14/05/2021

Na sjednici Vlade održanoj jučer usvojen je Program školskog mednog dana s hrvatskih pčelinjaka za 2021. godinu. Programom će se provoditi edukacija djece i njihovih roditelja o važnosti konzumiranja meda i njegovog uključivanja u prehranu, a omogućit će se i bolji uvjeti za pozicioniranje meda hrvatskih pčelinjaka na tržištu.

Svrha provedbe Programa je podizanje svijesti djece, od rane dobi, o potrebi konzumacije lokalnih poljoprivrednih proizvoda te ukazati na ulogu i značaj pčelarstva u cjelokupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, posebno zbog održavanja ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti, budući da 84 % biljnih vrsta i 76 % proizvodnje hrane u Europi ovisi o oprašivanju koje obavljaju domaće i divlje pčele.

Budući da je u ranoj razvojnoj fazi djece moguće oblikovati njihove prehrambene navike s ciljem trajnog povećanja udjela meda u njihovoj prehrani, Program će se provoditi u prvim razredima osnovnih škola. Med koji će se dodijeliti učenicima prvih razreda osnovnih škola bit će zapakiran u Nacionalnu staklenku za med. Uporaba Nacionalne staklenke za med dovodi do prepoznatljivosti proizvoda i različitosti takvih proizvoda na zajedničkom tržištu. Programom je predviđena i promocija hrvatskog pčelarstva kroz promociju meda lokalnih proizvođača (med hrvatskih pčelinjaka), čime im se daje primjeren značaj te se doprinosi zaštiti okoliša preferiranjem kratkih lanaca opskrbe.

Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka održan je prvi puta 7. prosinca 2018. godine i polučio je veliki interes javnosti te veliko zadovoljstvo svih koji su sudjelovali u Programu, a posebice učenika prvih razreda osnovnih škola. U tri godine njegova održavanja u Programu je sudjelovalo ukupno 853 osnovnih škola s ukupno 107.587 učenika prvih razreda kojima je dodijeljen med od 597 pčelara.

17/04/2021

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je danas, 16. travnja 2021. godine jedanaesti Natječaj za provedbu podmjere 5.2. „Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim/prirodnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima“, tipa operacije 5.2.1. „Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala.

Svrha Natječaja je dodjela potpore za obnovu poljoprivrednog potencijala narušenog potresom 22. ožujka 2020. godine i potresima od 28. prosinca 2020. godine kako bi se osigurao nastavak i održivost poljoprivredne proizvodnje. Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika ili registrirane u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ) do trenutka podnošenja zahtjeva za potporu.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore je 120.000.000,00 kuna, a visina javne potpore iznosi 100% od ukupnih prihvatljivih troškova projekta. Rok za podnošenje zahtjeva za potporu i dostavu Potvrde o podnošenju zahtjeva za potporu je od 17. svibnja do 16. srpnja 2021. godine. Natječaj i ostale detalje pogledajte ovdje.

08/04/2021

Aktivnosti Ministarstva poljoprivrede i svih dionika u lancu opskrbe hranom rezultirale su porastom od 48% u ukupnoj nabavnoj vrijednosti donirane hrane u odnosu na 2019. godinu, a koja je iznosila 19 milijuna kuna u 2020. godini. Također, u 2020. godini donirano je ukupno 1,7 milijuna kilograma hrane te je zabilježen rast od 13,8% u količinama donirane hrane.

Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano provodi mjere Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane RH 2019.-2022., temeljem kojih je unaprjeđen zakonodavni okvir, objavljen je Vodič za doniranje hrane, održane su radionice za donatore i posrednike u lancu doniranja hrane te je pokrenut projekt „e-doniranje“. Ove godine objavljena su dva sektorska vodiča za sprječavanje otpada od hrane u trgovini te u ugostiteljstvu i institucionalnim kuhinjama, čiji je cilj pomoći subjektima u razumijevanju razloga nastanka otpada od hrane te ponuditi rješenja za unaprjeđenje poslovanja i smanjenje količine otpada od hrane koja uključuju i doniranje viškova hrane.

Aktivnosti Ministarstva poljoprivrede po pitanju unapređenja sustava doniranja hrane se nastavljaju i dalje. Trenutno je u pripremi projekt infrastrukturnog opremanja posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane. Naime, do kraja godine se planira objaviti Program potpore za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane koji se planira financirati iz EU Mehanizma za oporavak i otpornost. Također, nadogradit će se IT rješenje za sustav „e-doniranje“, s ciljem da se kroz nove i naprednije funkcionalnosti ponudi donatorima još bolje i još učinkovitije rješenje za distribuciju donirane hrane. Ujedno će se raditi i na podizanju svijesti svih dionika kroz edukativno – informativne kampanje usmjerene na problematiku prekomjernog bacanja hrane te doniranja hrane.

01/04/2021

Prvi sektor koji je prepoznao prednost nacionalnog sustava kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda – „Dokazana kvaliteta“ je sektor proizvodnje voća te je dana 2. listopada 2020. godine Ministarstvo poljoprivrede zaprimilo prvi zahtjev za priznavanje oznake „Dokazana kvaliteta“ – Voće koji je podnijela Hrvatska voćarska zajednica. Nakon uspješno provedenog zakonski propisanog postupka koji uključuje stručnu provjeru Specifikacije proizvoda, postupak nacionalnog prigovora te postupak notifikacije na EU razini, Ministarstvo poljoprivrede je donijelo Rješenje o priznavanju oznake „Dokazana kvaliteta“ za voće.

Specifikacija uključuje slijedeće voćne vrste: jabuku, krušku, trešnju, breskvu, nektarinu, šljivu, smokvu, marelicu, jagodu, američka borovnicu, malinu, stolno grožđe, mandarinu, aroniju, višnju, višnju marasku i orašasto voće (orah, lješnjak, badem). Putem jedinstvene oznake na voću koje će nositi znak „Dokazana kvaliteta – Hrvatska“ potrošač će biti informiran da kupuje voće domaćeg podrijetla i više kvalitete iz kontrolirane proizvodnje.

Ministarstvo poljoprivrede uspostavlja nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda – „Dokazana kvaliteta“ radi postizanja veće prepoznatljivosti i promocije domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Nacionalni sustav kvalitete osmišljen je kako bi se dodatno označilo poljoprivredne i prehrambene proizvode više kvalitete odnosno proizvode s posebnim karakteristikama unutar pojedinih sektora, između ostalih, mlijeka, mesa, voća i njihovih proizvoda, pri čemu je naglasak na dodanoj kvaliteti proizvoda koja proizlazi iz različitih čimbenika koji se odnose na način proizvodnje, kvalitetu sirovine ili konačnog proizvoda, a temelje se na objektivnim i mjerljivim kriterijima. Osim informiranja potrošača o dodanoj vrijednosti proizvoda, ovaj sustav štiti i proizvođače od nepoštenih praksi.

19/12/2020

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je jučer, 18. prosinca 2020., kao izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića te uz nazočnost ministra Marija Banožića i župana Vukovarsko – srijemske županije Bože Galića svečano otvorila Kuću hrvatske hrane CroTaste. Na policama ove prodavaonice autohtonih domaćih proizvoda naći će se više od 220 artikala 100-ak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz 17 županija i Grada Zagreba, koji zadovoljavaju kriterije kvalitete, izvornosti, jasne sljedivosti proizvodnje, ali i tržišne konkurentnosti.

 

Programskom suradnjom Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Agro-klastera d.o.o., uz potporu Ministarstva poljoprivrede i Vukovarsko – srijemske županije, pokrenuta je platforma CroTaste na čijim će se policama naći proizvodi kao što su slavonski i baranjski kulen i kobasica, dalmatinski i istarski pršut, GMO free jaja, šparoge, maslinovo ulje, paški sir, ribe iz Jadrana, med i mnogi drugi visokokvalitetni hrvatski proizvodi namijenjeni domaćem stanovništvu, ali i turistima koji će moći kupovati hrvatske proizvode kao vrijedan suvenir. U 2021. godini u program promocije i prodaje proizvoda planira se uključiti veći broj novih malih i srednjih proizvođača iz cijele RH.

 

Pandemija je pridonijela jačanju svijesti o važnosti domaće proizvodnje hrane i kratkih lanaca opskrbe. Trudimo se dodatno poticati odabir kvalitetnog, svježeg i hrvatskog i kroz promotivne kampanje na televizijskim i radijskim postajama, no svjesni smo činjenice da hrvatski građani često odabiru ono što mogu kupiti, a ne možda ono što žele, iako je hrvatsko. Na nama je da stvorimo preduvjete za rast produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti hrvatske poljoprivrede, što će rezultirati visoko kvalitetnim domaćim proizvodima povoljne cijene koji će biti na raspolaganju većini hrvatskih građana.“ – izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković te dodala kako je „projekt CroTaste u svim svojim segmentima sukus svega što se potiče u hrvatskoj poljoprivredi – kratki lanci opskrbe, promocija lokalnih proizvođača i njihovih proizvoda, poticanje građana na kupnju domaćeg, otvaranje novih kanala za plasman i distribuciju domaćih proizvoda, brendiranje hrvatskog proizvoda na lokalnoj, nacionalnoj i EU razini“.

 

Cilj platforme je osigurati malim i srednjim proizvođačima s područja cijele Hrvatske podršku u koronakrizi te mjesto za promociju i prodaju široke palete autohtonih proizvoda u samom centru grada Zagreba u svrhu jačanja njihove konkurentnosti i tržišne pozicije u nacionalnim okvirima.

 

Ovo je prostor gdje ćemo, osim prodaje, raditi i promocije hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te kroz njih spajati plavu i zelenu Hrvatsku.” – istaknuo je ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Krunoslav Dugalić, dodajući kako je posebno danas, kada su zbog korona krize zabranjeni i svi sajmovi, našim malim proizvođačima pomoć prijeko potrebna.

 

Putem javnog poziva HAPIH je kao partnera odabrao Agro-klaster d.o.o. koji je kao javno poduzeće osnovano 2017. s ciljem podrške malim i srednjim proizvođačima te postiže značajne rezultate u povezivanju malih proizvođača i plasmanu poljoprivredno – prehrambenih proizvoda, ne samo s područja Vukovarsko – srijemske županije nego i cijele RH. Osnivači tvrtke su Vukovarsko -s rijemska županija, pet općina iz županije, (Vrbanja, Drenovci, Lovas, Stari Jankovci i Cerna), Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek i PZ Vinkovačka šparoga Vinkovci.

18/12/2020

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju jučer je na adrese 43 poljoprivrednika poslala ugovore o financiranju projekata iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020., čija vrijednost prihvatljivih ulaganja doseže gotovo 46 milijuna kuna.

Ukupna vrijednost potpore iznosi 30,5 milijuna kuna, a uključuje osam projekata za tip operacije 4.1.1. u sektoru tovnog govedarstva, jedan projekt za korištenje obnovljivih izvora energije iz tipa operacije 4.2.2. te čak pet iz tipa operacije 4.1.3. Tri ugovora poslana su korisnicima za tip operacije 4.1.2. za zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš te jedan iz tipa operacije 4.2.1., za povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima.

 

Najveći broj ugovora dobit će korisnici koji su se javili na natječaje u okviru Mjere 6 – Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja – njih osamnaest za potporu ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima u okviru tipa operacije 6.2.1. te sedam za potporu razvoju malih poljoprivrednih gospodarstva iz tipa operacije 6.3.1. Predanim radom i suradnjom administracije i korisnika ugovori o financiranju projekata uspješno su zaključeni, unatoč otegotnim okolnostima pandemije COVID-19.

16/12/2020

Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupna vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u razdoblju od siječnja do rujna 2020. godine iznosila je 1,7 milijardi eura, odnosno rasla je za 5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je vrijednost uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila 2,5 milijardi eura, čime je ostvaren pad od 7,3%. Ostvaren je pad deficita za 26,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, koji sada iznosi 758,8 milijuna eura.

Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iznosila je 69% i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veća je za 8,11%. Udio izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u ukupnom robnom izvozu RH u razdoblju od siječnja do rujna 2020. godine iznosi 15,86%, a vrijednost uvoza 14,56%, od čega je najznačajniji izvozni poljoprivredno-prehrambeni proizvod kukuruz s udjelom od 5,4%.

 

U razdoblju od siječnja do rujna 2020. godine najznačajniji proizvodi u izvozu su: žitarice (205,4 milijuna EUR – rast izvoza za 62,6 milijuna EUR); razni prehrambeni proizvodi (168,1 milijun EUR – u okviru ove grupe proizvoda najviše se izvoze pripravci za umake, pripremljeni umaci, juhe, sladoled, šećerni sirupi); ribe i rakovi, mekušci i ostali vodeni beskralješnjaci (147,4 milijuna EUR – rast izvoza za 14,5 milijuna EUR); proizvodi od žitarica, brašna, škroba ili mlijeka; slastičarski proizvodi (135,9 milijuna EUR – rast izvoza za 13,8 milijuna EUR,) te duhan i prerađeni nadomjesci duhana (122,6 milijuna EUR). Značajne promjene vrijednosti izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježene su i u kategoriji živih životinja, u kojoj je zabilježen rast izvoza za 10,1 milijun EUR, te u kategoriji ostaci i otpaci od prehrambene industrije; pripremljena životinjska hrana, gdje je zabilježen rast izvoza za 8,6 milijuna EUR.

 

Italija je od siječnja do rujna 2020. godine bila jedna od naših najvažnijih izvoznih odredišta, gdje smo izvezli poljoprivredno prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 300,8 milijuna eura. Udio Italije u ukupnom izvozu poljoprivredno prehrambenih proizvoda iznosi 17,76%, a u ovoj godini izvoz je u Italiju povećan za 21,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz iznosio 263 milijuna eura što predstavlja smanjenje od 16,6% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pri čemu je ostvaren suficit od 37,6 milijuna eura. Najznačajniji izvozni proizvodi u Italiju su kukuruz (osim onoga za sjetvu), pšenica i suražica (osim za sjetvu i tvrde pšenice), cigarete koje sadrže duhan (osim onih sa sadržajem klinčića), svježi ili rashlađeni europski lubin (brancin) (dicentrarchus labrax), svježa ili rashlađena orada (komarča) (sparus aurata) i dr.

 

Njemačka je jedan od najznačajnijih partnera u vanjskotrgovinskoj razmjeni RH, te se od 2013. kontinuirano nalazi na prvom mjestu kao tržište s kojeg najviše uvozimo, te se zadnje četiri godine nalazi među prvih pet zemalja u koje najviše izvozimo. Značaj gospodarskih i drugih veza Hrvatske i Njemačke je u siječnju ove godine potvrđen odabirom Hrvatske kao zemlje partnera Zelenog tjedna u Berlinu, najveće međunarodne poljoprivredne manifestacije u sklopu koje je pedesetak hrvatskih izlagača, hrvatskih tvrtki i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva predstavilo svoje proizvode pred više od 400.000 posjetitelja.

 

Zahvaljujući između ostalog i uspješnom nastupu u okviru Zelenog tjedna, u razdoblju od siječnja do rujna 2020. godine u Njemačku je izvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 127,2 milijuna EUR, dok je iz Njemačke uvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 365,9 milijuna EUR. Promatrano u odnosu na isto razdoblje prethodne godine vrijednost izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz RH u Njemačku bilježi rast od 13% (14,3 milijuna EUR), a vrijednost uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz Njemačke u RH bilježi pad od 5% (18,9 milijuna EUR), a deficit je zabilježio pad od 12% (33,3 milijuna EUR).

 

Najznačajnije tržište vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda RH predstavljaju zemlje EU-a s udjelom od 65,83% u izvozu, te 86,16% u uvozu (unosu). Slijedi CEFTA s udjelom od 24,65% u izvozu te 7,83% u uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

 

Foto: ilustracija

15/12/2020

Agencija za plaćanja izdala je u ponedjeljak, 14. prosinca 2020. godine 145 odluka o isplati korisnicima iz Natječaja za provedbu mjere 21 „Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19“. Riječ je o sredstvima namijenjenim mikro, malim i srednjim poduzećima u iznosu od 41,1 milijun kuna, koja dolaze iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020.

Mjera 21 iz Programa ruralnog razvoja uvedena je radi ublažavanja posljedica pandemije COVID-19 te rješavanja problema s likvidnošću s kojim se suočavaju poljoprivrednici te mikro, mala i srednja poduzeća koja se bave preradom, plasiranjem na tržište i razvojem poljoprivrednih proizvoda. Iz Agencije napominju da je ovo samo prvi paket odluka za mikro, mala i srednja poduzeća te se u nadolazećim danima, a najkasnije do konca godine, očekuje izdavanje odluka svim korisnicima koji su podnijeli zahtjeve. Lista korisnika nalazi se na ovoj poveznici. Također podsjećaju da je u četvrtak, 10. prosinca 2020. izdano prvih 940 Odluka o isplati potpore poljoprivrednicima ukupne vrijednosti 46 milijuna kuna.

14/12/2020

Hrvatski bik Mozilla korišten je kao bikovski otac za uzgoj nove generacije bikova u najjačem svjetskom uzgoju simentalca, bavarskom BVN-u, i tako postigao najveći uspjeh hrvatskog uzgoja simentalca u povijesti. Ovim rezultatom domaćeg sustava uzgoja na najvišoj međunarodnoj razini hrvatski su uzgajivači potvrdili kako više nisu pasivni korisnici uvozne ‘genetike’ već ravnopravni sudionici u stvaranju europske Fleckvieh populacije, kako simentalsku pasminu nazivaju u Njemačkoj i Austriji.

Svih šest hrvatskih bikova koji se koriste u najboljim europskim uzgojima uzgojili su članovi uzgajatelja simentalskog goveda Zagrebačke županije i Grada Zagreba (ZG SIM), a uspješni bik Mozilla uzgojen je u stadu predsjednika HUSim-a i ZG SIM-a Damira Horvatića iz Stare Kapele.

Uvođenjem genotipizacije rasplodnih životinja s onima iz najboljih svjetskih uzgoja hrvatskim je uzgajivačima omogućeno sudjelovanje u unaprjeđenju uzgoja po principu najboljih. Sporazumom sa središnjim Fleckvieh savezima Njemačke i Austrije HUSim Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda provodi u Hrvatskoj sofisticiran posao genomske selekcije kandidata i procjene uzgojnih vrijednosti rasplodnih životinja već od rođenja.

 

HUSim-u u provedbi stručnu i logističku potporu pružaju Ministarstvo poljoprivrede, HAPIH te centri za umjetno osjemenjivanje CUS Osijek i CUO Varaždin. Potonji je u većinskom vlasništvu BVN-a, najvećeg svjetskog simentalskog uzgojnog centra, koji je ujedno ključni partner u vodećoj svjetskoj simentalskoj grupaciji EUROgenetik.

 

Foto: ilustracija

13/12/2020

E-savjetovanje s javnošću za prijedlog Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2021. godinu otvoreno je 10. prosinca 2020. i traje do 7. siječnja 2021. godine. Cilj Programa vrijednog 121 milijun kuna je unaprjeđenje uzgoja u sektoru mliječnog govedarstva i svinjogojstva, unaprjeđenje proizvodnje duhana i maslinovog ulja te očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja. 

U okviru ovoga Programa provodit će se mjere potpora za uzgoj krave mliječne ili kombinirane pasmine i njihovih križanaca u proizvodnji mlijeka, rasplodnih krmača, duhana tipa Burley i Virginia, preradu ploda maslina u maslinovo ulje za proizvedene, isporučene i prodane količine ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja te potporu za uzgoj domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja. 

 

Za provedbu Programa planirana su financijska sredstva u ukupnom iznosu od 121 milijun kuna, od čega je maksimalni predviđeni iznos omotnice za potporu uzgoja mliječnih krava 51 milijun kuna, za uzgoj rasplodnih krmača 18 milijuna kuna, duhana 42 milijuna kuna, maslinovog ulja 8,5 milijuna kuna te za očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja milijun kuna. 

 

Korisnici potpora Programa odnose se na poljoprivrednike upisane u Upisnik poljoprivrednika, poljoprivredne površine upisane u ARKOD sustav te propisno označena i evidentirana grla u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ). E-savjetovanju možete pristupite na ovoj poveznici.

 

Foto: ilustarcija