12/08/2020

Nakon žetve strnih žitarica većina poljoprivrednika obavila je u drugoj polovici mjeseca srpnja o.g., sukladno uvjetima GAEC 3, plitku obradu ili prašenje strništa. U danima 24.-29. srpnja ove godine na većini je mjernih mjesta u Međimurju zabilježeno 77-98 mm, zatim ponovno od 3.-7. kolovoza novih 65-91 mm oborina, što je više nego dovoljno za već obavljenu ili planiranu sjetvu zelene gnojidbe na plitko obrađenim strništima. Najviše su temperature zraka nakon 7. kolovoza ponovno porasle na vrijednosti veće od 30°C  (do 32,4°C), isto očekujemo naredna 2-3 dana, ali s popodnevnim mogućim oborinama sredinom ovog tjedna (12.8.). Stoga će nadalje biti iznadprosječno vruće i sparno vremensko razdoblje.

Na većini strništa naknadno raste i razvija se alergena korovna vrsta Ambrosia elatior („fazanuša“, „partizanka“) (dominantan ljetni korov), a na područjima uz rijeku Dravu širi se napasna korovna vrsta Abutilon theophrasti („europski mračnjak“). Sukladno uvjetima GAEC 6 potrebno je redovito provoditi mjere suzbijanja korova i sprječavati zarastanje poljoprivrednih površina neželjenom vegetacijom.

Budući alergena korovna vrsta Ambrosia elatior u narednom razdoblju započinje cvatnjom sukladno Naredbi o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije (NN 72/2007) potrebno je provoditi mehaničke ili kemijske mjere suzbijanja na poljoprivrednim, ali i svim drugim površinama gdje ova korovna vrsta raste (površine uz puteve i kanale, javne zelene površine, neizgrađena građevinska zemljišta, sportske terene i drugo).

Agrotehničkom mjerom prašenje strništa naknadno potičemo rast i razvoj korova na oranicama (ako na istoj površini naknadno nije obavljena sjetva usjeva za zelenu gnojidbu), a naknadno ih je moguće suzbijati kemijski primjenom totalnih (neselektivnih) herbicida, a pritom se najčešće koriste sredstva na osnovi glifosata (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Primjenjuju se u količini od 1,5-12,0 lit./ha (ovisno o vrstama korova koje suzbijamo) (jednogodišnji korovi doza do 4 lit./ha, a višegodišnji korovi doza od 4-12 lit./ha)! Preporučeni utrošak vode je 200-600 lit./ha a preporučuje se dodati pomoćno sredstvo (AMS, 5 % otopina UREA, ulje i/ili okvašivač) (sa smanjenim utroškom vode moguće je i smanjiti količinu herbicida).

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače ministarstvo poljoprivred upućuje na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Pri aplikaciji spriječiti zanošenje na susjedne usjeve.

Na ARKOD parcelama prijavljenim kao ekološki značajne površine (EZP) (za “zelena plaćanja”) nije dopuštena primjena kemijskih sredstva za zaštitu bilja!

01/08/2020

Na stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavljena je izmjena Javnog natječaja za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine za mjeru Restrukturiranje i konverzija. Izmjenom se rok za podnošenje prijava produžuje do 10. kolovoza 2020. godine. Javni natječaj i detaljne upute s popisom obrazaca dostupni su ovdje.

21/07/2020

Jučerašnjom objavom Natječaja za provedbu Podmjere 4.1. “Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva” – provedba tipa operacije 4.1.1. “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava” – ulaganja u skladišne kapacitete za krumpir, Ministarstvo poljoprivrede stavlja na raspolaganje 100 milijuna kuna proizvođačima krumpira za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje skladišnih kapaciteta za krumpir, a kako bi im se omogućilo daljnje poslovanje u skladu s važećim EU propisima.

Sukladno Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/989 države članice moraju oduzeti registracije sredstvima za zaštitu bilja koja sadrže klorprofam, regulator rasta za sprečavanje klijanja konzumnog krumpira tijekom skladištenja, najkasnije do 8. siječnja 2020. godine. Sve zalihe sredstava za zaštitu bilja koja sadrže klorprofam moraju se potrošiti i maknuti s tržišta država članica do 8. listopada 2020. godine. Novonastalom situacijom hrvatski proizvođači merkantilnog krumpira našli su se u vrlo nepovoljnoj situaciji, s obzirom da na tržištu Republike Hrvatske trenutno ne postoji alternativa budući da je za zaštitu klijanja gomolja krumpira sukladno novim sredstvima za zaštitu bilja i novim tehnologijama primjene potrebno izgraditi nova, tehnički savršenija i bitno skuplja nepropusna skladišta. Sve to, kao i nabava pripadajuće opreme, predstavlja veliki financijski izdatak koji proizvođači merkantilnog krumpira ne mogu osigurati bez pomoći države.

Prihvatljivi korisnici su pravne i fizičke osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika kao i proizvođačke organizacije. Intenzitet potpore iznosi do 50 % prihvatljivih troškova projekta uz mogućnost uvećanja za dodatnih 20 % za ulaganja koja provode mladi poljoprivrednici ili za ulaganja koja se odvijaju u planinskom području, području sa značajnim prirodnim ograničenjima ili ostalim područjima s posebnim ograničenjima ili za zajedničke projekte (uključuje i projekte koje provode zadruge ili proizvođačke organizacije), odnosno najveći intenzitet potpore po projektu iznosi do 70 %. Najveći iznos potpore je 500.000,00 EUR-a, odnosno za zajedničke projekte 1.000.000,00 EUR-a. Prijave na natječaj moguće je podnijeti od 24. kolovoza do 23. listopada 2020. Više informacija o detaljima natječaja možete pronaći ovdje.

14/07/2020

Radi ublažavanja krize uzrokovane pandemijom COVID-19 Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji s HBOR-om omogućilo korištenje povoljnijih sredstava financijskog instrumenta Obrtna sredstva za ruralni razvoj. Cilj im je otklanjanje nestabilnosti u odvijanju proizvodnje i financiranju tekućeg poslovanja kao što je priprema proizvodnje, sirovina i materijal, ostali proizvodni troškovi, troškovi radne snage, podmirenje obveza prema dobavljačima, opći troškovi tekućeg poslovanja.

Obrtna sredstva za ruralni razvoj odobrava izravno HBOR kojem je potrebno podnijeti zahtjev za kredit, a prihvatljivi korisnici u okviru ove kreditne linije su i vinari i vinogradari. Najviši iznos kredita može biti 1,52 milijuna kuna, a krediti se odobravaju bez naknada uz kamatnu stopu od 0,5% godišnje i rokove otplate do 3 ili do 5 godina (ovisno o iznosu kredita). Kao instrument osiguranja kredita predviđena je isključivo zadužnica i bjanko zadužnica korisnika kreditate, ovisno o procjeni rizika, zadužnice i bjanko zadužnice povezanih osoba. Zahtjevi za kredit zaprimaju se do 31. prosinca 2020. ili do iskorištenja ukupnog iznosa raspoloživih sredstava.

 

Veće iznose kredita vinari i vinogradari mogu zatražiti putem HBOR-ovog program kreditiranja Obrtna sredstva COVID 19. Ovaj program omogućuje odobrenje kredita za obrtna sredstva uz povoljnije kamatne stope (ovisno o propisima o dodjeli državnih potpora, moguće je odobrenje kredita uz kamatnu stopu od 0% godišnje na HBOR-ov udio u kreditu za prve 3 godine otplate kredita), ali uz uobičajene instrumente osiguranja kredita. Također, vinarima i prerađivačima grožđa kao jedan od instrumenata osiguranja su na raspolaganju i Jamstva HAMAG-BICRO-a za troškove koji su vezani za proizvodnju vina, uključujući i otkup grožđa, a do najvišeg iznosa jamstva od 1 mil EUR, odnosno do 80% glavnice iznosa kredita.

 

Pored navedena dva programa kreditiranja, HBOR je dodatno ugovorio i okvirne kredite s 8 poslovnih banaka, čime je omogućio odobrenje novih kredita za likvidnost uz kamatnu stopu nižu za 0,75 p. b. od redovne. Zahtjev za kredit možete predati jednoj od sljedećih poslovnih banaka: Addiko Bank d.d,. Erste&Steiermärkische Bank d.d., Hrvatska poštanska banka d.d., OTP banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Sberbank d.d. i Zagrebačka banka d.d. Više o svemu potražite na mrežnim stranicama HBOR-a.

27/06/2020

Europski parlament i Vijeće EU usvojili su izmjene Uredbe (EU) 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a kojima se državama članicama otvara mogućnost programiranja nove mjere unutar programa ruralnog razvoja, namijenjene ublažavanju posljedica pandemije COVID-19. Ukupna alokacija mjere definirana je uredbom i za Program ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. (PRR) iznosi nešto više od 360 milijuna kuna. Uredbom su također definirani najviši iznosi potpore koji se mogu isplatiti, 52 tisuće kuna pojedinom poljoprivrednom proizvođaču i 375 tisuća kuna malom ili srednjem poduzeću. Potpora će se dodjeljivati putem natječaja i isplaćivati u narednim mjesecima, a Ministarstvo radi na izradi natječaja.

Izvanredna i privremena mjera jednokratne financijske pomoći, sufinancirana iz sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, namijenjena je onim poljoprivrednicima te malim i srednjim poduzećima koja se bave preradom, stavljanjem na tržište i razvojem poljoprivrednih proizvoda, a koji su bili najviše pogođeni pandemijom.

 

Nakon uspješnih pregovora za potpore ribarstvu i akvakulturi, produženog zahtjeva za moratorij i niza drugih aktivnosti, kraj našeg predsjedanja Vijećem ministara poljoprivrede i ribarstva dočekujemo s značajnom potporom za male proizvođače u teškim i izvanrednim okolnostima izazvanima širenjem pandemije COVID 19. Odobrenim sredstvima dobili smo još jednu priliku pomoći našim poljoprivrednicima i vjerujemo da će to biti značajna pomoć u saniranju nastale štete.“ – istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

 

U većini država članica, zbog pandemije su prekinuti lanci opskrbe poljoprivrednim proizvodima, kao i mogućnost slobodnog kretanja ljudi, a što je izravno utjecalo na smanjenje ili čak gubitak prihoda, osobito u ruralnim područjima. S obzirom na recentan razvoj pandemije u Republici Hrvatskoj, kao i potencijalni drugi val, Ministarstvo poljoprivrede iskoristit će ovu mogućnost i kao pripremu za brzu intervenciju u slučaju novih epidemioloških mjera, odnosno daljnjih ograničenja u proizvodnji i plasmanu poljoprivrednih proizvoda.

Sve informacije biti će pravovremeno objavljivane na stranicama Ministarstva poljoprivrede.

11/06/2020

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 10. lipnja 2020. godine usvojena je Nacionalna strategija za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća za razdoblje od 2021. do 2023. godine, kojom se osigurava učinkovita provedba operativnih programa priznatih organizacija proizvođača i njihovih udruženja u sektoru voća i povrća, ali i financijska potpora proizvođačkim organizacijama i njihovim udruženjima za provedbu višegodišnjih operativnih programa putem operativnog fonda.

Također, Nacionalna strategija daje jasne smjernice proizvođačkim organizacijama, upoznaje ih s mjerama i aktivnostima koje je potrebno uključiti u operativne programe, kao i elementima za praćenje i evaluaciju tih operativnih programa. Time se nastoji dodatno ojačati proizvođače u sektoru voća i povrća koji će odabirom mjera i aktivnosti doprinijeti postavljenim ciljevima kako bi bili što konkurentniji s aspekta tehnologije, investicija te istraživanja i razvoja, a u skladu s navedenim definirana su i tri ključna područja:

 

  1. Tržišna orijentiranost, pozicioniranje i konkurentnost
  2. Održiva proizvodnja i učinkovito upravljanje prirodnim resursima
  3. Ublažavanje posljedica nepovoljnih tržišnih uvjeta i posljedica klimatskih promjena Operativni program proizvođačke organizacije, kao respektabilne, tržišno konkurentne proizvođače jedinice, predstavlja poslovni plan u kojemu su detaljno opisane mjere i aktivnosti koje proizvođačka organizacija planira poduzeti kako bi postigla vlastite zadane ciljeve te traje tri godine.

 

Učinkovita provedba koncizno strukturiranih i mjerljivih operativnih programa doprinijet će ostvarivanju prioriteta i ciljeva Nacionalne strategije, a samim time i održivosti poslovanja te konkurentnosti proizvođačke organizacije i njezinih članova proizvođača.

 

Navedeni fond, koji će proizvođačke organizacije koristiti za financiranje operativnog programa, može biti financiran iz financijskog doprinosa članova (ili same proizvođačke organizacije), financijske pomoći Europske unije (iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi), ali i iz nacionalnih financijskih sredstava (državni proračun).

 

Nacionalnu strategiju za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća za razdoblje od 2021. do 2023. godine možete preuzeti ovdje.

10/06/2020

Ministarstvo poljoprivrede izradilo je Pravilnik o priznavanju proizvođačkih organizacija i ostalih oblika udruženja primarnih poljoprivrednih proizvođača kojim se nastoji unaprijediti dosadašnji zakonski okvir kojim se regulirao dio Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije u području proizvođačkih organizacija. Cilj detaljnijeg propisivanja pravila o proizvođačkim organizacijama u prvom redu je olakšavanje udruživanja proizvođača i kapacitiranja njihovih proizvođačkih organizacija sa ciljem stvaranja ekonomski održivih i konkurentnih organizacija u odnosu na njihovo trenutačno stanje. U fokusu je svakako i kvalitetnija priprema proizvođačkih organizacija za prijavu na natječaje za mjere Programa ruralnog razvoja, provedbu operativnih programa u sektoru voća i povrća u okviru Nacionalne strategije za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća, a sve u svrhu učinkovitijeg korištenja financijskih sredstava Europske Unije i unaprjeđenja rada i poslovanja.

Ciljanim sektorskim intervencijama u budućem programskom razdoblju 2021. – 2027. koje će se provoditi i putem proizvođačkih organizacija, kao strukturiranih i tržišno orijentiranih proizvodnih jedinica, stvaraju se preduvjeti za povećanje domaće proizvodnje voća i povrća te njezine konkurentnosti u dijelu koji se prije svega odnosi na mala poljoprivredna gospodarstva, njihov položaj na i odnos prema tržištu. Udruživanje proizvođača u proizvođačke organizacije, poglavito malih poljoprivrednih gospodarstava, koja svojim količinama i tehnologijom proizvodnje nisu konkurentna na tržištu, predstavlja razuman i racionalan pristup rješavanju problematike održivosti poljoprivredne proizvodnje i ravnopravnijeg nastupa na tržištu, jamči postizanje ekonomske isplativosti proizvodnje pojedinog proizvođača, čemu u prilog ide i veliki broj primjera uspješnog poslovanja proizvođačkih organizacija u Europskoj uniji.

 

Novim pravilnikom dodatno su precizirane odredbe koje se tiču minimalnih uvjeta za priznavanje, kako bi novopriznate proizvođačke organizacije bile tržišno konkurentne i samoodržive u svom poslovanja. Dodatno su definirane određene statutarne odredbe kojih se proizvođačke organizacije moraju pridržavati, a tiču se demokratičnosti u donošenju odluka i nediskriminacije članova proizvođačke organizacije. Jedan od ključnih prioriteta pravilnika temelji se na stavljanju na tržište proizvoda članova proizvođačke organizacije, odnosno trženju putem proizvođačke organizacije što većeg obujma proizvodnje članova proizvođačke organizacije. Pravilnik opisuje svrhu i karakter različitih oblika organiziranja proizvođača kao što su proizvođačke organizacije, udruženja proizvođačkih organizacija, sektorske organizacije, transnacionalne organizacije i njihova udruženja, a napravljene su i određene tehničke izmjene vezane uz postupak podnošenja Zahtjeva za priznavanje i tijeka procesa priznavanja te izvještavanja.

 

S ciljem unapređenja procesa te komunikacije obavijesti i novosti prema korisnicima, uspostavljena je e-mail adresa PO.HR@mps.hr na kojoj se mogu dobiti sve relevantne informacije vezane uz temeljna načela rada i poslovanja proizvođačkih organizacija. Također, u završnoj fazi nalazi se i izrada praktičnog Vodiča za proizvođačke organizacije, koji će korisnike voditi kroz postupak priznavanja proizvođačkih organizacija te mogućnosti prijave na otvorene natječaje iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi. Planirano je održavanje niza regionalnih radionica, a više informacija o lokacijama i vremenu održavanja biti će objavljeno naknadno na stranici Ministarstva poljoprivrede i društvenim mrežama.

03/06/2020

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je u petak, 29. svibnja 2020. godine isplatila 51 milijun kuna potpore za ukupno 7.572 primarna poljoprivredna proizvođača u sektoru voća i povrća, cvijeća te u stočarskim podsektorima govedarstva, svinjogojstva, konjogojstva, ovčarstva, kozarstva i peradarstva iz Programa potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva u 2020. godini.

Cilj Programa je održati zaposlenost te postojeću razinu proizvodnje na malim poljoprivrednim gospodarstvima, zbog osiguravanja kontinuirane opskrbe stanovništva hranom i potpore primarnim proizvođačima uslijed usporavanja gospodarskih aktivnosti uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19. Ministarstvo poljoprivrede opbavještava korisnike da su na AGRONET-u objavljene Odluke za svaku Mjeru/Podmjeru za koju su ostvarili pravo te ih poziva da se do 12. lipnja 2020. putem AGRONET-a očituju o prihvaćanju prava i obveza iz Odluke. U slučaju da se korisnik ne očituje u navedenom roku ili zakasni s dostavom očitovanja, smatra se da isti nije prihvatio prava i obveze navedene u Odluci te je dužan vratiti iznos potpore. Popis korisnika po Mjeri/Podmjeri možete pronaći ovdje.

27/04/2020

Ministarstvo poljoprivrede nastavlja s otkupom i doniranjem mliječnih proizvoda temeljem Odluke o provedbi privremene izvanredne mjere pomoći malim mljekarama s problemima u poslovanju uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19. Do danas mjeru su koristile tri mljekare, koje otkupljuju mlijeko od oko 400 proizvođača mlijeka, a podijeljeno je oko 80 tona mliječnih proizvoda potrebitima.

Proizvodi su podijeljeni na 54 registrirana posrednika u doniranju hrane koji pružaju usluge socijalne samoposluge, pučke kuhinje te općenito podjele hrane osobama u potrebi (gradska društva Crvenog križa u Zagrebu, Krapini, Samoboru, Čakovcu, Koprivnici, Dugom Selu, Bjelovaru, Virovitici, Velikoj Gorici, Sisku, Požegi, Pakracu, Donjoj Stubici, Zaboku, Zaprešiću, Karlovcu, Puli, Biogradu na moru, Trogiru, Solinu, Splitu, Županji, Osijeku, Dardi te općinskom društvu Plitvička jezera, Caritasu Gospićko – senjske, Zadarske, Splitske, Riječke, Đakovačko – osječke, Zagrebačke nadbiskupije, Varaždinske biskupije, Sisačke biskupije, Šibenske biskupije te župe Sv. Antuna u Zagrebu i Župe Svetog Petra i Pavla Apostola Kaptol, Humanitarnoj udruzi Remar Croatia u Zaprešiću, Dobrotvornom društvu Merhamet Sisak, udruzi Depaul Hrvatska u Rijeci, Franjevačkom svjetovnom redu, Mjesno bratstvo Gospa Lurdska u Rijeci, Ogranku udruge Reto centar – Prijatelji nade Zagreb, Udruzi roditelja djece oboljele i liječene od malignih bolesti “Hrabro dijete” Nova Gradiška, udruzi Veličanka u Velikoj, Dječjem domu Maestral Split, udruzi Reto centar – Prijatelji nade Split, udruzi Most u Splitu, Humanitarnoj udruzi Rijeka ljubavi u Osijeku, Kršćanskoj humanitarnoj udruzi za pomoć djeci, socijalno ugroženim obiteljima i svima koji su u potrebi “Putevi milosti” u Osijeku, Humanitarnoj udruzi Duga Vukovar, Romskoj udruzi Sara Torjanci, Udruzi hrvatskih brojnih obitelji 8+ u Vinkovcima, Udruzi prijatelja Svetog Martina u Belom Manastiru i Udruzi Roma grada Valpova).

 

Kroz specifične mjere za naše sektore trudili smo se ponuditi cjelovitu podršku u ovim izvanrednim okolnostima uzrokovanima pandemijom COVID-19 – ukupna vrijednost ove izvanredne mjere pomoći malim mljekarima je 2,5 milijuna kuna, ali ima i višestruki učinak. Na ovaj način pomaže se malim mljekarama u prodaji nastalih viškova kako bi iste mogle kontinuirano nastaviti s proizvodnjom, proizvođači mlijeka nastavljaju plasirati proizvedeno mlijeko u mljekare, a  visokokvalitetnu domaću hranu dobivaju oni kojima je najpotrebnija.” – naglasila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

 

Prihvatljivi korisnici mjere su male mljekare, koje otkupljuju do 14 milijuna litara godišnje, za sada je evidentirano 30 malih mljekara, koje mogu koristiti mjeru te otkupljuju mlijeko od oko 900 primarnih proizvođača mlijeka, odnosno farmera. Mjera će se primjenjivati sve dok ne prestanu izvanredne okolnosti uzrokovane epidemijom bolesti COVID-19, a koje direktno utječu na probleme u poslovanju malih mljekara.