08/04/2021

Aktivnosti Ministarstva poljoprivrede i svih dionika u lancu opskrbe hranom rezultirale su porastom od 48% u ukupnoj nabavnoj vrijednosti donirane hrane u odnosu na 2019. godinu, a koja je iznosila 19 milijuna kuna u 2020. godini. Također, u 2020. godini donirano je ukupno 1,7 milijuna kilograma hrane te je zabilježen rast od 13,8% u količinama donirane hrane.

Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano provodi mjere Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane RH 2019.-2022., temeljem kojih je unaprjeđen zakonodavni okvir, objavljen je Vodič za doniranje hrane, održane su radionice za donatore i posrednike u lancu doniranja hrane te je pokrenut projekt „e-doniranje“. Ove godine objavljena su dva sektorska vodiča za sprječavanje otpada od hrane u trgovini te u ugostiteljstvu i institucionalnim kuhinjama, čiji je cilj pomoći subjektima u razumijevanju razloga nastanka otpada od hrane te ponuditi rješenja za unaprjeđenje poslovanja i smanjenje količine otpada od hrane koja uključuju i doniranje viškova hrane.

Aktivnosti Ministarstva poljoprivrede po pitanju unapređenja sustava doniranja hrane se nastavljaju i dalje. Trenutno je u pripremi projekt infrastrukturnog opremanja posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane. Naime, do kraja godine se planira objaviti Program potpore za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane koji se planira financirati iz EU Mehanizma za oporavak i otpornost. Također, nadogradit će se IT rješenje za sustav „e-doniranje“, s ciljem da se kroz nove i naprednije funkcionalnosti ponudi donatorima još bolje i još učinkovitije rješenje za distribuciju donirane hrane. Ujedno će se raditi i na podizanju svijesti svih dionika kroz edukativno – informativne kampanje usmjerene na problematiku prekomjernog bacanja hrane te doniranja hrane.

01/04/2021

Prvi sektor koji je prepoznao prednost nacionalnog sustava kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda – „Dokazana kvaliteta“ je sektor proizvodnje voća te je dana 2. listopada 2020. godine Ministarstvo poljoprivrede zaprimilo prvi zahtjev za priznavanje oznake „Dokazana kvaliteta“ – Voće koji je podnijela Hrvatska voćarska zajednica. Nakon uspješno provedenog zakonski propisanog postupka koji uključuje stručnu provjeru Specifikacije proizvoda, postupak nacionalnog prigovora te postupak notifikacije na EU razini, Ministarstvo poljoprivrede je donijelo Rješenje o priznavanju oznake „Dokazana kvaliteta“ za voće.

Specifikacija uključuje slijedeće voćne vrste: jabuku, krušku, trešnju, breskvu, nektarinu, šljivu, smokvu, marelicu, jagodu, američka borovnicu, malinu, stolno grožđe, mandarinu, aroniju, višnju, višnju marasku i orašasto voće (orah, lješnjak, badem). Putem jedinstvene oznake na voću koje će nositi znak „Dokazana kvaliteta – Hrvatska“ potrošač će biti informiran da kupuje voće domaćeg podrijetla i više kvalitete iz kontrolirane proizvodnje.

Ministarstvo poljoprivrede uspostavlja nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda – „Dokazana kvaliteta“ radi postizanja veće prepoznatljivosti i promocije domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Nacionalni sustav kvalitete osmišljen je kako bi se dodatno označilo poljoprivredne i prehrambene proizvode više kvalitete odnosno proizvode s posebnim karakteristikama unutar pojedinih sektora, između ostalih, mlijeka, mesa, voća i njihovih proizvoda, pri čemu je naglasak na dodanoj kvaliteti proizvoda koja proizlazi iz različitih čimbenika koji se odnose na način proizvodnje, kvalitetu sirovine ili konačnog proizvoda, a temelje se na objektivnim i mjerljivim kriterijima. Osim informiranja potrošača o dodanoj vrijednosti proizvoda, ovaj sustav štiti i proizvođače od nepoštenih praksi.

05/03/2021

Zbog ublažavanja posljedica pandemije COVID-19 te zbog daljnjeg pada gospodarskih aktivnosti i poteškoća u poslovanju s kojim se suočavaju poljoprivrednici te mikro, mala i srednja poduzeća u sektoru prerade u elektronskom savjetovanju su nacrti natječaja za provedbu Mjere 21 „Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19“ Programa ruralnog razvoja, a ukupni iznos potpore raspoloživ kroz ove natječaje je 200 milijuna kuna.

Na Natječaju M21 za poljoprivrednike prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika i/ili Evidenciju pčelara i pčelinjaka te Registar poreznih obveznika zaključno s 31. prosinca 2019. godine, a imaju evidentirano smanjenje primitaka ili smanjenje prihoda od minimalno 15 posto – najmanje 18.897,75 kuna u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu. Maksimalni iznos potpore po korisniku iznosi 52.913,70 kuna, ali ne više od stvarnog iznosa smanjenja primitaka ili smanjenja prihoda.

 

Na Natječaju M21 za MSP-ove prihvatljivi korisnici su mikro, mala i srednja poduzeća u sektorima maslina i maslinovog ulja, vina, mlijeka, mesa, voća, povrća, aromatičnog, začinskog i ostalog bilja, stočne hrane, gljiva te pakiranja jaja i proizvoda od jaja ili pčelinjih proizvoda upisani u odgovarajuće upisnike Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva te Registar poreznih obveznika zaključno s 31. prosinca 2019. godine. Poduzeća moraju imati evidentirano smanjenje primitaka ili smanjenje prihoda od minimalno 15 posto – najmanje 37.795,50 kuna u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu. Maksimalni iznos potpore po korisniku iznosi 377.955,00 kuna, ali ne više od stvarnog iznosa smanjenja primitaka ili smanjenja prihoda.

 

Na prvim natječajima u sklopu Mjere 21 zaprimljeno je ukupno 2.937 zahtjeva za potporu, pravo na potporu su ostvarila 1.486 korisnika u ukupnom iznosu od 128,5 milijuna kuna. U posljednjim danima hrvatskog predsjedanja promijenjena Uredba (EU) 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj omogućila je Mjeru 21 kojom se hrvatskim poljoprivrednicima stavilo na raspolaganje ukupno 360 milijuna kuna. Napomene za prijavitelje se nalaze na poveznici.

03/03/2021

Ministarstvo poljoprivrede je radi velikog broja prijavljenih kvalitetnih projekata donijelo odluku o povećanju sredstava za Natječaj za provedbu tipa operacije 4.2.1 „Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima“ za 162 milijuna kuna, čime je ukupan iznos prihvatljivih sredstava povećan s početnih 300 milijuna kuna na 462 milijuna kuna.

 

Korisnici Mjere su fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda, a prihvatljivi troškovi su ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom mlijeka; za klanje, rasjecanje, preradu mesa, jaja; za preradu voća, povrća, grožđa (osim za proizvodnju vina); aromatičnog, začinskog i ostalog bilja, cvijeća i gljiva; za preradu maslina, komine masline; za preradu žitarica, uljarica i industrijskog bilja; za preradu, punjenje i pakiranje pčelinjih proizvoda, za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda, ulaganje u kupnju mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme te kupnju zemljišta i objekata radi realizacije projekta.

 

Na 4. Natječaju za provedbu tipa operacije 4.2., otvorenom 14. veljače 2020. godine, ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore povećan je za čak 50%. Time želim poslati poruku da je prerada izuzetno važna za hrvatsku poljoprivredu, stvara proizvode više dodane vrijednosti i takva ulaganja smatram strateškim smjerom koji će rezultirati dodatnim rastom hrvatske poljoprivrede“, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. je za operaciju 4.2.1. do sada ukupno ugovoreno 127 projekata vrijednosti 555,5 milijuna kuna, od čega je isplaćeno 377,3 milijuna kuna za 88 korisnika.

 

Foto: ilustracija

18/02/2021

U EU godišnje nastaje oko 88 milijuna tona otpada od hrane. Okvirna procjena temeljem raspoloživih podataka u Informacijskom sustavu gospodarenja otpadom za 2017. godinu pokazala je da u Republici Hrvatskoj godišnje nastaje 399.611 tona otpada od hrane odnosno 97 kg/stanovniku.

Otpad od hrane nastaje iz različitih razloga kroz cijeli lanac opskrbe hranom, od primarne proizvodnje, prerade i proizvodnje, distribucije, skladištenja i prodaje, ugostiteljskih objekata i institucionalnih kuhinja do kućanstava. S ciljem podizanja svijesti vezano uz problem prekomjernog bacanja hrane i promicanja odgovornosti svih dionika lanca opskrbe hranom potrebno je provesti niz aktivnosti u svrhu promjene navika i ponašanja ljudi prilikom rukovanja hranom. Poticanje smanjenja nastajanja otpada od hrane jedna je od mjera Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2019. – 2022. (Narodne novine, br. 61/19), koji predstavlja doprinos cilju 12.3 održivog razvoja Ujedinjenih naroda, tj. postizanju smanjenja globalnog otpada od hrane po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini za 50% i smanjenju gubitaka hrane u proizvodnim i opskrbnim lancima do 2030. godine.

 

Prema hijerarhiji gospodarenja otpadom od hrane, prednost se daje upravo sprječavanju nastajanja otpada od hrane, a to znači učinkovitu proizvodnju, preradu, skladištenje, prodaju i ostalu distribuciju hrane uz minimalno stvaranje viškova. S obzirom na specifičnosti te različite razloge gubitaka hrane i nastajanja otpada od hrane, svaka faza od proizvodnje, prerade, distribucije do konzumacije hrane zahtijeva različite pristupe u prepoznavanju uzroka i načina rješavanja problema prekomjernog bacanja hrane. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede započelo s izradom sektorskih vodiča u kojima se naglasak stavlja na preduvjete i dobre prakse kojima se može spriječiti nepotrebno bacanje hrane po pojedinim fazama u lancu opskrbe hranom. Budimo informirani, odgovorni i solidarni – hrana nije otpad.“ – naglašava ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

 

Vodič za smanjenje otpada od hrane u trgovinama odnosi se na maloprodajni sektor i pomoći će trgovcima i ostalima uključenima u distribuciju i maloprodaju u razumijevanju razloga nastanka otpada od hrane u trgovinama te ponuditi rješenja za unaprjeđenje poslovanja i smanjenje količine otpada od hrane, što će smanjiti troškove i pozitivno utjecati na okoliš.

 

Vodič za smanjenje otpada od hrane u ugostiteljstvu i institucionalnim kuhinjama namijenjen je restoranima, hotelima, kantinama u ugostiteljskom sektoru te institucionalnim kuhinjama u objektima javne prehrane (u bolnicama, školama, vrtićima, fakultetima i dr.) koji također pripremaju i poslužuju hranu.

 

Namjera je da sektorski vodiči postignu svoj cilj i omoguće tvrtkama i pojedincima stvarno mijenjanje stavova u rukovanju hranom, a osim spomenuta dva vodiča u pripremi su sektorski vodiči za smanjenje otpada namijenjeni pojedinačno sektorima primarne proizvodnje te prerade i proizvodnje hrane, čija se objava planira do kraja ove godine.

 

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede

16/02/2021

Jučer 15. veljače 2021. godine, dva dana ranije od najavljenog, započela je isplata prve rate izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja poljoprivrednicima u ukupnom iznosu od gotovo 2,3 milijardi kuna. Radi se o isplatama za zeleno plaćanje, Mjeru 13 te se, sukladno dinamici odobravanja, nastavlja isplata za osnovno i preraspodijeljeno plaćanje, plaćanje za mlade poljoprivrednike, proizvodno vezane potpore, potpore male vrijednosti te Mjeru 10.1.9., a kroz sve oblike navedenih mjera poljoprivrednicima će se ove godine isplatiti ukupno 4,1 milijardi kuna.

Na račune više od 100 tisuća poljoprivrednika počela je isplata potpora za poljoprivredno zemljište koje obrađuju i životinje koje drže na svom gospodarstvu u svrhu pravovremene pripreme za proljetnu sjetvu. Bit će isplaćena sredstva obračunata po površini poljoprivrednog zemljišta i to za osnovno, zeleno i preraspodijeljeno plaćanje te mlade poljoprivrednike.

 

Također, isplatit će se i proizvodno vezane potpore za: krave u proizvodnji mlijeka, krave dojilje, ovce i koze, voće, povrće, šećernu repu i krmno proteinske usjeve te potpore male vrijednosti za: duhan, maslinovo ulje, rasplodne krmače, mliječne krave, očuvanje izvornih i zaštićenih kultivara.

 

Dodatno, u prvoj rati bit će isplaćena potpora za IAKS mjere ruralnog razvoja Potpora područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima (Mjera 13) i Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (M 10.1.9).

 

Prije isplate provest će se prijeboj potpora s poreznim dugom, ali samo na iznosima izravnih plaćanja koji se financiraju iz proračuna RH. Poljoprivrednici koji su prijavili, pored redovnih, zaštićene račune dobit će iznos potpore do 50 tisuća kuna na zaštićeni račun, a ostali iznos potpore na redovni račun. Korisnicima koji su vlasnici stoke i imaju prijavljen poseban račun Ministarstva poljoprivrede provest će se isplata na zaštićeni račun dodatnog iznosa potrebnog za brigu o stoci.

 

U ožujku i travnju započinje isplata potpora poljoprivrednicima za sljedeće potpore: Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene (Mjera 10), Dobrobit životinja (Mjera 14), Ekološki uzgoj (Mjera 11) te Proizvodno vezanu potporu za tov junadi.

 

U završnom dijelu odobravanja isplate slijedi poravnanje računa za sve potpore te će kroz poravnanje biti isplaćeno oko 100 milijuna kuna. Nakon što isplata završi, poljoprivrednici mogu dobiti informaciju o isplaćenim potporama telefonskim pozivom u Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ili e-poštom na info@apprrr.hr uz predočenje svog Matičnog identifikacijskog broja poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG).

12/02/2021

Ministarstvo poljoprivrede uspostavlja Nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda – Dokazana kvaliteta u svjetlu poticanja ulaska što većeg broja hrvatskih proizvođača koji će ispunjavati propisane zahtjeve kako bi upravo takvi proizvodi dodane vrijednosti našli svoju nišu kako na hrvatskom tako i na zahtjevnom jedinstvenom europskom tržištu.

Riječ je o dobrovoljnom nacionalnom sustavu kvalitete koji je osmišljen upravo kako bi se dodatno označilo poljoprivredne i prehrambene proizvode više kvalitete odnosno proizvode s posebnim karakteristikama unutar pojedinih sektora, između ostalih, mlijeka, mesa, voća, i njihovih proizvoda. Naglasak sustava je na označavanju proizvoda s dodanom vrijednosti temeljenoj na dodanoj kvaliteti proizvoda koja proizlazi iz različitih čimbenika koji se odnose na način proizvodnje, prerade, kvalitetu sirovine ili konačnog proizvoda, a temelje se na objektivnim i mjerljivim kriterijima.

 

Tako će putem jedinstvene oznake na poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima koji nose znak „Dokazana kvaliteta“ – Hrvatska potrošač biti informiran da kupuje domaći proizvod dodane vrijednosti, provjerene kvalitete odnosno da je Republika Hrvatska zemlja podrijetla glavnog sastojka te ujedno i zemlja gdje je taj proizvod proizveden i/ili prerađen.

 

Prednost ovog sustava, u odnosu na ostale, je osim dokazane sljedivosti kroz cijeli postupak proizvodnje i/ili prerade, upravo viša kvaliteta proizvoda, a koju je prije stavljanja na tržište provjerilo ovlašteno kontrolno tijelo. Kako bismo olakšali ulazak proizvođača u nacionalni sustav isti je uspostavljen na način da troškovi certificiranja proizvođača budu prihvatljivi za financiranje kroz Mjeru 3 Programa ruralnog razvoja, a ista nudi mogućnost i potpore za aktivnosti informiranja i promoviranja koje provode skupine proizvođača.

Kako postati korisnik oznake „Dokazana kvaliteta” ?

Ministarstvo poljoprivrede izradilo je Vodič o nacionalnom sustavu kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda „Dokazana kvaliteta“ putem kojeg se možete informirati o svim koracima postupka i prednostima koje ovaj sustav pruža proizvođačima.

Također je objavljen i Priručnik s uputama za korištenje znaka i grafički izgled znaka Dokazana kvaliteta koji sadrži potrebne smjernice za uporabu znaka i logotipa te predloške dizajna na sredstvima komunikacije i promocije.

05/02/2021

Europska komisija objavila je pozive za podnošenje prijedloga za sufinanciranje informiranja i promocije poljoprivrednih proizvoda Europske unije u inozemstvu i unutar EU, vrijednog 183 milijuna eura. Ovoga puta poseban naglasak je stavljen na ekološke proizvode, koje će poljoprivrednici imati priliku promovirati u zemljama s visokim potencijalom rasta poput Južne Koreje, Japana, Meksika i Kanade.

Programi bi trebali informirati potrošače o shemama kvalitete EU, promicati visoke standarde sigurnosti i kvalitete proizvodnje, kao i raznolikost i autentičnost europskih proizvoda, a ove se godine poseban fokus stavlja na promicanje proizvoda i načine poljoprivredne proizvodnje koji izravnije podržavaju ciljeve Europskog zelenog plana, poput ekoloških proizvoda, voća i povrća te održive poljoprivredne proizvodnje.

 

Prihvatljivi podnositelji prijave moraju biti trgovinske ili međutrgovinske organizacije koje su reprezentativne za određeni sektor ili sektore u RH, a posebno sektorske organizacije i skupine i svako udruženje bez obzira na njihov pravni oblik sastavljeno uglavnom od proizvođača ili prerađivača istog proizvoda pod uvjetom da su reprezentativne za naziv koji je zaštićen sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode i koji je obuhvaćen tim programom; trgovinske ili međutrgovinske organizacije koje su na razini EU reprezentativne za određeni sektor ili sektore-priznate proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija te tijela poljoprivredno – prehrambenog sektora čiji su cilj i aktivnost usmjereni ka pružanju informacija o poljoprivrednim proizvodima i njihovoj promociji i kojima je povjerena zadaća pružanja javnih usluga u tom području.

 

Od 183 milijuna eura ukupnog proračuna za mjere, 173,4 milijuna eura predviđeno je za sufinanciranje programa promocije koji će biti odabrani sukladno objavljenim natječajima, 86 milijuna eura za programe promotivnih kampanja u skladu s ambicijama Europskog zelenog plana, a posebno strategijom „Od polja do stola“. To uključuje programe promocije ekoloških proizvoda s ukupno dodijeljenim proračunom od 49 milijuna eura i održive poljoprivrede s proračunom od 18 milijuna eura, dok je 19,1 milijuna eura dodijeljeno je za promociju voća i povrća u kontekstu uravnotežene prehrane. Također, više od 88 milijuna eura predviđena je za promociju u zemljama izvan Europske unije.

 

Financijski doprinos Europske unije jednostavnim programima na unutarnjem tržištu iznosi 70 posto prihvatljivih rashoda, a u trećim zemljama 80 posto prihvatljivih rashoda. Preostale rashode snose isključivo organizacije predlagateljice programa.

 

Prijedlozi programa za sufinanciranje informiranja i promocije poljoprivrednih proizvoda Europske unije se zaprimaju do 28. travnja 2021. do 17 sati po srednjoeuropskom vremenu (Bruxelles), a nakon evaluacije svih zaprimljenih prijedloga EK će tijekom jeseni objaviti listu programa koji su zadovoljili uvjete sufinanciranja.

 

Više informacija na sljedećim poveznicama

POZIV NA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA ZA 2021. JEDNOSTAVNI PROGRAMI
POZIV NA PODNOŠENJE PRIJEDLOGA ZA 2021. PROGRAMI U KOJIMA SUDJELUJE VIŠE KORISNIKA
UREDBA (EU) BR. 1144/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O MJERAMA INFORMIRANJA I PROMOCIJE U VEZI S POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA KOJA SE PROVODE NA UNUTARNJEM TRŽIŠTU I U TREĆIM ZEMLJAMA

04/02/2021

U srijedu, 17. veljače 2021. godine započinje isplata prve rate izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja poljoprivrednicima u ukupnom iznosu od gotovo 2,3 milijardi kuna. Bit će isplaćena sredstva obračunata po površini poljoprivrednog zemljišta i to za osnovno, zeleno i preraspodijeljeno plaćanje te za mlade poljoprivrednike.

U prvoj rati isplatit će se i proizvodno vezane potpore za krave u proizvodnji mlijeka, krave dojilje, ovce i koze, voće, povrće, šećernu repu i krmno proteinske usjeve te potpore male vrijednosti za: duhan, maslinovo ulje, rasplodne krmače, mliječne krave, očuvanje izvornih i zaštićenih kultivara. Također će u prvoj rati biti isplaćena potpora za IAKS mjere ruralnog razvoja Potpora područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima (Mjera 13) i Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (M10.1.9).

 

U ožujku i travnju započinje isplata potpora poljoprivrednicima za Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene (Mjera 10), Dobrobit životinja (Mjera 14), Ekološki uzgoj (Mjera 11) te Proizvodno vezanu potporu za tov junadi. Podsjetimo, u studenom 2020. godine poljoprivrednicima je isplaćen predujam izravnih plaćanja u iznosu od 1,6 milijarde kuna što je gotovo 300 milijuna kuna više nego godinu prije.

 

Također, tijekom siječnja je isplaćeno 93 milijuna kuna potpore za izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja za područja koja su pogođena katastrofalnim potresom i poplavama. Kroz sve oblike Izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja poljoprivrednicima ćemo ove godine isplatiti ukupno 4,1 milijardi kuna, temeljem podnesenih jedinstvenih zahtjeva za potporu u 2020. godini. U završnom dijelu odobravanja isplate slijedi poravnanje računa za sve potpore te će kroz poravnanje biti isplaćeno oko 100 milijuna kuna.

30/01/2021

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 28. siječnja 2021. godine donijela Odluku na temelju koje će se iznosom od 9,9 milijuna kuna financirati premija osiguranja u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2021. godine za štetu nastalu od naleta vozila na divljač.

Zbog porasta vozila i prometnica, utjecaja čovjeka na okoliš te intenzivnijim obrađivanjem poljoprivrednih površina, štete od naleta divljači su u značajnom porastu, a lovoovlaštenici i oštećenici su suočeni s visokim odštetama, zateznim kamatama i premijama osiguranja. S ciljem održivosti koncesija i zakupa prava lova te smanjenja broja sudskih postupaka vezano za utvrđivanje odgovornosti, Ministarstvo poljoprivrede od 2018. godine financira jedinstvenu policu osiguranja.