14/07/2020

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju danas je na adrese poljoprivrednika diljem Hrvatske poslala 208 novih ugovora za nekoliko mjera iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020., vrijednosti potpore od gotovo 26 milijuna kuna.

Za operaciju 6.3.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava poslana su 193 ugovora u vrijednosti 21,5 milijuna kuna, pri čemu je svakom poljoprivredniku odobreno 15.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Riječ je o poljoprivrednicima čija su gospodarstva ekonomske veličine od 2.000 eura do 7.999 eura, a koji će taj novac iskoristiti za ulaganja u razne aktivnosti na svojim OPG-ovima. Naime, pomoću odobrenih sredstava u okviru ove operacije financira se kupnja domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, gradnja i opremanje prostora, kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta, poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme te podizanje višegodišnjih nasada, a mogu se izgraditi i opremiti objekti za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Od početka provedbe Programa ruralnog razvoja RH korisnici su pokazali najveći interes upravo za ovaj tip operacije, a ukupno je zaprimljeno 6.013 prijava. Početna alokacija u iznosu od 279 milijuna kuna, predviđena za financiranje projekata pristiglih na natječaj, povećana je na 474,3 milijuna kuna, čime se može financirati 4.261 projekt.

 

Za operacije 8.5.2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture poslana su 3 ugovora vrijedna 1.4 milijuna kuna, zahvaljujući kojima će korisnici izgraditi poučne staze, male rekreacijske objekte, vidikovce, skloništa te postaviti informativne ploče, a sve u svrhu javne dobrobiti i rekreacijske vrijednosti šuma te povećanja svijesti javnosti o važnosti očuvanja i održivog upravljanja šumskim ekosustavima, kao i očuvanja i poboljšanja biološke raznolikosti. Do sada je na drugom natječaju za ovu operaciju ugovoreno 86 projekata, vrijednih više od 56 milijuna kuna.

 

Novih 8 ugovora u vrijednosti od gotovo 1,9 milijuna kuna poslano je i za operaciju 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava u sektoru tovnog govedarstva. Do sada su ugovorena 2 projekata u vrijednosti od gotovo 555 000 kuna. Ugovorena su i 4 projekta s korisnicima operacije 7.4.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu koja se provode putem lokalnih razvojnih strategija odabranih LAG-ova unutar podmjere 19.2., vrijedna više od milijun kuna.

11/07/2020

Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji s HBOR-om u cilju ublažavanja krize uzrokovane pandemijom COVID-19 omogućilo korištenje povoljnijih sredstava financijskog instrumenta Obrtna sredstva za ruralni razvoj s namjerom otklanjanja nestabilnosti u odvijanju proizvodnje i financiranju tekućeg poslovanja (priprema proizvodnje, sirovina i materijal, ostali proizvodni troškovi, troškovi radne snage, podmirenje obveza prema dobavljačima, opći troškovi tekućeg poslovanja) za prihvatljive krajnje primatelje pogođene pandemijom koronavirusa (COVID-19).

Obrtna sredstva za ruralni razvoj odobrava izravno HBOR kojem je potrebno podnijeti zahtjev za kredit, a prihvatljivi korisnici u okviru ove kreditne linije su i vinari i vinogradari. Najviši iznos kredita može biti 1,52 milijuna kuna, a krediti se odobravaju bez naknada uz kamatnu stopu od 0,5% godišnje i rokove otplate do 3 ili do 5 godina (ovisno o iznosu kredita). Također, važno je napomenuti da je kao instrument osiguranja kredita predviđena isključivo zadužnica i bjanko zadužnica korisnika kredita te, ovisno o procjeni rizika, zadužnice i bjanko zadužnice povezanih osoba. Refinanciranje postojećih kredita nije moguće. Zahtjevi za kredit zaprimaju se do 31. prosinca 2020. ili do iskorištenja ukupnog iznosa raspoloživih sredstava. Kompletan tekst vezano za kreditiranje, kao i popis dokumentacije i obrasce potrebne za obradu kreditnog zahtjeva možete pronaći na poveznici.

 

Vinari i vinogradari veće iznose kredita mogu zatražiti putem HBOR-ovog program kreditiranja Obrtna sredstva COVID 19 koji se provodi po modelu podjele rizika između HBOR-a i poslovnih banaka. Ovaj program omogućuje odobrenje kredita za obrtna sredstva uz povoljnije kamatne stope (ovisno o propisima o dodjeli državnih potpora, moguće je odobrenje kredita uz kamatnu stopu od 0% godišnje na HBOR-ov udio u kreditu za prve 3 godine otplate kredita), ali uz uobičajene instrumente osiguranja kredita. Više informacija možete pronaći na poveznici. Također, vinarima i prerađivačima grožđa kao jedan od instrumenata osiguranja su na raspolaganju i Jamstva HAMAG-BICRO-a za troškove koji su vezani za proizvodnju vina, uključujući i otkup grožđa, a do najvišeg iznosa jamstva od 1 mil EUR, odnosno do 80% glavnice iznosa kredita.

 

Pored navedena dva programa kreditiranja, HBOR je dodatno ugovorio i okvirne kredite s 8 poslovnih banaka, čime je omogućio odobrenje novih kredita za likvidnost uz kamatnu stopu nižu za 0,75 p. b. od redovne. Najniži iznos kredita za likvidnost odobren putem okvirnih kredita bankama nije ograničen. Zahtjev za kredit možete predati jednoj od sljedećih poslovnih banaka: Addiko Bank d.d,. Erste&Steiermärkische Bank d.d., Hrvatska poštanska banka d.d., OTP banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Sberbank d.d. i Zagrebačka banka d.d., a detaljnije informacije možete zatražiti putem elektroničke pošte kreditiranje@hbor.hr ili msp-poljoprivreda@hbor.hr.

10/07/2020

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je 8. srpnja 2020. godine Javni poziv na provedbu:

  1. Mjere Destilacija vina u kriznim slučajevima i
  2. Mjere Potpora za krizno skladištenje vina iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine.

 

Cilj mjere Destilacija vina u kriznim slučajevima je osloboditi kapacitete prijema nove berbe grožđa, proizvodnje i skladištenja vina na način da se oslobađanje vina sa zaliha u skladištima proizvođača provede kroz dodjelu potpore proizvođaču, na razini veleprodajne cijene vina, ako vino preda na destilaciju.

 

Cilj mjere Potpora za krizno skladištenje vina je potaknuti proizvođače vina da određene količine vina zadrže u skladištu i ne stavljaju ga na tržište čime se uravnotežuje ponuda i potražnja u ovim okolnostima. S provedbom aktivnosti korisnici mjere Destilacija vina u kriznim slučajevima mogu započeti nakon izdavanja Odluke o odobrenju kvote. Aktivnosti vezane uz destilaciju trebaju biti dovršene do 14.09.2020. godine, koji je ujedno i krajnji rok za podnošenje Zahtjeva za isplatu. Razdoblje skladištenja može započeti s 15.07.2020. godine.

 

Aktivnosti vezane uz skladištenje trebaju biti dovršene do 12.09.2020. godine. Rok za podnošenje Zahtjeva za isplatu je 14.09.2020. godine. Minimalno vrijeme trajanja skladištenja koje se može odobriti iznosi 30 dana. Rok za podnošenje prijava na obje mjere počinje teći od 08.07.2020. i traje do 14.07.2020. godine. Javni poziv sa pripadajućim obrascima možete preuzeti ovdje.

09/07/2020

Donošenjem Pravilnika o izmjenama pravilnika o provedbi programa potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva u 2020. godini, svim korisnicima koji ispunjavaju uvjete produžen je rok za potvrdu Odluke o svim prihvatljivim korisnicima u Agronetu, a time i dodatna mogućnost da ostvare prava na potpore. U slučaju da se pojedini korisnik ne očituje od 10. srpnja do 20. srpnja 2020., također putem Agronet sustava, smatrat će se kako isti nije prihvatio prava i obveze navedene u Odluci te mu potpora neće biti isplaćena, a daljnjeg produživanja roka za prihvaćanje Odluka neće biti.

 

Korisnici koji su u prvotnom roku prihvatili prava i obaveze nisu navedeni u ovoj Odluci i ne trebaju se očitovati s obzirom da su se već očitovali. Popis korisnika koji imaju uvjete za ostvarivanje prava na Potporu primarnim poljoprivrednim proizvođačima možete pogledati na poveznici, a tekst izmjena Pravilnika na poveznici. Također, ovim putem se pozivaju proizvođači sjemena, loznih cijepova i voćnih sadnica da se putem AGRONET-a očituju o prihvaćanju prava i obveza iz Odluke o svim prihvatljivim korisnicima za Mjeru 4. Potpora za proizvodnju poljoprivrednog reprodukcijskog materijala u navedenom roku.

 

Programom potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva u 2020. godini, vrijednim 53 milijuna kuna, cilj je održati zaposlenost te postojeću razinu proizvodnje na malim poljoprivrednim gospodarstvima u sektoru voća i povrća, cvijeća, sektoru sjemena, kao i proizvodnje biljnog reprodukcijskog materijala te u stočarskim podsektorima govedarstva, svinjogojstva, konjogojstva, ovčarstva, kozarstva i peradarstva, a zbog osiguravanja kontinuirane opskrbe stanovništva hranom i potpore primarnim proizvođačima uslijed usporavanja gospodarskih aktivnosti uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19.

07/07/2020

Europska komisija objavila je dva nova poziva (https://ec.europa.eu/chafea/agri/en/news/2020-additional-calls-proposals-published) za podnošenje prijedloga za programe promocije poljoprivrednih proizvoda u svijetu i unutar Europske unije u skladu s Uredbom (EU) br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama informiranja i promocije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koja se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32014R1144&from=HR) s rokom predaje do 27. kolovoza 2020. Prijedlozi će se početi zaprimati danas, 7. srpnja 2020. godine.

Kako bi podržala poljoprivredno – prehrambeni sektor uslijed krize izazvane COVID-19, Komisija je raspisala dva poziva za prijedloge programa promocije. Pozivi nadopunjuju iznimne mjere podrške koje je nedavno usvojila Europska komisija i ciljaju sektore koji su najviše pogođeni krizom (prihvatljivi sektori za potporu promocije su: voće i povrće, vino, žive biljke, mlijeko i mliječni proizvodi i krumpir). Promotivni programi će se provoditi u Europskoj uniji ili bilo kojoj trećoj zemlji, i to u trajanju od jedne godine. Odobreni iznos je 10 milijuna eura (5 milijuna eura za MULTI programe i 5 milijuna eura za SIMPLE programe).

 

Prihvatljivi podnositelji prijave (organizacije predlagateljice) moraju biti:

 

  • trgovinske ili međutrgovinske organizacije koje su u Hrvatskoj reprezentativne za određeni sektor ili sektore, a posebno:
  • sektorske organizacije i skupine odnosno svako udruženje, bez obzira na njihov pravni oblik, sastavljeno uglavnom od proizvođača ili prerađivača istog proizvoda pod uvjetom da su reprezentativne za naziv koji je zaštićen sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode i koji je obuhvaćen tim programom
  • trgovinske ili međutrgovinske organizacije koje su na razini Europske unije reprezentativne za određeni sektor ili sektore – priznate proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija
  • tijela poljoprivredno-prehrambenog sektora čiji su cilj i aktivnost usmjereni ka pružanju informacija o poljoprivrednim proizvodima i njihovoj promociji i kojima je povjerena zadaća pružanja javnih usluga u tom području.

Nepovratna sredstva EU usmjerena na obnavljanje normalnih tržišnih uvjeta, iznose do 85% opravdanih troškova.

 

Ovo je prvi put da Komisija raspisuje takve pozive, u slučaju ozbiljnih poremećaja na tržištu i kada se na promotivne akcije gleda kao na odgovarajući odgovor na situaciju. Kriza COVID-19 imala je značajan utjecaj na specifične poljoprivredno-prehrambene sektore, uglavnom zbog brzih promjena u potražnji i zatvaranju restorana, barova i kafića diljem Europske unije. Pozivi će biti otvoreni do 27. kolovoza 2020.

 

Jedan poziv posvećen je SIMPLE programima na koje se može prijaviti jedna ili više organizacija iz iste države Europske unije. Drugi je program MULTI, koji mogu podnijeti najmanje dvije nacionalne organizacije iz najmanje dvije države članice ili jedna ili više europskih organizacija.

 

Poziv na podnošenje prijedloga Simple (https://ec.europa.eu/research/participants/data/ref/other_eu_prog/agriprod/wp-call/call-fiche_agri-simple-2020-crisis_en.pdf) dostupno samo na engleskom jeziku.

 

Poziv na podnošenje prijedloga Multi (https://ec.europa.eu/research/participants/data/ref/other_eu_prog/agriprod/wp-call/call-fiche_agri-multi-2020-crisis_en.pdf) dostupno samo na engleskom jeziku.

04/07/2020

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je danas, 3. srpnja 2020. godine Natječaj za provedbu Podmjere 16.4. Potpora za horizontalnu i vertikalnu suradnju sudionika u opskrbnom lancu za uspostavljanje i razvoj kratkih opskrbnih lanaca i lokalnih tržišta te za promicanje aktivnosti u lokalnom kontekstu u vezi s razvojem kratkih opskrbnih lanaca i lokalnih tržišta“ – provedba tipa operacije 16.4.1 „Kratki lanci opskrbe i lokalna tržišta“

Svrha natječaja je dodjela potpore za uspostavu, rad i razvoj kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržišta, a prihvatljivi korisnici su:

  • fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 do 100.000 EUR
  • proizvođačke organizacije u poljoprivrednom i prehrambeno-prerađivačkom sektoru
  • fizičke i pravne osobe koje se bave djelatnostima povezanim s uspostavom, radom i razvojem kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržišta, a koje nisu veletrgovci ili trgovački lanci.

 

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore je 6.250.000,00 kuna, a intenzitet javne potpore iznosi 100%. Rok za podnošenje zahtjeva za potporu i dostavu potvrde o podnošenju zahtjeva za potporu je od 12:00 sati 27. srpnja 2020. do 12:00 sati 30. rujna 2020. godine. Detaljnije pogledajte ovdje.

03/07/2020

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju danas je na adrese poljoprivrednika diljem Hrvatske poslala 130 novih ugovora za mjere iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020., ukupne vrijednosti potpore veće od 45 milijuna kuna.

Za operaciju 6.3.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava poslano je 71 ugovora vrijednosti 7,9 milijuna kuna, a svakom poljoprivredniku odobreno je po 15.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Sredstva u okviru operacije 6.3.1. namijenjena su pomoći malim poljoprivrednim gospodarstvima putem kojih se financira kupnja domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, gradnja i opremanje prostora, kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta, poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme te podizanje višegodišnjih nasada, a moguća je i gradnja i opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda.

Također, poslana su 22 ugovora vrijedna gotovo 14 milijuna kuna za operacije 8.5.2. Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture putem kojih će korisnici izgraditi poučne staze, male rekreacijske objekte, vidikovce, skloništa, postaviti informativne ploče, a sve u svrhu javne dobrobiti i rekreacijske vrijednosti šuma, kao i 3 ugovora vrijedna 9,4 milijuna kuna za operaciju 8.6.2. Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva.

Za operaciju 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava u sektoru tovnog govedarstva poslana su dva ugovora u vrijednosti od 550 tisuća kuna, a za operaciju 4.1.2. Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš tri ugovora vrijedna 2,4 milijuna kuna.

Poslano je i 29 ugovora s korisnicima operacije 7.4.1. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu koja se provodi putem lokalnih razvojnih strategija odabranih LAG-ova unutar podmjere 19.2. Provedba operacija unutar CLLD strategije, koja su vrijedna 11,5 milijuna kuna.

Sve navedeno svakako je rezultat predanog rada djelatnika Agencije za plaćanja i odlične suradnje s korisnicima koja je kontinuirano trajala i tijekom pandemije uzrokovane COVIDOM 19 te je uspješno zaključena na najbolji mogući način – potpisanim ugovorom o dodjeli sredstava.

28/06/2020

Radi ublažavanja negativnih posljedica u poljoprivredno-prehrambenom sektoru za vrijeme pandemije bolesti COVID-19, Vlada Republike Hrvatske je 2. travnja ove godine, između ostalih, donijela Odluku o provedbi privremene izvanredne mjere pomoći malim mljekarama s problemima u poslovanju uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19. Ministarstvo poljoprivrede je odmah krenulo u provedbu mjere, a sa danom 5. lipnja ove godine dogovorena su sva predviđena financijska sredstva. Mjera se provodila povlačenjem sa tržišta i otkupom mliječnih proizvoda te daljnjom besplatnom distribucijom osobama u potrebi, a obuhvatila je male mljekare, koje su u 2019. godini, od proizvođača mlijeka u Republici Hrvatskoj, otkupile i preradile manje od 14 milijuna litara mlijeka. Financijsku pomoć je iskoristilo 8 malih mljekara, a dogovoren je otkup za 175.987 kg proizvoda, čime se predviđa utrošak od 2,5 milijuna kuna.

 

Kao proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda, doslovno “preko noći” našli smo se u kaosu nakon zabrane rada na tržnicama koje su naše glavno tržište. Proizvodnja je radila kao da prodaja nije uopće stagnirala, sirovina je svakodnevno pristizala, a mi smo se u kratkom roku našli u problemu jer su se zalihe gomilale. Ministarstvo poljoprivrede svojom reakcijom i provedbom privremene izvanredne mjere pomoći malim mljekarama s problemima u poslovanju uzrokovanima epidemijom koronavirusa olakšalo nam je reorganizaciju proizvodnje i prilagodbu novonastaloj situaciji.“ – ističe Jelena Šurbek iz Mini mljekare Veronika d.o.o.

 

Božidar Kuzmić, član uprave mljekare Euro – Milk d.o.o., ocjenjuje donošenje i provedbu mjere učinkovitim: „Nakon zatvaranja tržnica, škola, hotela, ugostiteljskih objekata koji pružaju usluge prehrane i nekih trgovina prehrambenim proizvodima radi epidemije bolesti COVID-19, isporuke svježih mliječnih proizvoda smanjile su se za 50%, a kako mi otkupljujemo mlijeko od hrvatskih proizvođača mlijeka koji su naši ugovorni partneri, svježe mlijeko je pristizalo svaki dan i zalihe gotovih proizvoda su se gomilale. Pravovremenom reakcijom izbjegnut je prestanak otkupa mlijeka od hrvatskih proizvođača mlijeka, kao i otpuštanje dijela zaposlenih radnika u malim mljekarama. Niti jedna litra mlijeka ni kilogram proizvoda nisu bačeni već su donirani potrebitima te je, s obzirom na rok trajanja svježih mliječnih proizvoda, izbjegnuta katastrofa u mliječnom sektoru u dijelu koji otkupljuju male mljekare. Projekt je uspješno priveden kraju, krajnji korisnici su zadovoljni doniranim kvalitetnih hrvatskim mliječnim proizvodima, a proizvođači mlijeka i zaposlenici u mljekarama su zadovoljni obavljenim poslom.“

 

Podjela dogovorenih količina mliječnih proizvoda je još uvijek u tijeku, a do danas je podijeljeno 159.735 kg proizvoda na 60 registriranih posrednika u doniranju hrane koji pružaju usluge socijalne samoposluge, pučke kuhinje te općenito podjele hrane osobama u potrebi.

 

Među sudionicima koji su zadovoljni provedbom Odluke je i Štefica Čučak iz Humanitarne udruge Rijeka ljubavi: „Neizmjerno smo zahvalni Ministarstvu poljoprivrede što se uključilo u pružanje humanitarne pomoći obiteljima u socijalnoj potrebi, čime su dali veliki doprinos poboljšanju kvalitete života naših korisnika. Napominjemo da Humanitarna udruga Rijeka ljubavi brine za 1100 obitelji, preko 3500 članova, 600 djece, 80 starih, bolesnih i nepokretnih i 60 branitelja. Teška materijalna depresija koja se uvukla u kućanstva uzrokovana epidemijom bolesti COVID-19 izazvala je paniku, strah i očaj kod obitelji u socijalnoj potrebi. Ministarstvo poljoprivrede je prepoznalo problem s kojima se susreću mali mljekari zbog novonastale pandemije i pružili su pomoć da domaći mliječni proizvodi pronađu put do obitelji u socijalnoj potrebi. Izuzetna suradnja uz pomoć IT sustava ubrzala je rad i pružena je svekolika pomoć, kako malim mljekarima, tako i obiteljima u socijalnoj potrebi, ublažujući im bol i patnju jer su osjetili da nisu zaboravljeni i da su voljeni kroz sve vrijeme krize izazvane od COVID-19.“

 

Učinci provedbe ove mjere su višestruki, a uključuju pomoć malim mljekarama s problemima u poslovanju, kontinuirani otkup mlijeka od hrvatskih proizvođača te besplatnu podjelu visokokvalitetne domaće hrane osobama u potrebi.

 

Fra Vladimir Vidović iz Caritasa Župe Svetog Antuna Padovanskog, jednog od posrednika u doniranju hrane, ističe: „Izrazito sam zadovoljan ovom mjerom. Pišem u ime svih korisnika Pučke kuhinje na Svetom Duhu kojima smo mliječne proizvode dijelili. Korisnici su oduševljeni pogotovo što je roba vrhunske kvalitete i produljenog roka trajanja. Svaka čast na ideji i realizaciji. Na ovaj način pomoglo se i mljekarima, ali i čovjeku u potrebi.“

 

Organizacija distribucije mliječnih proizvoda domaćih proizvođača usmjerenih prema najpotrebitijima u našem društvu ukazuje na ključni faktor komplementarne suradnje, umreženosti, u djelotvornoj izgradnji tog istog društva, kojeg smo svi mi dionici. A izgradnja služi boljitku svakog člana, osobito onoga do kojeg pomoć teško dopire. Zahvaljujemo na ovim iskoracima suradnje usmjerenih i prema našim domaćim proizvođačima (izuzetnu kvalitetu čijih proizvoda prepoznajemo) i prema nama koji skrbimo za najpotrebitije“, naglašava važnost suradnje i umreženosti dionika sestra Veronika Mila Popić iz Udruge Depaul Hrvatska.

25/06/2020

Nacrte Strategije poljoprivrede 2020. – 2030. „Više od farme“ i Strategije razvoja akvakulture 2020. – 2030. „Više od ribnjaka“ predstavili su ovog tjedna ministrica poljoprivrede Marija Vučković u Poreču, državni tajnik Tugomir Majdak u Osijeku, dok je državni tajnik Zdravko Tušek nacrte razvojnih strategija poljoprivrede i akvakulture predstavio široj javnosti u Varaždinu. Strategije poljoprivrede i akvakulture odnose se na razdoblje 2020.-2030., a izrađene su u suradnji sa Svjetskom bankom, domaćim i stranim stručnjacima te u dijalogu s proizvođačima i znanstvenicima.

U suradnji s predstavnicima hrvatskog poljoprivredno – prehrambenog sektora usuglašena je strateška vizija razvoja hrvatske poljoprivrede – „proizvoditi veću količinu hranjive i visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama, održivo upravljati prirodnim resursima u promjenjivim klimatskim uvjetima te doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima”. Ostvarenje definirane vizije razvoja postići će se ostvarenjem četiri strateška cilja, a aktivnosti za njihovo postizanje definirane su u planu provedbe, pri čemu su osnovne smjernice učinkovitije korištenje javnih sredstava kroz preciznije usmjeravanje poljoprivrednih potpora i poboljšanje apsorpcije EU sredstava za ruralni razvoj.

 

Također, strategijom razvoja akvakulture za period 2020. – 2030. uzgajivačima će se omogućiti ciljane intervencije za stratešku transformaciju sektora akvakulture u narednom periodu, veću učinkovitost vrijednosnog lanca i konkurentnosti hrvatskih proizvoda akvakulture na inozemnim i domaćem tržištu, što će u konačnici rezultirati integriranim teritorijalnim razvojem ruralnih i obalnih područja. Nacrti Strategije poljoprivrede 2020. – 2030. i Strategije razvoja akvakulture 2020. – 2030. do sada su predstavljene u Vukovaru, Opuzenu, Splitu, Osijeku, Poreču i Varaždinu, a slijede predstavljanja u gradovima Bjelovaru i Zagrebu.

21/06/2020

Dana 19. lipnja 2020. godine Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede zaprimila je službenu informaciju od strane Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE) da je Republika Hrvatska dobila status zemlje slobodne od klasične svinjske kuge. Dodjela statusa zemlje službeno slobodne od klasične svinjske kuge rezultat je rada veterinarske struke i dosljednosti u provođenju mjera iskorjenjivanja, nadziranja i implementacije preventivnih mjera te ima neizmjeran značaj za svinjogojsku proizvodnju u RH i poljoprivredu u cjelini.

U cilju omogućavanja slobodne trgovine živim svinjama, mesom i proizvodima od mesa svinja na tržište EU i treće zemlje, Republika Hrvatska je od 1. siječnja 2005. godine zabranila preventivno cijepljene protiv klasične svinjske kuge. To je ujedno i bilo i u cilju usklađivanja politike kontrole ove bolesti koju provode sve države članice EU. Zadnji slučaj klasične svinjske kuge u RH u domaćih svinja bio je potvrđen ožujku 2008. godine, a u divljih svinja u studenom 2008. godine.

Radi razumijevanja važnosti navedenog, želimo istaknuti da je Svjetska organizacije za zdravlje životinja (OIE) međuvladina organizacija koja objedinjuje veterinarske službe 182 država diljem svijeta i održava trajne odnose s gotovo 75 drugih međunarodnih i regionalnih organizacija. Postavljeni zdravstveni standardi na svjetskoj razini su upravo standardi od strane OIE-a. Standardi za koje nema pravila u EU zakonodavstvu zamjenjuju se standardima OIE-a. U trendu globalizacije, zdravstvene mjere imaju sve veću važnost u cilju osiguravanja međunarodne trgovine životinja i proizvoda životinjskog podrijetla. U svjetlu toga, Sporazum o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera (SPS sporazum) potiče članove Svjetske trgovinske organizacije (WTO) da baziraju mjere na međunarodnim standardima, smjernicama i preporukama. OIE je WTO referenca za standarde koji se odnose na zdravlje životinja i zoonoze.

Ovim putem želim zahvaliti svima koji su u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti, koji su svojim radom i znanjem doprinijeli ovom uspjehu. Također, posebno želim zahvaliti i uzgajivačima svinja i lovcima koji su ključna karika u lancu zaštite zdravlja životinja. Ovo je čvrsti dokaz da samo uz suradnju možemo postići uspjeh.“ – istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.