08/04/2021

Aktivnosti Ministarstva poljoprivrede i svih dionika u lancu opskrbe hranom rezultirale su porastom od 48% u ukupnoj nabavnoj vrijednosti donirane hrane u odnosu na 2019. godinu, a koja je iznosila 19 milijuna kuna u 2020. godini. Također, u 2020. godini donirano je ukupno 1,7 milijuna kilograma hrane te je zabilježen rast od 13,8% u količinama donirane hrane.

Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano provodi mjere Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane RH 2019.-2022., temeljem kojih je unaprjeđen zakonodavni okvir, objavljen je Vodič za doniranje hrane, održane su radionice za donatore i posrednike u lancu doniranja hrane te je pokrenut projekt „e-doniranje“. Ove godine objavljena su dva sektorska vodiča za sprječavanje otpada od hrane u trgovini te u ugostiteljstvu i institucionalnim kuhinjama, čiji je cilj pomoći subjektima u razumijevanju razloga nastanka otpada od hrane te ponuditi rješenja za unaprjeđenje poslovanja i smanjenje količine otpada od hrane koja uključuju i doniranje viškova hrane.

Aktivnosti Ministarstva poljoprivrede po pitanju unapređenja sustava doniranja hrane se nastavljaju i dalje. Trenutno je u pripremi projekt infrastrukturnog opremanja posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane. Naime, do kraja godine se planira objaviti Program potpore za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane koji se planira financirati iz EU Mehanizma za oporavak i otpornost. Također, nadogradit će se IT rješenje za sustav „e-doniranje“, s ciljem da se kroz nove i naprednije funkcionalnosti ponudi donatorima još bolje i još učinkovitije rješenje za distribuciju donirane hrane. Ujedno će se raditi i na podizanju svijesti svih dionika kroz edukativno – informativne kampanje usmjerene na problematiku prekomjernog bacanja hrane te doniranja hrane.

04/04/2021

U svrhu unaprijeđenja kvalitete života građana i osiguranja visokih standarda zaštite prava potrošača, donesen je Nacionalni program zaštite potrošača za razdoblje od 2021. do 2024. godine. Nacionalni program zaštite potrošača strateški je dokument kojim se određuju ciljevi, mjere, prioritetna područja te aktivnosti u provođenju politike zaštite potrošača za razdoblje od četiri godine. Izrađen je u suradnji sa svim dionicima politike zaštite potrošača.

U izradi su sudjelovala tijela državne uprave čiji djelokrug obuhvaća zaštitu potrošača, predstavnici poslovne zajednice (Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska udruga poslodavaca), predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave (gradovi i općine) te predstavnici civilnog društva, odnosno udruge za zaštitu potrošača. Početkom 2020. suočeni smo s krizom izazvanom pandemijom COVID-19 koja je stvorila znatne probleme i poteškoće u svakodnevnom životu potrošača te istaknula već postojeće slabosti u području zaštite prava potrošača.

Iskustva stečena tijekom pandemije pokazala su potrebu za uspostavljenjem odgovarajućeg okvira kako bi se odgovorilo na ovakve iznimne situacije i u budućnosti. Upravo iz tog razloga prilikom izrade Nacionalnog programa za zaštitu potrošača za razdoblje 2021. – 2024., koji je usklađen s novom EU strategijom za potrošače koju je Europska komisija predstavila koncem 2020., fokus je stavljen na digitalne aspekte zaštite potrošača te na jačanje otpornosti potrošača za održivi oporavak. Činjenica je kako su potrošači oduvijek imali veliki utjecaj na poslovne aktivnosti gospodarstva, navodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

04/04/2021

Zdravstveni turizam jedan je od važnih turističkih proizvoda Hrvatske. Riječ je o proizvodu koji je potaknut orijentacijom društva na zdravi život i preventivno djelovanje. Rast životnog standarda i velik značaj zdravog stila života megatrendovi su koji danas karakteriziraju razvijene svjetske ekonomije, pridonoseći i iznadprosječnom rastu zdravstvenog turizma. Svijest o važnosti očuvanja zdravlja još je više porasla u vrijeme posebnih okolnosti u kojima se nalazimo već godinu dana izazvanih pandemijom koronavirusa.

Ponuda zdravstvenog turizma u Hrvatskoj danas obuhvaća kompleksan skup pružatelja usluga wellnessa, lječilišnog i medicinskog turizma te je ona disperzirana diljem zemlje iako postoji očigledna koncentracija na Kvarneru, u Istri, županijama Sjeverne Hrvatske te na području Zagreba. Prilagodbom zakonodavnog okvira, u dijelu Zakona o zdravstvenoj zaštiti kao i Zakona u pružanju usluga u turizmu omogućilo se poticanje ulaganja kao i obavljanje ugostiteljskih i usluga zdravstvenog turizma bolnicama, lječilištima i specijalnim bolnicama. Navedene izmjene i dopune značajne su i za provedbu investicija koje idu u smjeru regionalne specijalizacije hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti kroz stvaranje okvira za ulaganja u zdravstveni turizam u lječilištima i bolnicama, navodi Ministarstvo turizma i sporta.

01/04/2021

Prvi sektor koji je prepoznao prednost nacionalnog sustava kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda – „Dokazana kvaliteta“ je sektor proizvodnje voća te je dana 2. listopada 2020. godine Ministarstvo poljoprivrede zaprimilo prvi zahtjev za priznavanje oznake „Dokazana kvaliteta“ – Voće koji je podnijela Hrvatska voćarska zajednica. Nakon uspješno provedenog zakonski propisanog postupka koji uključuje stručnu provjeru Specifikacije proizvoda, postupak nacionalnog prigovora te postupak notifikacije na EU razini, Ministarstvo poljoprivrede je donijelo Rješenje o priznavanju oznake „Dokazana kvaliteta“ za voće.

Specifikacija uključuje slijedeće voćne vrste: jabuku, krušku, trešnju, breskvu, nektarinu, šljivu, smokvu, marelicu, jagodu, američka borovnicu, malinu, stolno grožđe, mandarinu, aroniju, višnju, višnju marasku i orašasto voće (orah, lješnjak, badem). Putem jedinstvene oznake na voću koje će nositi znak „Dokazana kvaliteta – Hrvatska“ potrošač će biti informiran da kupuje voće domaćeg podrijetla i više kvalitete iz kontrolirane proizvodnje.

Ministarstvo poljoprivrede uspostavlja nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda – „Dokazana kvaliteta“ radi postizanja veće prepoznatljivosti i promocije domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Nacionalni sustav kvalitete osmišljen je kako bi se dodatno označilo poljoprivredne i prehrambene proizvode više kvalitete odnosno proizvode s posebnim karakteristikama unutar pojedinih sektora, između ostalih, mlijeka, mesa, voća i njihovih proizvoda, pri čemu je naglasak na dodanoj kvaliteti proizvoda koja proizlazi iz različitih čimbenika koji se odnose na način proizvodnje, kvalitetu sirovine ili konačnog proizvoda, a temelje se na objektivnim i mjerljivim kriterijima. Osim informiranja potrošača o dodanoj vrijednosti proizvoda, ovaj sustav štiti i proizvođače od nepoštenih praksi.

29/03/2021

Danas, 29. ožujka 2021. godine opet kreću APN-ovi subvencionirani krediti. Država pomaže građanima koji kupuju svoju prvu nekretninu i subvencionira dio iznosa kredita. Najmanje pet godina građanima se plaća minimalno 30 posto mjesečnog obroka ili anuiteta.

Za državne subvencije mogu se prijaviti svi građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Cijena može biti veća, ali se u tom slučaju njezina razlika neće subvencionirati. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.

Popis svih općina i gradova s postotcima subvencioniranja sukladno indeksu razvijenosti

Zahtjev za subvencioniranje kredita se zajedno sa zahtjevom za stambeni kredit podnosi odabranoj kreditnoj instituciji koja zatim taj zahtjev prosljeđuje APN-u. U ovom krugu zahtjeve je moguće predati u jednu od 14 banaka. Efektivne kamatne stope koje su banke ponudile kreću se od 2,09 do 3,50 posto.

Popis banaka s kojima je APN sklopila ugovor o davanju subvencioniranih kredita

Za subvencije građana osigurano 50 milijuna kuna

Zahtjevi će se razmatrati prema vremenu zaprimanja potpunih zahtjeva u APN-u, a odobravat će se do utroška planiranih sredstava koje ove godine iznosi 50 milijuna kuna. Od početka provedbe ove mjere 2017. godine, pa zaključno s posljednja dva poziva u ožujku i rujnu 2020. godine, odobreno je 17.526 zahtjeva za subvencioniranjem.

Iz Ministarstva napominju kako se subvencioniranje kredita može produžiti za dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita, a produžuje se godinu dana i u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50% tjelesnog oštećenja. Produženje subvencija ostvaruje se za dodatnu godinu po svakom djetetu i za obitelji koje već imaju djecu u trenutku podnošenja zahtjeva.

Od 2017. godine do danas u obiteljima koje koriste subvencije rođeno je više od 2.900 djece pa se može reći kako je ova mjera ujedno i demografska mjera. Kao jedan od pozitivnih trendova u tom razdoblju može se istaknuti i smanjenje prosječne godišnje efektivne kamatne stope (EKS), koja je za subvencionirane stambene kredite u 2020. godini iznosila 2,28 posto, što je više od jednog postotnog boda manje u odnosu na 2017. godinu, kada je ta stopa iznosila 3,35 posto.

Inače, Hrvatski sabor je krajem prošle godine izmijenio Zakon o subvencioniranju stambenih kredita, a njima je do kraja 2023. godine produljen rok u kojem će APN objavljivati javne pozive za subvencije. Izmjenama je regulirano i da će kandidati za te kredite morati imati prijavljeno prebivalište na adresi kupljene ili izgrađene nekretnine najmanje dvije godine nakon završetka subvencioniranja kredita. Također je regulirano i da će subvencije biti odbijene podnositeljima koji su ih već ranije dobili, te da uplaćena sredstva neće trebati vraćati ako se subvencionirani stan ili kuća prodaju radi kupnje većeg stana, kuće ili izgradnje kuće.

Sve informacije o načinu prijave te potrebnim dokumentima mogu se pronači na internetskim stranicama:

05/03/2021

Zbog ublažavanja posljedica pandemije COVID-19 te zbog daljnjeg pada gospodarskih aktivnosti i poteškoća u poslovanju s kojim se suočavaju poljoprivrednici te mikro, mala i srednja poduzeća u sektoru prerade u elektronskom savjetovanju su nacrti natječaja za provedbu Mjere 21 „Izvanredna privremena potpora poljoprivrednicima i MSP-ovima koji su posebno pogođeni krizom uzrokovanom bolešću COVID-19“ Programa ruralnog razvoja, a ukupni iznos potpore raspoloživ kroz ove natječaje je 200 milijuna kuna.

Na Natječaju M21 za poljoprivrednike prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika i/ili Evidenciju pčelara i pčelinjaka te Registar poreznih obveznika zaključno s 31. prosinca 2019. godine, a imaju evidentirano smanjenje primitaka ili smanjenje prihoda od minimalno 15 posto – najmanje 18.897,75 kuna u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu. Maksimalni iznos potpore po korisniku iznosi 52.913,70 kuna, ali ne više od stvarnog iznosa smanjenja primitaka ili smanjenja prihoda.

 

Na Natječaju M21 za MSP-ove prihvatljivi korisnici su mikro, mala i srednja poduzeća u sektorima maslina i maslinovog ulja, vina, mlijeka, mesa, voća, povrća, aromatičnog, začinskog i ostalog bilja, stočne hrane, gljiva te pakiranja jaja i proizvoda od jaja ili pčelinjih proizvoda upisani u odgovarajuće upisnike Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva te Registar poreznih obveznika zaključno s 31. prosinca 2019. godine. Poduzeća moraju imati evidentirano smanjenje primitaka ili smanjenje prihoda od minimalno 15 posto – najmanje 37.795,50 kuna u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu. Maksimalni iznos potpore po korisniku iznosi 377.955,00 kuna, ali ne više od stvarnog iznosa smanjenja primitaka ili smanjenja prihoda.

 

Na prvim natječajima u sklopu Mjere 21 zaprimljeno je ukupno 2.937 zahtjeva za potporu, pravo na potporu su ostvarila 1.486 korisnika u ukupnom iznosu od 128,5 milijuna kuna. U posljednjim danima hrvatskog predsjedanja promijenjena Uredba (EU) 1305/2013 o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj omogućila je Mjeru 21 kojom se hrvatskim poljoprivrednicima stavilo na raspolaganje ukupno 360 milijuna kuna. Napomene za prijavitelje se nalaze na poveznici.

04/03/2021

Od 29. ožujka 2021. godine opet kreću APN-ovi subvencionirani krediti. Država pomaže građanima koji kupuju svoju prvu nekretninu i subvencionira dio iznosa kredita. Najmanje pet godina država će građanima plaćati najmanje 30 posto mjesečnog obroka ili anuiteta. Kako do subvencioniranog kredita pročitajte u nastavku.

Oglas o početku subvencioniranja stambenih kredita objavljen je jučer u dnevnim tiskovinama. 

 

Uvjeti prijave na natječaj nisu se promijenili što znači da se mogu prijaviti svi građani mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.
 

 

Zahtjev za subvencioniranje kredita se zajedno sa zahtjevom za stambeni kredit podnosi odabranoj kreditnoj instituciji koja zatim taj zahtjev prosljeđuje APN-u. U ovom krugu zahtjeve je moguće predati u jednu od 14 banaka. Efektivne kamatne stope koje su banke ponudile kreću se od 2,09 do 3,50 posto.
 

 

Za subvencije građana osigurano 50 milijuna kuna 

Zahtjevi će se razmatrati prema vremenu zaprimanja potpunih zahtjeva u APN-u, a odobravat će se do utroška planiranih sredstava koje ove godine iznosi 50 milijuna kuna. Od početka provedbe te mjere 2017. godine, pa zaključno s posljednja dva poziva u ožujku i rujnu 2020. godine, odobreno je 17.526 zahtjeva za subvencioniranjem.

 

U APN-u svakodnevno zaprimaju nove zahtjeve za dodatnim subvencioniranjem radi rođenja djeteta. Tako je od 2017. godine do danas rođeno ukupno oko 2.700 djece, čime se ujedno ostvarilo pravo tim korisnicima kredita za dodatnim subvencioniranjem od dvije godine po djetetu.

 

Kao jedan od pozitivnih trendova u tom razdoblju može se istaknuti i smanjenje prosječne godišnje efektivne kamatne stope (EKS), koja je za subvencionirane stambene kredite u 2020. godini iznosila 2,28 posto, što je više od jednog postotnog boda manje u odnosu na 2017. godinu, kada je ta stopa iznosila 3,35 posto.

 

Inače, Hrvatski sabor je krajem prošle godine izmijenio Zakon o subvencioniranju stambenih kredita, a njima je do kraja 2023. godine produljen rok u kojem će APN objavljivati javne pozive za subvencije. 

 

Izmjenama je regulirano i da će kandidati za te kredite morati imati prijavljeno prebivalište na adresi kupljene ili izgrađene nekretnine najmanje dvije godine nakon završetka subvencioniranja kredita. Također je regulirano i da će subvencije biti odbijene podnositeljima koji su ih već ranije dobili, te da uplaćena sredstva neće trebati vraćati ako se subvencionirani stan ili kuća prodaju radi kupnje većeg stana, kuće ili izgradnje kuće.

 

Sve informacije o načinu prijave te potrebnim dokumentima mogu se pročitati na internetskim stranicama Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama.

 

Foto: Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine

03/03/2021

Ministarstvo poljoprivrede je radi velikog broja prijavljenih kvalitetnih projekata donijelo odluku o povećanju sredstava za Natječaj za provedbu tipa operacije 4.2.1 „Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima“ za 162 milijuna kuna, čime je ukupan iznos prihvatljivih sredstava povećan s početnih 300 milijuna kuna na 462 milijuna kuna.

 

Korisnici Mjere su fizičke i pravne osobe koje se bave ili se namjeravaju baviti preradom proizvoda, a prihvatljivi troškovi su ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za poslovanje s mlijekom i preradom mlijeka; za klanje, rasjecanje, preradu mesa, jaja; za preradu voća, povrća, grožđa (osim za proizvodnju vina); aromatičnog, začinskog i ostalog bilja, cvijeća i gljiva; za preradu maslina, komine masline; za preradu žitarica, uljarica i industrijskog bilja; za preradu, punjenje i pakiranje pčelinjih proizvoda, za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda, ulaganje u kupnju mehanizacije, gospodarskih vozila, strojeva i opreme te kupnju zemljišta i objekata radi realizacije projekta.

 

Na 4. Natječaju za provedbu tipa operacije 4.2., otvorenom 14. veljače 2020. godine, ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore povećan je za čak 50%. Time želim poslati poruku da je prerada izuzetno važna za hrvatsku poljoprivredu, stvara proizvode više dodane vrijednosti i takva ulaganja smatram strateškim smjerom koji će rezultirati dodatnim rastom hrvatske poljoprivrede“, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković. Iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. je za operaciju 4.2.1. do sada ukupno ugovoreno 127 projekata vrijednosti 555,5 milijuna kuna, od čega je isplaćeno 377,3 milijuna kuna za 88 korisnika.

 

Foto: ilustracija

02/03/2021

Od jučer je pokrenut sustav prijavljivanja građana zainteresiranih za cijepljenje protiv bolesti COVID-19. Osim prijavama svojim liječnicima obiteljske medicine, građanima je dostupna prijava preko internetske stranice: cijepise.zdravlje.hr ili pozivom na besplatan broj 0800 0011 (radnim danom od 8 do 20 sati), navode na stranicama HZJZ-a. Prijave će biti zaprimljene i zabilježene u središnjem evidencijskom sustavu.

Kao i dosad, građanima s kroničnim bolestima preporučujemo da se najprije prijave preko svojih liječnika obiteljske medicine, koji će potvrditi njihovo zdravstveno stanje i odrediti prioritetno mjesto na listi cijepljenja. Teže pokretne i nepokretne također se prijavljuju za cijepljenje svom liječniku obiteljske medicine koji će organizirati cijepljenje prilikom kućnog posjeta ili pomoću mobilnih timova, dok će za osobe smještene kod pružatelja usluge smještaja ili u specijalnim bolnicama cijepljenje biti organizirano u tim ustanovama kao i do sada.

 

Nakon zaprimanja prijave, građani će obavijest o mjestu i terminu cijepljenja primiti bilo na svoje e-adrese, sms porukom ili telefonski, ovisno o svom odabiru prilikom prijave. Osobe od 65 godina i više imaju prednost pred osobama mlađe životne dobi. Cijepljenje se provodi u ordinacijama obiteljske medicine, osobito za kronične bolesnike, u Županijskim zavodima za javno zdravstvo i na punktovima za masovno cijepljenje, navodi HZJZ.

02/03/2021

Hrvatske delicije „Dalmatinska panceta“ i „Dalmatinska pečenica“ dobile su europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije. Time su ova dva naziva proizvoda upisana u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićena na području cijele Europske unije. Republika Hrvatska sada ima 31 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, među kojima se nalazi i naš slavonski kulen, navodi Ministarstvo poljoprivrede.