Otvorena obnovljena Našička geološka staza
03/07/2020

Nakon više od tri godine, realizacija europskog projekta revitalizacije i obnove Našičke geološke staze vrijednog gotovo pola milijuna kuna je završena. Stoga je danas upriličeno svečano otvaranje kojemu su nazočili Hrvoje Tržić, predsjednik PD Krndija, Josip Miletić, gradonačelnik grada Našica, geolog Parka prirode Papuk Gordan Radonić, Hrvoje Žiha, direktor Našičkog parka, Magdalena Vidaković – Gelenčir, direktorica Našičke razvojne agencije, Srečko Perković, predsjednik TZ grada Našica te Otmar Tosenberger, član PD Đakovo. Podsjetimo, 2002. godine otvorena je Našička geološka staza u dužini od 23 kilometra, a ovi najnoviji radovi predstavljaju proširenu verziju dopunjenu nizom popratnih sadržaja poput bedževa za one koji obiđu stazu, brošura i prigodni pečat.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA



Nazočne je pozdravio gradonačelnik grada Našica Josip Miletić te je izrazio veliko zadovoljstvo završetkom ovog projekta. „Puno je događanja u Našicama pa je tako u jeku obnova prirodne i kulturne baštine, a to su izuzetno značajni projekti za našički kraj. Ulaže se više od stotinu milijuna kuna u turističku infrastrukturu. Ova staza je jedna u nizu dijelova obnove, a njen cilj je podizanje nivoa turističke ponude. Također bih se zahvalio Planinarskom društvu „Krndija”, izvođačima radova Našičkom parku, Našičkoj razvojnoj agenciji te svim sudionicima ovog projekta koji su ovu stazu u duljini od 23 kilometra učinili izuzetno zanimljivom. I uvjeren sam da će turisti koji posjećuju grad Našice, a pogotovo planinari, biti česti gosti na ovoj stazi.”

Prisutnima se s nekoliko riječi obratio i Hrvoje Tržić, predsjednik Planinarskog društva „Krndija”. „Iznimno sam ponosan na ovaj projekt vrijednosti gotovo 500 000 kuna te bih se ovim putem zahvalio svim uključenim. Ova staza je duga 23 kilometra i nije ju jednostavno obići, a ona uključuje 13 edukativnih povijesnih i 12 edukativnih geoloških ploča. Naglasio bih da ova priča uključuje geologiju, povijest, kulturu i prekrasnu prirodu Krndije, a sve je to predstavljeno u našoj novoj brošuri koju smo realizirali uz pomoć naših partnera. Ova brošura, također, predstavlja jedan presjek sveg onoga što smo napravili na ovoj stazi. Svi oni koji obiđu Našičku geološku stazu na poklon će dobiti i jedan bedž. Ova staza ima vrlo bogatu povijest i ovdje se nalaze jedne od najstarijih stijena u Hrvatskoj, na ovom području se nekad nalazilo i Panonsko more pa je tako ovdje pronađen i zub morskog psa. Također, ovdje se nalazi i prva staklana u Slavoniji iz 1771. godine, ovdje možemo vidjeti i rudokop ugljena kao i Bedemgrad, utvrdu iz 14. stoljeća koja je ujedno i simbol Krndije. Zahvalio bih se i svim uključenima u ovaj projekt, prvenstvenu gradu Našicama i gradonačelniku Josipu Miletiću, geologu Gordanu Radoniću, Silviji Lučevnjak, ravnateljici Zavičajnog muzeja Našice, Magdaleni Vidaković – Gelenčir, direktorici Našičke razvojne agencije te Našičkom parku s gospodinom Hrvojem Žihom na čelu, a oni su ujedno i izvođači ovih radova.”

Na svim slavonskim gorama, a to su Psunj, Papuk i Krndija, su stari paleozojski masivi, koji su ujedno i najstarije stijene u ovom dijelu Hrvatske. Prema nekim prvim autorima, čak su imale pretkambrijsku starost, međutim novije analize su pokazale da je to stariji paleozoik i radi se o 400 milijuna godina starosti. To je baština s kojom počinje jezgra, odnosno na koju se slažu mlađe naslage koje nalazimo ovdje na našičkom kraju. Našička geološka poučna staza prvi put je bila postavljena 2002. godine, a postavio ju je dr. Jamičić, poznati geolog iz Našica. S obzirom na to, ne počinjemo od nule, znali smo za ovaj prostor geologije i prije. Vapnenci i lahori simboliziraju ono vrijeme kada je na ovom području bilo Panonsko more, koje je evolucijom prešlo u Panonsko jezero i u konačnici je u potpunosti nestalo. Na ovom području možemo pronaći vrlo zanimljive geološke nalaze i fosile vezane za život u Panonskom moru. Pronađena je školjka češljača, a u mlađim miocenskim naslagama pronađen je zub nosoroga. S obzirom na to, cijela ova priča je na neki način ispričana kroz 12 edukativnih kuća, koje pričaju o geološkoj i povijesnoj baštini. Ima 13 ploča, tako da možemo ljudima pokazati na jedan popularan način, da svatko može razumjeti geologiju, koja je dosta kompleksna na ovom području.” – izjavio je, između ostalog geolog Gordan Radonić

Srečko Perković, predsjednik Turističke zajednice grada Našica je, također, imao nekoliko riječi o ovom hvalevrijednom projektu. „Našička geološka staza jedan je od sastavnih dijelova ponude našičkog kraja, a ona je i dio jedne županijske strategije u koju spadaju i općine Feričanci, Đurđenovac, Podgorač, Donja Motičina i Našice. To je jedna turistička cjelina koja ima svoju priču kroz niz projekata na kojima se trenutno radi. Našice ima prvi pisani trag iz 1229. godine, a to je templarska crkva u Martinu. Iz Martina, od templarske crkve, krećemo na ovu geološku stazu koja sadrži Bedemgrad, odnosno povijesne tragove iz turskog vremena. Ova geološka staza u funkciji je od 2002. godine, nekoliko puta je obnavljana, a ovo je sada jedna od najkvalitetnijih varijanti. Imamo projekte od stotinu milijuna kuna na turističkoj infrastrukturi u gradu Našicama. Na žalost, dvorac Pejačević naredne tri godine neće moći biti turistički posjećivan pošto kreće i njegova obnova. Trenutno je u rekonstrukciji i perivoj dvorca Pejačević, odnosno našički park koji će uskoro biti završen.”

U tri godine stotinama puta sam prošao ovom stazom – zimi, ljeti, s geolozima i izvođačima radova. Mi smo tu stazu osmislili i prekrasna je, a zanimljiva je i za školarce, djecu, umirovljenike. Nije zahtjevna, nije naporna i svatko ju može prehodati. Interes polako raste, ali to su uglavnom domaći ljudi i naši sumještani. Ako bi djeca školske dobi poželjela koračati ovom stazom, podijelili bismo ju na tri etape jer je 23 kilometra previše za jedan dan, a vrijeme oduzima i zastajanje kod poučnih ploča. Relativno normalnim hodom, stazu prijeđemo od 9 ujutro do 16 sati popodne. Koliko sam ju puta prešao, mislim da bih ju mogao prijeći zatvorenih očiju.” – rekao je Vladimir Paljević, član Planinarskog društva Krndija.