Zanimljivim povijesnim činjenicama obilježili 790. godišnjicu grada Našica
12/12/2019

Preplatite se
TV Našice

U Zavičajnom muzeju Našice održao se stručni skup „Našice U 13. i 14. stoljeću”, koji su organizirale Udruga za hrvatsku povjesnicu u Našicama, Ogranak Matice hrvatske u Našicama i Zavičajni muzej Našice. Cilj je skupa, još jednom u ovoj godini, obilježiti 790. obljetnicu prvog spomena Našica, koji se prvi puta spominje u povelji kralja Andrije II. Arpadovića iz 1229. godine. Skup je započeo pozdravnim govorima domaćina i gostiju, a nastavio se zanimljivim predavanjima.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA



„Željeli smo dati svoj doprinos u godini u kojoj obilježavamo jednu značajnu obljetnicu za povijest našega grada. U ispravi hrvatskoga kralja Andije II., koja je nastala krajem 1229. godine, po prvi puta je spomenuto nekoliko lokaliteta našeg zavičaja, pa i ime našega grada. Možemo slobodno reći da je upravo to rođendan našega grada. U toj prigodi odlučili smo pozvati suradnike naših ustanova, naših udruga, ljude koji su eminentni znanstvenici na ovom području i koji mogu dati svoj doprinos rasvjetljavanju onoga što se događalo na području Našica i okolice, u 13. i 14. stoljeću.” – rekla je ravnateljica Zavičajnog muzeja Našice napomenuvši da su svi sudionici skupa naučili nešto novo. Ravnateljica je nazočne pozdravila i ispred Ogranka Matice hrvatske u Našicama, te u ime kolegice Renate Bošnjaković ispred Udruge za Hrvatsku povjesnicu.

Okupljenima se ovom prigodom obratio i gradonačelnik Josip Miletić, te još jednom čestitao građanima rođendan grada Našica.

„Na ovom stručnom skupu imat ćemo prilike čuti više o prvom spominjanju Našica, kao rođendana našega grada. To je ono što je uistinu značajno, da se ne zaboravi povijesni aspekt našega grada. Zahvaljujem Zavičajnom muzeju Našice, i ravnateljici, kao i svima koji su sudjelovali u organizaciji ovog događaja, ali isto tako i svim predavačima. Posebice braći franjevcima koji su došli čak iz Zagreba.” – rekao je gradonačelnik Josip Miletić istaknuvši da o ovim temama trebamo voditi računa kako se prošlost grada ne bi nikad zaboravila.

Prvo predavanje održala je Renata Bošnjaković, knjižnična savjetnica i voditeljica Odjela muzejske knjižnice ZMN-a, ne temu „Izbor iz publiciranih izvora i radova relevantnih za zavičajnu povjesnicu 13. i 14. stoljeća”, nakon koje je Jasna Jurković, voditeljica Etnološkog i Arheološkog odjela ZMN-a, pripremila „Pregled važnijih srednjovjekovnih nalazišta na području Grada Našica”. Gosti iz Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Slavonskom Brodu Ratko Ivanušec progovorio je o Gotičkom graditeljskom sklopu franjevačke crkve sv. Antuna Padovanskog u Našicama. Raspravljalo se i o Našicama i donjem međurječju u 13. stoljeću, o čemu je pričala dr. sc. Marija Karbić iz Hrvatskog instituta za povijest, Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, dok se dr. sc. Stanko Andrić, iz iste institucije, dotaknuo problema prvog pisanog spomena Našica.

„Našice su bile jedan templarski posjed, a uloga templara bila je značajna zbog toga jer su oni predstavljali oslonac kraljevskoj vlasti, bili su jedan faktor stabilnosti. S druge strane oni su igrali važnu ulogu i u politici. U mom predavanju jedan od važnih povijesnih uloga je Đula, jedan od vladara područja grada, koji je ujedno bio slavonski ban te župan velikog broja županija. Iza njega posjednici današnjeg grada Našica postaju Abe, jedni od najvažnijih ugarskih rodova, u čijem vlasništvu grad ostaje do kraja 14. stoljeća.” – rekla je dr. sc. Marija Karbić.

Skup je završen predavanjem na temu „Franjevci i Našice u 13. i 14. stoljeću” koju su zainteresiranim građanima prezentirali dr. sc. Daniel Patafta i Marijan Vidović iz Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.

[TheChamp-FB-Comments]

Vjenčanja i drugi vama važni događaji