Merak je uživati uz pajdaše iz kraja
16/01/2020

Preplatite se
TV Našice

Ovdje se dernek slavi uz aldomaš, bilo u avliji na ariji ili u birtiji, gdje kelner na trpezu donese punu tacnu domaćih likera ili pak neke brlje, koje ima i više nego dovoljno na lageru. Onda lole šakom i kapom nude pare i kusur ostavljaju kao bakšiš kelneru, jer merak je uživati uz pajdaše i bećare iz svoga kraja.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA



Našice su maleni gradić okružen selima u kojima žive ljudi doseljeni iz raznih krajeva Lijepe naše, pa i inozemstva. Upravo zato su nastale riječi koje hrvatski standardni jezik ne poznaje, a koje se uvelike koriste u našičkoj okolici. Nastavnica hrvatskog jezika u Osnovnoj školi kralja Tomislava, Vesna Kovačević – Tomić, po prvi puta je pokrenula projekt izrade Rječnika našičkog kraja. Učenici petih razreda su više od mjesec dana zapisivali riječi koje koriste kod kuće, a angažirali su se i njihovi roditelji, rođaci i ostali poznanici.

Djeca u toj dobi uče o hrvatskom standardnom jeziku i narječjima, a tada počinju shvaćati razliku između određenih riječi koje imaju isto značenje, a koje se ne koriste sve u standardnom jeziku. Cilj izrade ovog rječnika bio je da shvate razliku između standardnog i razgovornog jezika, a zahvaljujući iskazanoj želji i interesu njene kolegice, nastavnice Branke Turza, u projektu su sudjelovali svi petaši. Djeca su svoje zadatke izvršavala na papirima, ali tim se odlučio rječnik izraditi u digitalnom obliku kako bi djeci i svima ostalima bio što pristupačniji i kako bi ga sumještani mogli nadopunjavati. Najviše se od sumještana angažirao Zdenko Majer, čiji je otac, Leon Majer, napisao knjigu pod nazivom „Iz mog šora”, gdje već postoji jedan sličan rječnik koji je manji. Cilj je, poručuje nastavnica Vesna Kovačević – Tomić, proširiti rječnik što je više moguće, a potom poraditi na naglascima, kako bi ih i djeca i stranci pravilno izgovarali.

„To je inače radio profesor Stjepan Sekereš, koji je obilazio sela i zapisivao riječi koje se ne koriste u standardnom jeziku, a pošto mi imamo puno seoske djece i obitelji doseljenih iz raznih krajeva odlučili smo izraditi taj rječnik.” – rekla je nastavnica hrvatskog jezika, Vesna Kovačević – Tomić.

Ova nastavnica vrlo je aktivna u školskim projektima, na kojima je najveći naglasak kurikularne reforme pod nazivom Škola za život. Već je izradila digitalnu slikovnicu grada Našica i slikovnicu za djecu s poteškoćama u čitanju, a osim toga ima i svoju web stranicu sa raznim igricama za djecu od petog do osmog razreda, koju djeca vrlo često posjećuju.

„Da je to u tiskanom obliku, vjerojatno ne bi bilo tolike aktivnosti, jer djeca vole digitalnu tehnologiju. Cilj je da djeca vide kako se to radi i da to sami nauče, jer oni su nova generacija, koja se mora prilagođavati modernim vremenima i digitalnom dobu.” – naglasila je nastavnica Vesna Tomić.

[TheChamp-FB-Comments]

Vjenčanja i drugi vama važni događaji