16/11/2018

Najava radionice „Zaštita prirode u poljoprivredi“

U srijedu, 21. studenoga 2018 godine, s početkom u 10:00 sati u Velikoj dvorani ˝Aula magna˝ na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku (Vladimira Preloga 1, Osijek) održat će se radionica za poljoprivrednike na temu ˝Zaštita prirode u poljoprivredi˝.

 

Prvi dio radionice namijenjen je za pčelare

Javna ustanova Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko – baranjske županije sudjelovat će na projektu Interreg Hrvatska – Srbija kojemu je cilj istraživanje i zaštita ptica pčelarica Merops apiaster na prekograničnom području rijeka Drave i Dunava. Pčelarice su višestruko zaštićena vrsta. Prema hrvatskom zakonodavstvu uvrštene su u kategoriju strogo zaštićenih vrsta, a isto tako zaštićene su i Konvencijom o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) te EU Direktivom o očuvanju divljih ptica.

Pčelarice, kao i lastavice, love isključivo u letu, a plijen su joj krupniji kukci (leptiri, bubamare, vretenci, stršljeni, pčele i ostali kukci). Iako pčele čine samo dio njihove prehrane, zbog količine koje mogu pojesti, predstavljaju veliki problem pčelarima, a i zaštitarima prirode jer se uništavaju staništa ptica pčelarica.

Projekt zaštite ptice pčelarice na prekograničnom području potaknula je Javnu ustanovu na ovakvu vrstu radionice zajedno s JUPP Kopački rit, Fakultetom agrobiotehničkih znanosti, Upravnim odjelom za poljoprivredu Osječko-baranjske županije i Županijskim savezom pčelara Osječko – baranjske županije.

 

Drugi dio radionice namijenjen je ekološkim proizvođačima

Ekološka poljoprivreda je vrlo važna za povećanje biološke raznolikosti te teži održivoj proizvodnji.

Za razliku od konvencionalnih proizvođača ekološki proizvođači u proizvodnji svojih proizvoda ne koriste kemijska sredstva i umjetna gnojiva. Nastavno s navedenim, ekološka proizvodnja smanjuje negativan utjecaj na okoliš i pozitivno utječe na zaštitu i očuvanje prirodnih resursa i očuvanje biološke raznolikosti.

Upravni odjel za poljoprivredu Osječko – baranjske županije predstavit će Mjere potpora iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske i Programa potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju Osječko – baranjske županije. U sklopu radionice će se predstaviti i projekt ˝Organic Bridge˝ i Centar za razvoj ekološke proizvodnje u kojima su partneri Osječko – baranjska županija, Grad Valpovo, Tera Tehnopolis d.o.o., Centar za organsku proizvodnju Selenča i Udruženje Terras iz Subotice.

Predstavnici Solidarne eko grupe (SEG) ekoloških proizvođača iz područja Osječko – baranjske županije koja djeluje na mikro razini, a zagovara ekološku proizvodnju i potrošnju na transparentan i solidaran način predstavit će svoje proizvođače i njihove proizvode.

Na kraju radionice predviđena je promocija raznih proizvoda ekoloških proizvođača Osječko – baranjske županije uz degustaciju.

VEZANI TEKSTOVI
15/11/2018

Putujuća izložba koju organizira Hrvatska zajednica županija stigla je jučer (14. studenog) i na svoju posljednju postaju, u Art klub Muzeja likovnih umjetnosti u Osijeku.

Izložbu pod nazivom Volim svoju županiju otvorio je zamjenik župana Osječko – baranjske županije Goran Ivanović koji je pri tome istaknuo kako je prikazivanje vlastite županije u samo jednoj fotografiji zahtjevan zadatak.

„Hrvatska je prelijepa zemlja, zemlja koja u 23 slike može pokazati svu raskoš. Drago nam je da je kraj ove turneje po županijama upravo u Osječko – baranjskoj županiji. Županije su generator i pokretač svekolikog življenja na ovom prostoru i one kroz ovakve stvari promoviraju i Republiku Hrvatsku i regionalnu samoupravu” – zaključio je Ivanović.

Ove godine čast da svojom fotografijom predstavlja Osječko – baranjsku županiju pripala je mladoj Osječanki Jeleni Jurišić. Jelena nažalost nije mogla prisustvovati otvorenju izložbe, stoga se umjesto nje prisutnima obratila njena sestra Marina Jurišić.

„Sjećam se koliko je moja sestra bila sretna kada joj je javljeno da njena fotografija najljepše predstavlja Osječko – baranjsku županiju. Kako kaže, ljepota je u malim stvarima, a ova slika prikazuje prirodnu ljepotu Osijeka. Ovaj projekt je izniman način da svi sudionici pokažu ono najvažnije, koliko je naša zemlja predivna i kako smo okruženi ljepotom koje nismo ni svjesni” – istaknula je Jurišić.

Postav izložbe čine 22 fotografije odabrane iz pristiglih radova u foto – natječaju „Volim svoju županiju“, a birane su u dvije kategorije; najbolja fotografija prema izboru žirija i najbolja fotografija prema glasovima publike. Natječaj je završio 20. travnja i u nešto više od mjesec dana prikupljeno je do sada rekordnih 2850 fotografija.

Izložba je u Art klubu Muzeja likovnih umjetnosti otvorena do 21. studenog.

VEZANI TEKSTOVI
13/11/2018

Odobrene nove županijske potpore poduzetnicima

U proračunu Osječko – baranjske županije za 2018. godinu za pokretanje, razvoj i unaprijeđenje poslovanja osigurano je 1.500.000,00 kuna, a na javni poziv za potpore pristiglo je 89 zahtjeva. Nakon njihove analize posebno povjerenstvo ocijenilo je da 79 zahtjeva udovoljava postavljenim uvjetima te predložilo županu Ivanu Anušiću da sklapanjem ugovora omogući isplatu ovih potpore poduzetnicima. U Velikoj vijećnici Županijske skupštine tako su danas, 12. studenoga 2018. godine, potpisani ugovori o dodjeli potpore za ulaganja za pokretanje, razvoj i unaprijeđenje poslovanja.

„Najviše potpora dodijeljeno je za nabavu strojeva, alata, opreme za obavljanje djelatnosti, nabavu računalne opreme i računalnih programa, opremanje poslovnog prostora. Sukladno Odluci i Javnom pozivu potpora iznosi do 50 posto opravdanih troškova izvršenog ulaganja, a najviše do iznosa od 50.000,00 kuna. Najniži iznos dodijeljene potpore iznosi 1.410,00 kuna (za nabavu računalne opreme i računalnih programa), a najviši iznos dodijeljene potpore iznosi 41.250,00 kuna, što imamo za tri poduzetnika, i to za nabavu alata, strojeva, opreme za obavljanje djelatnosti te rekonstrukciju poslovnog prostora” – pojasnila je pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Ivana Katavić Milardović.

Zamjenik župana Petar Lagator istaknuo je kako u Hrvatskoj danas nije lako baviti se gospodarstvom i poduzetništvom, no Osječko – baranjska županija nastoji skrbiti i podržavati poduzetnike koliko god je moguće sa sredstvima proračuna. Ove godine na ovoj poziciji osigurano je 1.500.000 kuna, a interes poduzetnika je bio zapažen te su se javili na javni poziv i ostvarili pravo na potpore.

Za razliku od prethodnih godina kada su se potpore dodjeljivale unaprijed, od ove godine, potpore se dodjeljuju za opravdane troškove nakon izvršenog ulaganja. Korisnici su subjekti malog gospodarstva, i to fizičke i pravne osobe (trgovačka društva, obrti i zadruge) koje samostalno i trajno obavljaju dopuštene djelatnosti radi ostvarivanja dobiti odnosno dohotka na tržištu utvrđene prema kriterijima propisanim Zakonom o poticanju razvoja malog gospodarstva.

VEZANI TEKSTOVI
06/11/2018

Prvi Područni ured pravobranitelja za osobe s invaliditetom otvoren je u Osijeku, a njegov rad predstavljen je jučer, 5. studenoga 2018. godine, u Hotelu Osijek nazočnim predstavnicima organizacija i udruga invalida, gradova i općina, Osječko – baranjske županije te zainteresiranim građanima.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak rekla je da na području Slavonije i Baranje živi više od 87.000 osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, pa je pokrenuta inicijativa za osnivanjem ureda, čime bi se poticao ravnomjeran razvoj resursa koji doprinose većoj uključenosti, sigurnosti i izjednačavanju zaštite prava osoba s invaliditetom neovisno o tome gdje žive.

Osječko – baranjska županije je podržala projekt osnivanja ureda, čijim predstavnicima je zamjenik župana Goran Ivanović poželio uspješan rad i ostvarenje ciljeva. Uz potporu zajedničkim projektima, Županija ujedno nastavlja i provođenje vlastitih mjera i aktivnosti kojima se jača položaj i prava osoba s invaliditetom.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prošle godine na području Županije bilo je 32.088 osoba s invaliditetom (10,5 posto ukupnog broja stanovnika), od toga je 17.255 u radno aktivnoj dobi. Broj djece, odnosno osoba u dobi od 0-19 godina s invaliditetom na području Županije iznosi 2.640, odnosno 8 posto od ukupnog broja osoba s invaliditetom i na razini je postotka u Republici Hrvatskoj. Čak 68 posto ukupnog broja osoba s invaliditetom u Županiji nema završenu osnovnu školu, zaposleno je samo 637 osoba, a oko 80 posto osoba s invaliditetom živi u obitelji (gotovo 80 posto), a 14 posto u nezadovoljavajućim uvjetima. Iz braniteljske populacije potječe 6.268 osoba s invaliditetom, što je 19,5 posto ukupnog broja osoba s invaliditetom.

Stoga je i u Strategiji razvoja Osječko – baranjske županije skupina osoba s invaliditetom navedena kao jedna od prioritetnih korisničkih skupina, a sustavnim pristupom učinjeni su značajni pomaci u svim segmentima društvenog života u poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom.

Značajni pomaci vezano za nadležnost Županije učinjeni su u uklanjanju arhitektonskih barijera ugradnjom dizala, rampi i slično u ustanovama kojima je Županija osnivač. U okviru projekta “Dostupnija primarna zdravstvena zaštita na području cijele OBŽ” planirano je izvođenje radova u Domu zdravlja Osijek, odnosno izgradnja betonskih rampi za osobe s invaliditetom za pristup ordinacijama u Antunovcu, Čepinu, Erdutu, Retfali, Jugu II i Reisnerovoj, kao i izvođenje lifta ili podizne platforme u Čepinu, Retfali i Jugu II. Napravit će se i zamjena postojeće platforme s liftom u Domu zdravlja Đakovo.

Za djecu s poteškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom od velike je pomoći uvođenje pomoćnika u nastavi, kao i projekti „Učimo zajedno 4“ i „Pomoćnici u nastavi“. Županija sufinancira troškove poludnevnog boravka za odrasle osobe s invaliditetom u dislociranoj jedinici Centra za odgoj i obrazovanje „Ivan Štark“ u Briješću, a kroz projekt „Kvaliteta života osoba s invaliditetom“ u proračunu su osigurana sredstva koja se mogu doznačiti osobama s invaliditetom izravno za nabavku pomagala, odlazak na rehabilitaciju, liječenje i slično, a sve u svrhu kvalitetnijeg života tih osoba i njihove bolje integracije u društvo.

Posebnu pozornost ima izgradnja Centra za autizam u Osijeku, koja je pred samim završetkom, a u komu Osječko-baranjska županija sudjeluje s gotovo 12.000.000,00 kuna.

VEZANI TEKSTOVI
01/11/2018

Osječko-baranjska najuspješnija županija po korištenju fondova EU

U financijskom razdoblju 2014. – 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju 10,676 milijardi eura iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova. Prema Sporazumu o partnerstvu, kojeg je Europska komisija prihvatila 30. listopada 2014. godine, najveći interes iskazan je za sredstva kojima bi poticali otvaranje novih radnih mjesta te stvaranje snažnijeg i konkurentnijeg gospodarstva. Prva godina nove financijske perspektive bila je u znaku izrade strateških dokumenata, no sredstva se koriste po Pravilu N+3, što znači da Hrvatska ima i dodatne tri godine da apsorbira novac nakon godine u kojoj je projekt odobren, odnosno sredstva iz Partnerskog sporazuma 2014. – 2020. može koristiti do 2023. godine.

Iako se već pripremaju pozicije za novu financijsku perspektivu, pozornost privlače podaci o trenutnoj iskorištenosti fondova Europske unije u Hrvatskoj. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije objavilo je tako podatke o iskorištenosti EU fondova po županijama na dan 31. kolovoza 2018. godine. Prikazani su podaci za Operativni program iz područja konkurentnosti i kohezije (za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda u vrijednosti 6,881 milijarde eura), Operativni program iz područja učinkovitih ljudskih potencijala (ukupna indikativna alokacija 1,582 milijarde eura, od čega je 1,516 iz Europskog socijalnog fonda, a ostalo tehnička pomoć) te Program ruralnog razvoja (za korištenje Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u vrijednosti 2,026 milijarda eura).

“Korištenje fondova Europske unije od presudnog je značenja za razvoj Osječko – baranjske županije, kao i ostalih županija i cijele Hrvatske. Upravo stoga tim pitanjima pristupamo sustavno, što očito donosi rezultate. Prema upravo objavljenim podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Osječko – baranjska županija je pripremila najviše projekata u Hrvatskoj iz Programa ruralnog razvoja (13.490), pri čemu ugovorena bespovratna sredstva iznose 163.845.648,45 eura. Sa 68 projekata i 27.740.305 eura ugovorenih bespovratnih sredstva najuspješnija smo županija i u Operativnom programu iz područja učinkovitih ljudskih potencijala, dok smo u Operativnom programu iz područja konkurentnosti i kohezije osigurali najviše bespovratnih sredstava (219.779.289 eura) kroz 268 projekata, no u toj kategoriji po udjelu u ukupnoj vrijednosti projekata na razini Republike Hrvatske smo na četvrtom mjestu” – ističe župan Osječko – baranjske županije Ivan Anušić te nastavlja:

“Takvim pokazateljima i rezultatima možemo biti zadovoljni, no naše ambicije, planovi i projekti te dakako potrebe ovog područja su još veće pa smo na razini Osječko – baranjske županije u zadnjih godinu dana znatno intenzivirali aktivnosti na korištenju sredstava Europske unije. Izdvajamo još više sredstava za pripreme i potpore projektima, a osobito potičemo edukaciju kadrova kako bi Županija, kao i sve jedinice lokalne samouprave na našem području, ustanove, udruge, gospodarski subjekti bili osposobljeni za kvalitetno korištenje raspoloživih sredstava EU. Naši ciljevi su upravo onakvi kakve postavlja Europska unija; jačanje konkurentnosti, nova radna mjesta, smanjenje siromaštva i nejednakosti, sveukupno jačanje ruralnog prostora, zaštita okoliša, bolja prometna povezanost, učinkovitija javna uprava, kvalitetnije obrazovanje, ravnomjeran razvoj. Naravno, tako vrijedni i složeni projekti zahtijevaju puno rada i znanja, ali i određeno vrijeme da bi pokazali konkretne rezultate, koji uvjeren sam neće izostati” – zaključuje župan Anušić.

VEZANI TEKSTOVI
30/10/2018

Vrijedna donacija u sklopu projekta „Školski obrok za sve“

Jučer je (29. listopada) u svečanom salonu Osječko – baranjske županije trima školama s područja naše županije uručena vrijedna donacija. Riječ je o proizvodima tvrtke BB OIL iz Osijeka koja je donirala hladno prešana ulja od slavonskih uljarica suncokreta i repice za potrebe pripreme hrane za djecu u osnovnim školama A. Harambašića iz Donjeg Miholjca, Osnovnoj školi Drenje i školi M. P. Katančića iz Valpova.

“Zaista sam sretan i zahvaljujem Osječko – baranjskoj županiji koja je unazad godinu dana pokrenula projekt Školski obrok za sve, roditelji su oduševljeni ovom idejom jer napokon omogućavamo svim učenicima prehranu u školi. Naša škola već godinama u suradnji s lokalnim poljoprivrednim gospodarstvima nastojimo poboljšati obroke koje naša djeca dobivaju u školskoj blagovaonici i moram vam reći da su učenici izrazito zadovoljni. Stoga mi je drago da ćemo našu kuhinju upotpuniti s ovim visokokvalitetnim hladno prešanim uljima jer znamo da će time jesti još zdravije i kvalitetnije – rekao je Vedran Aladić, ravnatelj OŠ A. Harambašića iz Donjeg Miholjca u svoje i u ime Dalibora Košutića, ravnatelja OŠ M. P. Katančić te Darka Čote, ravnatelja OŠ Drenje. Tvrtka BB OIL donirala je paletu, točnije po 128 boca ulja za svaku od tri spomenute osnovne škole.

“Drago nam je da i gospodarski subjekti s područja županije prepoznaju važnost našeg projekta u kojeg je Županija do sada uložila dvanaestak milijuna kuna uključujući i kapitalne investicije poput opremanja, dogradnje kuhinja i blagovaonicama te opremanje kako bi sve škole imale prilagođen prostor za punu primjenu našeg projekta što znači svakodnevni kuhani obrok spravljen s domaćom hranom s naših OPG-ova” – kazala je Mirela Kalazić, zamjenica pročelnice za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu Osječko – baranjske županije.

Osječko – baranjska županija jedina je županija u Hrvatskoj koja osigurava svim osnovnoškolcima besplatan školski obrok, za ovu su školsku godinu predviđena i dodatna sredstva kako bi se primjena projekta unaprijedila. Na Ministarstvu znanosti i obrazovanja ostaje još osigurati zapošljavanje kuhara ili kuharica u onim školama gdje ih do sada nije bilo. Istovremeno se putem LAG-ova vrši anketiranje Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva kako bi se svi zainteresirani sa svojim proizvodnim kapacitetima uključili u osiguravanje besplatnog, toplog i zdravog obroka za sve osnovnoškolce.

VEZANI TEKSTOVI
29/10/2018

Dani Hrvatskog turizma 2019. sele u Slavoniju – najavio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković prilikom dodjele prestižne nagrade za destinaciju godine Gradu Zagrebu na najvećoj hrvatskoj turističkoj smotri, Danima hrvatskog turizma 2018., čime je Vlada još jednom pokazala kako joj je razvoj hrvatskog kontinenta jedan od prioriteta.

“Imamo što ponuditi i sretni smo što ćemo iduće godine imati priliku predstaviti sve potencijale autohtonog i jedinstvenog turizma istočne Hrvatske. Jednako smo tako svjesni i odgovornosti jer će nas za vrijeme Dana hrvatskog turizma 2019. posjetiti tisuće turističkih djelatnika koji će potom svoje ekspresije o Slavoniji, Baranji i Srijemu ponijeti dalje i predstaviti nas kao destinaciju. Turizam u našem dijelu kontinentalne Hrvatske bilježi kontinuirani porast jer se može događati 365 dana u godini. Stoga razvijamo turističku infrastrukturu, značajno je povećan broj kreveta, intenzivirali smo suradnju s hotelima, seoskim domaćinstvima, hostelima. Osluškujemo što trebaju i što im kao Županija možemo ponuditi, jer nam je razvoj turizma zajednički prioritet. Siguran sam da ćemo iduće godine biti izvrsni domaćini ovoj manifestaciji, baš kao što smo i inače svim gostima koji posjećuju Slavoniju, Baranju i Srijem” – kazao je župan Osječko – baranjske županije Ivan Anušić nakon premijerove objave o idućoj destinaciji DHT-a.

Ovogodišnji Dani hrvatskog turizma na Hvaru završeni su u četvrtak (25. listopada 2018.) svečanom dodjelom turističkih nagrada. Među najboljima od najboljih su Tomica Đukić, glavni kuhar Hotela Osijek i „srebrni“ kuhar hrvatske nogometne reprezentacije u Rusiji koji je proglašen najboljim turističkim djelatnikom u ugostiteljskom objektu te vlasnik “Baranjske kuće” i “Sobe kod Baje” Vladimir Škrobo – Bajo u kategoriji privatni iznajmljivač. Državnoj ergeli Đakovo i Lipik u kategoriji ustanova dodijeljena je godišnja turistička nagrada „Anton Štifanić“ kojom se odaje posebno priznanje za iznimni doprinos razvoju turizma Republike Hrvatske. Dobitnik srebrnog priznanja u kategoriji najuspješnija destinacija kontinentalne Hrvatske je Grad Đakovo.

Dvodnevni program u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske turističke zajednice privukao je na otok Hvar više od 2.000 turističkih djelatnika iz Hrvatske, ali i šire, što još jednom potvrđuje status Hrvatske kao nezaobilazne turističke destinacije na karti Europe.

Turistički pokazatelji u stalnom su rastu i na istoku Hrvatske, pa u prvih deset mjeseci ove godine Osječko – baranjska županija bilježi 20 % više noćenja nego prošle godine. Bogatu i jedinstvenu ponudu Slavonije, Baranje i Srijema pet je slavonskih županija predstavilo na „Panonskoj lađi“ kojom su s domaćinima, koje je predvodio župan Osječko – baranjske županije Ivan Anušić, „zaplovili“ brojni gosti među kojima je bio i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ministri Marić, Tolušić, Medved, Butković, Krstičević, Božinović, ministrica Žalac, general Ante Gotovina, mnogi načelnici i gradonačelnici te niz domaćih i stranih djelatnika u turizmu.

Brod pod geslom „Zaplovimo Panonskim morem“ osmislio je Selimir Ognjenović, vlasnik agencije I.D. Riva Tours i dobitnik nagrade za životno djelo u turizmu prije dvije godine. Na „Panonskoj lađi“ gostima su ponuđeni autohtoni slavonski gasto specijaliteti i vrhunska vina s vinogorja slavonskih županija, a predstavili su se vlasnici smještajnih kapaciteta i ugostiteljskih objekata te djelatnici u turizmu s područja Slavonije, Baranje i Srijema.

Nakon obilaska „Panonske lađe“ premijer Plenković je pohvalio napore slavonskih županija za razvoj kontinentalnog turizma. Rekao je kako će upravo idućim Danima hrvatskoga turizma u Slavoniji spojiti cijelu Hrvatsku s ciljem ravnomjernog regionalnog razvoja onih županija kojima treba pružiti ruku i pomoći. Pohvalio je suradnju pet slavonskih županija na čelu s inicijatorom zajedničke turističke priče Ivanom Anušićem te najavio Osijek kao centralni grad idućih Dana hrvatskog turizma. Najznačajnija turistička manifestacija u Hrvatskoj ove godine upravo je završila u Hvaru, a na inicijativu Osječko – baranjske županije 2019. godine po prvi puta seli na kontinent, u Osijek, Slavoniju, Baranju i Srijem.

VEZANI TEKSTOVI
23/10/2018

Susret župana sa stranim tour operatorima

Baranja i Osijek prošle su godine na Danima hrvatskog turizma proglašeni najboljim kontinentalnim destinacijama, stoga ne iznenađuje interes stranih tour operatora za istočnu Hrvatsku kao jedinstvenu destinaciju kontinentalnog turizma. Tako je u četverodnevnom posjetu Osječko – baranjskoj i Vukovarsko – srijemskoj županiji bilo 12 nizozemskih i belgijskih turističkih djelatnika, a prekjučer (21. listopada) u Baranji su se susreli sa županom Osječko – baranjske županije Ivanom Anušićem. Zajedno su obišli Eko centar Zlatnu Gredu gdje su stigli, puni dojmova, s vožnje brodom po Kopačkom Ritu.

”Dobro znamo što imamo, ali se moramo otvoriti prema tržištima Hrvatske, Europe i svijeta. Kontinentalni turizam ima svoje prednosti. Većina je Europljana navikla na buku i gužvu, pa stoga traže mir i tišinu. Kod nas sezona traje cijelu godinu, a destinacije poput istočne Hrvatske upravo su ono što traže belgijski i nizozemski gosti” upozorio je župan.

Belgijci i Nizozemci posebno su oduševljeni vinima i gastronomskom ponudom, kao i potencijalom koji imaju slavonsko – baranjske turističke destinacije. Osim Eko centra Zlatna Greda i Kopačkog rita, posjetili su beljsku Vinariju, restoran Vinarija Josić, spomen – kompleks kod Batine te novi smještajni kapacitet u Vardarcu, a proteklih su dana boravili u Osijeku, Đakovu, Iloku.

 

Sustavni rad već donosi rezultate

Tijekom prvih deset mjeseci ove godine na području Osječko – baranjske županije bilježi se porast broja noćenja od čak 20 % i dolazaka od 16 %, što je rezultat sustavnog rada na području turizma. Osnivanje županijskog Upravnog odjela za kontinentalni turizam i osnaživanje Turističke zajednice OBŽ zasigurno je doprinijelo pozitivnim turističkim pokazateljima.

„Važno je napomenuti kako danas imamo 4.500 kreveta na području Županije, što je za 600 više nego lani. Stvoreno je jedno pozitivno ozračje za razvoj turizma, mi kao regionalna samouprava osiguravamo turističku infrastrukturu, a naši će se Slavonci i Baranjci gostima pokazati kao izvrsni i gostoljubivi domaćini. Turizam može biti generator razvoja cijele regije jer za sobom povlači niz drugih pozitivnih aktivnosti” kazao je župan Anušić i dodao kako je Eko centar Zlatna Greda odličan primjerom iskorištenog državnog vlasništva, uz dobru poduzetničku ideju i revitalizaciju.

„Našim gostima nudimo razne vrste sportova, pa i one adrenalinske. Imamo jedini adrenalinski park u ovom dijelu Hrvatske, posjetitelji mogu iznajmiti bicikle i provozati se po netaknutoj prirodi, kada je povoljan vodostaj u kanuima mogu zaveslati Dunavom ili, u krajnjem slučaju, odmarati se na dekicama” objašnjava Maja Horvat, voditeljica marketinga Eko kuće Zlatna Greda.

Susret župana sa stranim tour operatorima samo je jedan u nizu sastanaka kojima Osječko – baranjska županija želi unaprijediti istočnu Hrvatsku kao jedinstvenu kontinentalnu turističku destinaciju.

VEZANI TEKSTOVI
21/10/2018

Osječko - baranjska županija poziva poljoprivrednike da iskoriste ponuđene potpore

U proračunu za 2018. godinu Osječko – baranjska županija je za dodjelu 14 različitih potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju osigurala 7.550.000,00 kuna. U ožujku su objavljeni javni pozivi za dodjelu tih potpora, a do sada je za 67 korisnika isplaćeno 1.150.500,00 kuna. Danas (19. listopada 2018. godine) zamjenik župana Petar Lagator potpisao je ugovore s još 57 korisnika u ukupnoj vrijednosti 718.760,00 kuna. Ugovore su potpisali predstavnici 43 obiteljska poljoprivredna gospodarstva, pet obrta, dva trgovačka društva koja se primarno bave poljoprivrednom proizvodnjom, šest jedinica lokalne samouprave i jedna znanstveno obrazovna institucija (Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek).

Potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju financiraju se iz namjenskih prihoda od raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, a Županija ih je uvela radi stvaranja pretpostavki za razvoj poljoprivrede i unaprijeđenje ruralnog prostora, poticanje konkurentnosti poljoprivrede i postizanje održivog razvoja ruralnog prostora, kao i drugih ciljeva utvrđenih poljoprivrednom politikom Republike Hrvatske, odnosno Programom mjera potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Osječko – baranjske županije za razdoblje 2016. – 2020. godine.

U 2018. godini, uzimajući i potpore koje će se isplatiti nakon današnjeg potpisivanja ugovora, potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju koristilo je 124 korisnika u ukupnom iznosu od 1.869.260,00 kuna, no javni pozivi su otvoreni i traju do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 1. prosinca 2018. godine (osim Javnog poziva za dodjelu potpora za manifestacije koji je otvoren do 15. prosinca 2018. godine). Obrasci zahtjeva i obrasci potrebnih izjava mogu se podići u Upravnom odjelu za poljoprivredu i Upravnom odjelu za ruralni razvoj ili na internetskim stranicama Županije www.obz.hr.

Zamjenik župana Petar Lagator i pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Silva Wendling stoga su ponovno pozvali poljoprivrednike iz Osječko – baranjske županije da iskoriste ponuđene mogućnosti, a županijski službenici su im na raspolaganju za svaku pomoć u podnošenju zahtjeva.

Inače, ovogodišnje dodjele potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju pokazale su kako na području Osječko – baranjske županije ponovno dolazi do većeg interesa i oživljavanja pojedinih vidova stočarstva. Tako je među današnjim potpisnicima ugovora najviše korisnika potpora za uzgoj i držanje uzgojno valjanih junica, a slijede potpore za ulaganja u preradu poljoprivrednih proizvoda.

VEZANI TEKSTOVI
19/10/2018

 

U Velikoj vijećnici Osječko – baranjske županije jučer, 18. listopada 2018. godine, održana je 15. sjednica Županijske skupštine. Središnje točke dnevnog reda bile su izvješće Župana Osječko – baranjske županije o radu u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2018. godine te izvješće o izvršenju županijskog proračuna u tom razdoblju. Naravno, pitanja vijećnika izazvala su uobičajeno veliku pozornost.

Oba izvješća prihvaćena su izrazitom većinom glasova. Pri tomu je naglašeno kako je Proračun planiran u iznosu od 851,5 milijuna kuna, a u prvih šest mjeseci ove godine ostvareni su prihodi od 397 milijuna kuna (46,64 %), dok su rashodi izvršeni u iznosu od 299,9 milijuna (35,23 %). Takvo izvršenje je logično jer su rashodi u prvom polugodištu manji zbog postupaka javne nabave za kapitalne investicije. Osim toga, mnogi javni pozivi za dodjelu potpora su okončani poslije 30. lipnja ili su u tijeku, pa nisu uvršteni u izvješće. U svakom slučaju financijsko stanje Županije je stabilno i jamči ostvarenje planiranih projekata.

Župan Ivan Anušić je stoga naveo konkretne podatke o trenutnom stanju najvažnijih kapitalnih projekata poput energetske obnove škola, domova zdravlja i domova za stare i nemoćne, koji se odvijaju prema planu, a Osječko-baranjska županija prednjači u Hrvatskoj po njihovom broju, kao i iznosu angažiranih sredstava u takvim projektima. Nadalje, Centar za autizam bit će gotov do kraja godine, na proljeće treba početi opremanje, a početak rada Centra očekuje se sredinom iduće godine. U ovom, kao i većini financijski velikih projekata, postupak javne nabave izravno utječe na tijek, pa i produženje rokova, no u svakom slučaju Centar će biti završen najmanje 1,5 godinu prije planiranog roka. Uz veliku pozornost na kvalitetu rada i poštivanje rokova provode se i projekti izgradnje i opremanja odjela fizikalne rehabilitacije u Belom Manastiru, dovršetak sportske dvorane u Đakovačkoj Satnici, projektne dokumentacije za I. Gimnaziju u Osijeku, Distribucijski centar za voće i povrće, Regionalni centar za gospodarenje otpadom, 14 sustava za navodnjavanje i druge važne projekte.

Između ostalih aktualnih pitanja vijećnika i novinara, župan Anušić odgovorio je i na pitanje o stanju prometne povezanosti Osječko – baranjske županije. “Ne slažem se s tvrdnjama da je Osječko – baranjska županija prometno izolirana i „slijepo crijevo“ Hrvatske. Preko ovog područja prolaze glavni cestovni i željeznički koridori, riječni i zračni promet je važan, međutim sve te koridore treba obnoviti i staviti u funkciju. O tomu intenzivno govorimo s resornim ministarstvima i pokušavamo ih riješiti. Najdalje smo otišli s Koridorom 5c, za koji završava natječaj za izradu kolnika, a za nadvožnjake, ugibališta i popratne objekte odabrani izvođači i počeli su radovi. Rok izgradnje je 2020. godina” rekao je župan.

Danas se ponovno raspravljalo i o problemu (zabrane) eksploatacije pijeska iz rijeke Drave, odnosno razloga i posljedica takvog stanja. Župan je pojasnio kako je prilikom ulaska Hrvatske u Europsku uniju ispregovarano da je čak 37 posto Republike Hrvatske kroz program Natura 2000 uvršteno u zaštićena područja. Takav status imaju i područja rijeka Drave, Dunava i Save.

“Zbog takvog statusa danas se dešava apsurdna situacija; rijeka Drava prestaje biti plovna, a istovremeno se ne smije eksploatirati pijesak. Drava postaje problem i opasnost za sve koji žive oko nje, a gube se gospodarske aktivnosti jer brodovi i tegljači ne mogu ploviti kao nekada. Ulažemo 120 milijuna kuna u riječnu luku u Osijeku, no postoji opasnost da ni jedan brod neće moći doći do nje. Radimo na turističkoj ponudi, a kruzeri sutra možda neće moći ući do Osijeka. Problem je izuzetno kompleksan i mora se rješavati na nacionalnoj razini sa Europskom komisijom, što smo potaknuli sa razine Županije, dali smo određene analize i podatke te se nadamo nastavku razgovora i preformuliranju sadašnjeg stanja” istaknuo je župan Anušić te dodao:

“S Hrvatskim vodama uspjeli smo dogovoriti interventnu eksploataciju pijeska za nastavak radova na Koridoru 5c. Do sada je Koridor građen s pijeskom koji je izvađen u Srbiji ili BiH i naplaćen tri puta više. Zato sada pokušavamo potrebnih 24 milijuna kubika pijeska osigurati u Hrvatskoj, a uklanjanjem sprudova osigurali bi i plovnost Drave. Naravno, nastojimo trajno riješiti pitanje eksploatacije pijeska i šljunka u Hrvatskoj, i to tako da se omogući istovremeni razvoj našeg gospodarstva i zaštita prirode” zaključio je župan.

VEZANI TEKSTOVI
image_pdfimage_print