24/08/2019

Ljetne viroze

Bez obzira na lijepo vrijeme i visoke temperature, krajem kolovoza, ljudima planove za uživanje i odmor, kvare viroze. Kako je moguće da su one sve češće u ovo godišnje doba? Viroze su većinom sezonske bolesti koje se javljaju tijekom hladnog zimskog razdoblja, kada se naš organizam pothladi i pada nam imunitet. Vrućica, hunjavica i kašalj osnovni su simptomi viroza i upala.

Klimatizacijski uređaji

Ljeto donosi visoke temperature i suh zrak, pa zbog toga većina ljudi pribjegava raznim alternativama kako bi se rashladili. U uredima, zgradama i stambenim prostorima vrlo je raširena upotreba klimatizacijskih uređaja, koji mogu smanjiti temperaturu i do dvadeset stupnjeva. Međutim, boravak u takvim prostorima često rezultira glavoboljom i hunjavicom, a razlog tome je nagla promjena temperature izlazeći iz rashlađenog prostora na visoke temperature vani. Klimatizacijski uređaji najčešći su uzroci ljetnih prehlada, koje se pojačavaju češćim boravkom u rashlađenom prostoru. Također, takvi su uređaji većinom puni prašine i bakterija koje se unutra talože filtriranjem zraka, te tako pogoduju bržoj zarazi.

 

Hladno piće

Osim uređaja za rashlađivanje, ljetne vrućine ljudi se riješavaju i ispijanjem hladnih pića, što također predstavlja šok za naš organizam. Ljudski organizam stvoren je da se prilagođava uvijetima u kojima se nalazi, pa tako i temperaturama zraka. Rashlađivanjem na ovaj način u organizmu se stvara nagla promjena, što dovodi do pada imuniteta i uništavanja nekih pozitivnih bakterija koje štite naš organizam.

Pokvarena hrana

Osim načina rashlađivanja, ljeti se često rade i ostale greške, kao na primjer neadekvatna prehrana i nebriga o kvaliteti hrane koju jedemo. Visoke temperature utječu na brže kvarenje hrane, a nepravilnim spremanjem na to utječemo i sami. Potrebno je kupovati lakšu hranu i koristiti ju do otisnutog roka valjanosti, u suprotnom postoji velika opasnost od zaraze gljivicama i bakterijama koje se stvaraju u pokvarenoj hrani. Također, loša navika ostavljanja hrane na toplom prostoru može rezultirati i crijevnim tegobama, koje mogu potrajati i nekoliko dana, a također i oslabljuju naš imunitet te tijelo postaje podložnije bakterijama i virusima.

 

Tekućina

Kao osnovno konzumacijsko sredstvo, voda mora biti svježa i pitka kako bi na zdrav način djelovala na naš organizam. Ustajala i topla voda pogoduje nastanku mikroorganizama, a može biti i izvor zaraze. Zato, koliko god žedni bili, ne bismo smjeli konzumirati tekućinu koja nekoliko dana stoji na vrućini, osobito ako ambalaža nije dobro zatvorena. Sokovi i ostala prerađena pića kvare se puno brže nego voda, a, iako stoje u hladnjaku, njihova kakvoća stabilna je samo dva dana. Većina nas pije sokove i nakon tog roka, što nikako ne pogoduje zdravlju našeg organizma. Ponajprije, sokovi su puni prerađenog šećera i kao takvi ne samo da loše utječu na organizam, već ga, suprotno od vjerovanja, dehidriraju i iscrpljuju. Voda je jedina tekućina koja hidratizira, osvježava i čisti naš organizam.

VEZANI TEKSTOVI
23/08/2019

Dani Matije Petra Katančića u Valpovu

Matija Petar Katančić (1750. – 1825.) najistaknutiji je hrvatski erudit s kraja 18. i početka 19. stoljeća, koji je svojim znanstvenim i stručnim radom pokrivao široko polje tadašnjih humanističkih znanosti (književnost, filologija, leksikografija, povijest, arheologija, numizmatika, geografija, kartografija, etnologija, filozofija i teologija). Budući je Matija Petar Katančić rođen u Valpovu, grad Valpovo i Hrvatski institut za povijest – Podružnica Slavonski Brod u zajedničkoj su organizaciji odlučili pokrenuti kulturno – znanstvenu manifestaciju Dani Matije Petra Katančića u Valpovu.

 

Katančićevi dani održavat će se svake godine krajem kolovoza, a prvi Dani održat će se od 26. do 31. kolovoza. Tijekom tih dana u Valpovu će znanstvenici raznih struka držati predavanja vezana uz Katančićeva djela i tematiku kojom se bavio, te o raznim aspektima povijesnog konteksta u kojem je djelovao. Sva predavanja održat će se u kapeli dvoraca Prandau – Normann. Zadnji dan (subota) predviđen je za sajam knjiga koji će se u prijepodnevnim satima održati u dvorištu dvorca. Dani Matije Petra Katančića održavaju se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture.

VEZANI TEKSTOVI
22/08/2019

Što je zapravo meteoropatija i može li se liječiti?

Promjene vremena većinom pratimo na prognozama putem medija, a većina nas kod kuće ima termometar kojim se određuje temperatura zraka. Činjenica je da na vrijeme ne možemo utjecati, ali što ako vrijeme utječe na nas?

Bolovi u kostima, otečeni zglobovi, glavobolja i tromost samo su neke naznake skore promjene vremena. Takvo stanje organizma, odnosno reakciju na promjene temperature, vremena i atmosferskog tlaka stručno nazivamo meteoropatija. Metereopati su ljudi izrazito ili manje izrazito osjetljivi na promjene vremena. Oni osjećaju promjene i do nekoliko dana prije, a njihove prognoze većinom su točne i intrigiraju one koji ih nemaju.

Meteoropatija je česta kod starijeg stanovništva, osobito kod žena, te kod ljudi koji imaju oštećene živce kao posljedice prijašnjih ozljeda. Osim kod starije populacije, meteoropatija se može javiti i kod kroničnih bolesnika, te kod ljudi slabog imuniteta i lošeg psihičkog stanja. Meteoropatiju možemo opisati kao bolest koja je povezana sa nizom promjena meteoroloških uvjeta, koje mogu biti očekivane ili nagle. Dakle, ako povremeno osjetite snažnu glavobolju, nagle promjene raspoloženja, oštre bolove u kostima i mišićima ili slično, a ne znate tome razlog, vrlo je vjerojatno da ste i vi osjetljivi na promjene vremenskih uvjeta.

Ovaj fenomen rezultat je mnogih životnih navika, a lijek za njega još nije pronađen. Jedina je alternativa mirovanje i ispijanje čajeva od ljekovitog bilja, jer tablete protiv bolova neće djelovati dugoročno, ili uopće neće djelovati.

VEZANI TEKSTOVI
22/08/2019

Ekipa Tri šešira ponovno pokreće akciju “Budi mi prijatelj” u kojoj je prošle godine darivala dječicu iz SOS sela Ladimirevci. ”Iako je prošlo već osam mjeseci od posljednjeg susreta s dječicom iz SOS sela njihovi osmijesi u našim srcima ne blijede.” – poručuju kao poticaj ove akcije.

Ove godine dogovorili su se da će s prikupljanjem donacija krenuti već od prvoga kola, jer u akciji sudjeluju nogometni klubovi s našičkog i šireg područja. Prikupljenim sredstvima od ulaznica na utakmice kupit će igračke koje će tijekom božićnih blagdana predati djeci iz SOS sela Ladimirevci. Prikupljanje sredstava traje do kraja studenog, a bit je akcije da se uključi što veći broj klubova.

VEZANI TEKSTOVI
21/08/2019

Učenik Roko Mihovilović Baksa sudjelovao na “Ljetu iseljenika” u Slovačkoj

Učenik OŠ kralja Tomislava Našice iz PŠ Markovac Roko Mihovilović Baksa sudjelovao je kao jedini predstavnik Hrvatske na ljetnom međunarodnom kampu za školsku djecu od 9. do 18. kolovoza ove godine u mjestu Donovaly u Republici Slovačkoj. Ovaj kamp pod nazivom Krajanske leto (Ljeto iseljenika) je organiziralo i realiziralo Sveučilište Mateja Bela iz Banske Bystrice.

Metodički centar za iseljene Slovake u suradnji s ÚSŽZ je isključivo bio namijenjen za predstavnike zapadnoeuropskih i prekooceanskih zemalja. No naš budući četvrtaš u PŠ Markovac, kao i član SKUU Franjo Strapač i MS Markovac Našički svojim je osvojenim prvim mjestom na ovogodišnjem literarnom natječaju „Prečo mám rád slovenčinu, prečo mám rád Slovensko”, uz pomoć svoje mentorice Ane Marošević, dobio posebnu nagradu od Ureda za iseljene Slovake u Bratislavi da bude sudionikom ovoga kampa, te je putovao i boravio u pratnji svoje majke Vesne Baksa. Donovaly su planinsko naselje i najpoznatije turističko mjesto središnje Slovačke, kako zimi za skijanje tako ljeti za planinarenje i bicikliranje, kao i za razne adrenalinske aktivnosti. Smješteno je na važnom prijelazu između planina Velika Fatra i Starohorske vrchy, na putu koji povezuje dva grada Banska Bystrica i Ružomberok.

Sedamdesetak djece iz Irske, Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Bahraina, Cipra, USA, Hrvatske bilo je smješteno u penzionu Zornička, u kojem su kušali i autohtona narodna jela, koja su im izuzetno prijala. Program boravka bio je vrlo precizno isplaniran, bogat šarolikim aktivnostima, koje je detaljno razradio stručni tim pedagoga, PaedDr Natália Smoleňáková, PhD i njezini suradnici i animatori, a u cilju usavršavanja slovačkog jezika i kulture.

Učili su o specifičnostima, povijesti i kulturi kraja u kojem su boravili, sudjelovali na kreativnim (rad s glinom, izrada nakita, crtanje na platnu …) i glazbenim radionicama, kao i sportskim aktivnostima. Vrsni glazbenik na tradicijskim glazbenim instrumentima Matúš Fiľo ih je uputio u osnove sviranja tih glazbala. Posjetili su romantičan dvorac i ZOO u Bojnicama, selo bajki Habakuky, obišli rijeku Hron i brdo Urpin, a nezaobilazno bilo je i kupanje na bazenima. Najzahtjevnije je bilo, kako Roko kaže, hodanje do Nacionalnog parka Kalište, oko 15,5 km tamo i nazad.

Posljednja večer bila je posvećena predstavljanju pojedinih zemalja, proglašenju najboljih timova i dodjeli diploma svakom sudioniku. Roko je našu lijepu Hrvatsku dostojno predstavio pomoću probranih fotografija sa svojih mnogobrojnih izleta. Upoznao je svoje novostečene prijatelje s geografskim položajem i ustrojstvom Hrvatske po županijama, sportskim uspjesima, nobelovcima, izumiteljima, znamenitostima i prirodnim ljepotama. Krenuo je od svoga mjesta i zavičaja, pa od istoka preko zapada i sjevera završio na moru, na jugu. Zatim je sve sudionike pozvao da posjete Hrvatsku, a nakon toga izrecitirao pjesmicu Grigora Viteza „Olovka”. Oni su njemu otpjevali pjesmicu za sretan imendan (16. 08.). Podijelio im je razne suvenire o Markovcu, Našicama, Jadranskom moru i Hrvatskoj, a na kraju i počastio ih slatkim Rakitićevim Domaćicama.

Imao je čast dati i intervju za slovački radio u kojem je predstavio svoju hrvatsku zemlju i svoje slovačke korijene. Roko se vratio kući s lijepim uspomenama, zanimljivim slovačkim suvenirima i velikim iskustvom, koje će vjerujemo podijeliti sa svojim suučenicima odmah na početku nove školske godine. Ovim putem učenik Roko, kao i škola, srdačno zahvaljuju predsjedniku ÚSŽS gospodinu JUDr. Janu Varši, CSc. na pozivu i dodijeljenoj nagradi.

VEZANI TEKSTOVI
19/08/2019

Svjetski dan humanosti

Na današnji dan, 19. kolovoza obilježava se Svjetski dan humanosti. Ovim obilježavanjem želi se doprinijeti jačanju svijesti o važnosti humanitarnih aktivnosti u svim dijelovima svijeta. Također cilj je podići važnost međunarodne suradnje u ostvarivanju tog cilja.

Na taj se dan, velik broj organizacija, prisjeća se humanitarnih radnika koji su izgubili svoje živote na zadatku i ujedno iskazuju zahvalu svima koji naporno svakodnevno rade diljem svijeta. Ovim se danom podsjeća na zaštitu i brigu o sigurnosti volontera i zaposlenika humanitarnih organizacija koje pomažu ljudima.

Foto: ustupljena fotografija

VEZANI TEKSTOVI
19/08/2019

Voda je, čak prije hrane, najvažnija stavka za naš organizam. Voda je prirodni element, važno i neophodno gorivo za naš organizam, koji se sastoji od organa i tekućina koje tijelo ne bi moglo proizvoditi bez vode. Osim što utažuje žeđ, voda čisti naše tijelo od toksina iznutra i izvana, stoga je neophodna za svakodnevni život svakog pojedinca. Bez nje ne bi mogle živjeti niti životinje niti biljke.

Ljetne suše i topline uvelike utječu na dehidraciju našeg organizma. Toplina i suhi zrak zahtijevaju više napora za naš organizam, koji na to reagira izbacivanjem vode u obliku znoja. Upravo iz razloga što ljeti gubimo više tekućine, vrlo je važno piti dovoljno vode kako bi naše tijelo normalno funkcioniralo.

Voda je bogata kisikom i mineralima, kao i tijelima koja utječu na snagu našeg imuniteta. Ona utječe na hidrataciju iznutra i izvana, a tako štiti naše tijelo od isušivanja i opasnosti koje vrebaju premalom konzumacijom vode. Hidratacija je neophodna, kako za našu kožu, tako i za naše organe, a ponajprije za naš mozak. Vodom u tijelo, između ostalog, unosimo i kisik, koji je neophodan za život svakog organizma. Uz dovoljno vode, naš organizam će raditi normalno, a tijelo neće biti umorno i iscrpljeno, te će naš mozak bolje filtrirati informacije.

Greška koju većina ljudi radi je konzumacija zamjenskih tekućina za vodu, poput različitih sokova, ili čak alkohola. Ti proizvodi imaju određenu količinu vode u sebi, ali većinom su prepuni kemikalija i šećera, koji dehidrira i umara naš organizam. Sokovi ne mogu utažiti žeđ, koliko god ih popili, a uz to mogu izazvati i zdravstvene smetnje, kao što su visok kolesterol, masnoća i probavne smetnje. Većina sokova koje kupujemo nisu od prirodnih materijala, a ako i jesu, nisu alternativa za ljetne žeđi i osvježenje. Voda je puno lakša za naš organizam, a i potpuno je bezopasna i nije štetna za zdravlje.

Nema sumnje da je voda najvažnija stavka za naš život. No, koliko mi za to marimo? Svojim utjecajem i proizvodnjom proizvoda koji zagađuju okoliš, ljudska populacija uvelike onečišćuje vodu koju konzumiramo, a koje je upravo iz tog razloga sve manje i manje. Ekološke institucije i udruge već dugo upozoravaju da pazimo na okoliš, ali i dalje se u pitke rijeke izbacuju izmeti i smeće, što nikako nije pogodno za naše zdravlje.

VEZANI TEKSTOVI
19/08/2019

Povijesne i prirodne ljepote u Našicama i okolici

Hrvatska je jedna od zemalja sa najraznolikijim krajolicima, od brda i ravnica, do planina i mora, Lijepa naša vrvi raznolikošću krajolika, kao i prirodnim ljepotama. Ipak, Slavonija je regija bogata poviješću, koja svaki svoj kutak opisuje pričama i legendama. Naše Našice tako pripadaju jednom od najljepših malih gradova Hrvatske. Uz sam grad dah oduzimaju i poznate građevine kao i netaknuta priroda u bližoj okolici. Stoga vam donosimo popis prirodnih ljepota i mjesta za posjet u gradu i okolici.

Dvorac Pejačević

U samom središtu grada, kao glavna atrakcija, nalazi se dvorac grofova Pejačević. Temelji prvotnog dvorca postavljeni su davne 1811. godine, a već 1812. godine dvorac je bio dovršen. Izgradio ga je grof Vicencije Pejačević u klasicističkom stilu, kao manju građevinu od današnje. Nakon urušavanja tijekom potresa 1817. godine, obnovio ga je grof Ladislav Pejačević 1850. godine, a njegov izgled u potpunosti je izmijenio grof Ferdinand Karlo Rajner 1865. godine, kada je dvorcu dodano sjeverno i južno pročelje. Tijekom Drugog svjetskog rata koristili su ga njemački vojnici, a u drugoj polovici 20. stoljeća zgrada dobiva sasvim drugačije značenje. Dvorac je danas predstavljen kao neobarokna građevina, koja je imala umjetnički i povijesni značaj. Danas se unutar dvorca nalazi Zavičajni muzej Našice, knjižnica i galerija.

Crkva svetog Martina u Martinu

Najstariji i najvrjedniji hrvatski spomenik nulte kategorije, crkva svetog Martina izgrađena je na brdu, na samom kraju sela Martin, povrh magistralne ceste Našice – Orahovica. Crkva je podignuta u doba templara, koji su imali posjed na području današnjeg sela Martin, koje je također dobilo ime po svecu. Tijekom bitaka i ratova, crkva je bila oštećena i obnavljana, a najveća šteta dogodila se za vrijeme Domovinskog rata, kada je uništen originalni ranobarokni oltar, a crkva je uvelike oštećena. Danas je obnovljena i privlači mnoge turiste koji posjete Našice, a koji uživaju proučavajući povijest, o kojoj ova crkva govori već na prvi pogled. Savršeno je mjesto za promatrati izlazak i zalazak sunca.

Lapovac

Iako nije idealno mjesto za kupanje, jezero Lapovac savršeno je mjesto za pecanje, izlete i roštiljanje. Ondje se često održavaju natjecanja u pecanju, kao i aktivnosti poput plovidbe čamcem i slično. U ovo doba godine, okolica Lapovca savršena je za istraživanje, ali i za odmor uz jezero. Iskoristite nedjelju za ugodnu šetnju uz vodu koja na sam pogled osvježava.

Ružica grad

Udaljite li se od Našica, samo nekoliko kilometara možete posjetiti Ružicu grad. Jednu od najvećih i najpoznatijih slavonskih utvrda, smještenu iznad kupališta u Orahovici. Ružica – grad jedna je od najvećih gradina u kontinentalnoj Hrvatskoj, a ujedno i jedna od onih o kojima kruže misteriozne legende. Dvorac se prvi puta spominje 1357. godine, a do 1543. godine posjedovali su ju razni velikaši, među kojima su bili Nikola Kont Orahovički, Lovro Iločki i drugi. Ružica grad imala je veliku vojno – političku i povijesnu važnost, ali od početka 18. stoljeća gubi svoju važnost. Ime grada još uvijek nije definirano, a povezuje se sa mnogim legendama i pričama, u kojima se spominje nesretna sudbina mlade plemkinje zbog toga se tamo često organiziraju povijesne manifestacije.

 

Jankovac

Volite li pak uređenu prirodu u slapove, idealno mjesto za vas je Jankovac. Kao jedna od najposjećenijih destinacija za izlet, Jankovac je idealna prilika za opuštanje tijela i duha uz zelenilo i prirodne vodopade, kao i hotel koji nudi noćenje, hranu i piće. Za razliku od povijesnih spomenika, Jankovac je izletište, gdje se ljudi dolaze baviti sportom, opustiti i družiti.

Video: GruberAG

VEZANI TEKSTOVI
18/08/2019

Poznato je da su neka prezimena češća, a neka puno rjeđa i teža za izgovoriti. Mislite li da je najčešće hrvatsko prezime Horvat, varate se, jer ono se nalazi na drugom mjestu liste najčešćih prezimena. Na prvom mjestu u Hrvatskoj je prezime Knežević koja nosi 8 819 ljudi, slijedi ga prezime Horvat, a na trećem mjestu je prezime Kovačević.

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, temeljenim na popisu iz 2011. godine, među najčešćih 10 prezimena u Hrvatskoj su Knežević koje nosi 8,819, zatim Horvat koje nosi 8,503 ljudi. Slijedi ih i velik broj državljana koje nose prezimena poput Kovačević, Pavlović, Blažević, Božić, Lovrić, Babić, Marković i Bošnjak. Zbog ove zanimljive teme, odlučili smo istražiti koja su to najčešća prezimena na području Grada Našica i okolice. Prema službenim podatcima Ureda državne uprave u Osječko – baranjskoj županiji podatci iz 2011. godine za područje Našica ne razlikuju se značajno od državnih, posebno što se tiče prvog mjesta.

Tako je najčešće prezime u gradu također Knežević. Njega slijede Baričević, Kovačević, Puhanić, Amić, Horvat, Vulić, Jurić, Kraljik i Mandić. Prezime Knežević nalazi se i među 10 najčešćih u Općini Đurđenovac, i to na 6. mjestu. Ipak tamo je najčešće Abičić, a slijede Amidžić, Pritišanac, Pavlić, Lijić, Filipović, Pavlović, Bošnjak i Glasovac. Područje Općine Feričanci, prema ovim podatcima, najviše naseljavaju osobe koje nose prezimena Stošić, Jukić, Vidaković, Benović, Kljajić, Lovaković, Zvekan, Benić, Brkić i Kapraljević. Jedno od top tri hrvatska prezimena Kovačević, najčešće je i u Općini Koška, gdje ga nosi najveći broj mještana. Slijede prezimena Semialjac, Duvnjak, Tomac, Bošnjak, Vrbanić, Pavlović, Oreški, Bencak i Suk. Podgorač pak naseljavaju ljudi koji najčešće nose prezimena Kovač, Varga, Amić, Udurović, Vidačić, Gubić, Ivančić, Horvat, Kovačević i Marošević.

VEZANI TEKSTOVI
17/08/2019

Tradicionalni turnir u Gabrilovcu

Već dvadesetak godina održava se tradicija okupljanja mještana u jednom dijelu Đurđenovca, poznatom kao Gabrilovac. Tamo se odigrava malonogometni turnir, a u zadnje tri godine dan prije turnira, održava se Čobanijada. Sve ovo u organizaciji je članova MNK-a PSC Đurđenovac, a s nama je pričao Tomislav Blažević predsjednik malonogometnog kluba.

“Turnir se održava posljednjih 20 godina, a njime želimo potaknuti međusobno druženje mještana Gabrilovca ,ali i okolnih mjesta. Od prije nekoliko godina on je postao i memorijalni turnir za prerano preminulog Danijela Čačića Čaju.” – rekao je Blažević.

Ove godine svoje je snage odmjerilo 9 ekipa, a najbolji su se, pak, pokazali nogometaši iz ekipe AID i prijatelji, drugi su bili Delmar 1 a treći ekipa Delmar 2. Ove godine natjecalo se nešto manje nego godinama prije kad ih se znalo skupiti i 19. Razlog je ističu organizatori iseljavanje, no bez obzira na to posjetitelja je svake godine sve više.

Tako su odlučili produžiti Memorijal, organizacijom Čobanijade dan uoči turnira. Kotizacija za sva natjecanja je besplatna, a ekipe su dobile po 5 kilograma mesa. Nakon kuhanja čobanac je bio podijeljen okupljenima bez ikakve naknade.”Razlog dobre posjećenosti krije se u dobroj atmosferi, no ipak svemu najviše doprinosi tradicija. “- dodaje Blažević. Osim za starije, organizatori su se pobrinuli za djecu pa zadnjih desetak godina imaju i besplatan tobogan za napuhavanje.

VEZANI TEKSTOVI
image_pdfimage_print