21/05/2019

Za razvoj lokalne infrastrukture 235 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić prisustvovao je jučer,  20. svibnja 2019. godine u Vodicama potpisivanju 49 ugovora vrijednih 235 milijuna kuna koje je u ime Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju potpisala ravnateljica Matilda Copić za financiranje lokalne infrastrukture s jedinicama lokalne uprave čiji su projekti zadovoljili uvjete na natječaju tipa operacije 7.4.1 „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske.

Mjerom 7 financiraju se ulaganja u poboljšanje životnih uvjeta u ruralnim sredinama, razvoj ruralnog gospodarstva te poticanje društveno – ekonomske održivosti sufinanciranjem ulaganja izrade kvalitetnih lokalnih strateških dokumenata, rekonstrukcije i izgradnje cestovne i komunalne infrastrukture, izgradnje objekata namijenjenih predškolskom odgoju, kulturnim i društvenim aktivnostima te širenju sportsko – rekreacijskih sadržaja čime se stvaraju preduvjeti za poticanje društveno-gospodarskog rasta i zaustavljanje depopulacijskog trenda. Kroz ovu mjeru, zaključno s današnjim danom, ugovoreno je 1.011 projekata sufinanciranih s 2,5 milijarde kuna europskih bespovratnih sredstava.

„Program ruralnog razvoja nije namijenjen isključivo ulaganjima u poljoprivrednu proizvodnju, farme, plastenike, mehanizaciju… Bespovratnim sredstvima financiramo izgradnju lokalne infrastrukture i pratećih sadržaja bitnih za selo – kako bi ono postalo poželjno mjesto za život. Cilj nam je osigurati što bolje uvjete za život u ruralnim zajednicama i potaknuti ostanak stanovništva na područjima koja su izložena depopulaciji. Fondovi EU koji su nam na raspolaganju pružaju nam priliku da obnovimo i izgradimo sve ono što nismo mogli prethodnih godina jer općine nisu imale novca za takve investicije. To su ulaganja u budućnost, u živote naše djece i opstanak hrvatskih ruralnih područja.

Mi smo s naše strane uveli učinkovitiji rad, pojednostavili procedure za EU natječaje – poljoprivrednicima smanjili „birokraciju“, značajno skratili rokove obrade projekata te unaprijedili komunikaciju na svim razinama. Od početka korištenja Programa ruralnog razvoja do danas je na raspolaganje korisnicima stavljeno 16,8 milijardi kuna od čega je ugovoreno čak 12 milijardi kuna.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.

Ugovori su potpisani uoči 3. Ruralnog parlamenta koji će biti otvoren danas u 17:30 sati. Parlament organiziraju Ministarstvo poljoprivrede i Mreža za ruralni razvoja a okupit će više od 300 sudionika uz cijele Hrvatske, predstavnike LAG-ova i drugih udruga koje se bave ruralnim razvojem, stručne i znanstvene organizacije, predstavnike ministarstava i državnih upravnih tijela, jedinica lokalne samouprave, poduzetnike, poljoprivredne proizvođače, obrtnike i druge dionike ruralnog prostora. Kroz tri dana održavanja za sudionike je organizirano 10 interaktivnih terenskih radionica na kojima će moći izmjenjivati iskustva i mišljenja o temama ključnim za rast i razvoj ruralnih prostora.

VEZANI TEKSTOVI
30/04/2019

Hrvatska poljoprivreda - budućnost i tradicija

„Hrvatska poljoprivreda – budućnost i tradicija“ naziv je jučer održane konferencije u zagrebačkom Westinu, a u organizaciji Hrvatske zajednice županija i Poslovnog dnevnika. Udruživanje i kratki lanci opskrbe bile su teme panel rasprava, a privukle su poljoprivredne proizvođače iz različitih krajeva Hrvatske.

U ime Hrvatske zajednice županija kao organizatora prisutne je pozdravio Ivan Anušić, župan Osječko – baranjske županije ističući kako Hrvatska zajednica županija putem ovakvih konferencija, ali i brojnih drugih aktivnosti aktivno sudjeluje u kreiranju društvenih, ekonomskih i drugih politika Hrvatske.

Na konferenciji se kroz dva panela govorilo o udruživanju i razvoju poljoprivredne proizvodnje, kao i o planu i razvoju kratkih dobavnih pravaca te poticaju daljnjem razvoju malih poljoprivrednika, ali i o nastavku tradicije proizvodnje domaće prirodno uzgojene hrane.

Sudionici prvog panela na temu udruživanja bili su državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, župan Vukovarsko – srijemske županije Božo Galić, predsjednik proizvođačke organizacije “Mliječni put Hrvatske” Mario Rengel i savjetnik proizvođačke organizacije PZ Slavonski svinjogojac Dario Periškić.

Sudionici su se usuglasili oko važnosti udruživanja u proizvođačke organizacije, a koje benefite time imaju na svom je primjeru istaknuo savjetnik proizvođačke organizacije Slavonski svinjogojac Dario Periškić.

“Naša organizacija broji 40-ak proizvođača iz tri slavonske županije, Vukovarsko – srijemske, Brodsko-posavske i Osječko – baranjske, a u planu nam je i širenje na ostatak Hrvatske. Trenutno imamo oko 20.000 svinja, a zajednički nastup osigurava nam bolju konkurentnost na tržištu.” – rekao je Periškić.

U drugom panelu “Kratki lanci opskrbe” sudjelovali su župan Osječko – baranjske županije Ivan Anušić, organizator manifestacije Proizvodi hrvatskog sela Damir Kovačić, voditeljica Radne skupine za obrazovanje Hrvatske zajednice županija Vesna Šerepac i ravnateljica Osnovne škole Vladimir Nazor u Virovitici Sanjica Samac.

Župan Anušić istaknuo je projekt „Školski obrok za sve“ koji svim osnovnoškolcima na području Osječko – baranjske županije osigurava besplatnu školsku prehranu kao primjer gdje se kratki lanci opskrbe mogu u potpunosti implementirati, no problem je, kaže župan, jer još uvijek nemamo dovoljno poljoprivrednih proizvođača koji mogu imati kontinuitet u isporuci i kvaliteti proizvoda.

“Upravo je na nama, lokalnoj i regionalnoj upravi te ministarstvima i državnoj vlasti da osiguramo temelje i pojednostavimo zakonske okvire kako bi se poljoprivrednici mogli baviti onim što znaju, a to je poljoprivreda. Oni nisu ni političari ni pravnici i zbog toga im upravo mi kroz jednu dugogodišnju strategiju trebamo dati jasne smjernice kad je u pitanju poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj. Da bi bili konkurentni na tržištu, proizvođači će se morati udruživati te se okrenuti intenzivnoj proizvodnji, a mi kao Županija izgradit ćemo im sustave navodnjavanja i Regionalni distribucijski centar gdje će moći skladištiti, prerađivati i pakirati svoje proizvode. Time ćemo zasigurno doprinijeti osnaživanju kratkih lanaca opskrbe, a našim poljoprirednicima omogućiti ugodan život koji će si osigurati radom na svojoj zemlji.” – zaljučio je Anušić.

VEZANI TEKSTOVI
11/04/2019

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić prisustvovao je jučer, 10. travnja 2019. godine u Zagrebu potpisivanju ugovora koje je u ime Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju potpisala ravnateljica Matilda Copić s 309 poljoprivrednih gospodarstava koja su zadovoljila uvjete na 3. natječaju tipa operacije 6.3.1.  „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“ Programa ruralnog razvoja RH.

Potpisani su ugovori vrijedni ukupno 34,4 milijuna kuna, odnosno svakom poljoprivredniku odobreno je po 15.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Riječ je o poljoprivrednicima čija su gospodarstva ekonomske veličine od 2.000 eura do 7.999 eura, a koji će taj novac iskoristiti za ulaganja u razne aktivnosti na svojim OPG-ovima. Naime, sredstva u okviru operacije 6.3.1. namijenjena su pomoći malim poljoprivrednim gospodarstvima u prijelazu na tržišno orijentiranu proizvodnju, održiv razvoj, rast i povećanje konkurentnosti. Mali poljoprivrednici će tako financirati kupnju domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, zatim graditi i opremati prostore u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i prerade. Bespovratnim novcem iz ove mjere poljoprivrednici će financirati i kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta, poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme te podizati  višegodišnje nasade, a moći će izgraditi i opremiti objekte za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda.

Ovih 309 ugovora potpisanih jučer u Zagrebu početak je ugovaranja projekata s 3. natječaja za 6.3.1. na kojem je zaprimljeno čak 6.013 zahtjeva, najviše zahtjeva u okviru jednog natječaja od kada se provodi Program ruralnog razvoja RH. Zbog ogromnog interesa poljoprivrednika za ovu mjeru, početna alokacija u iznosu od 279 milijuna kuna, predviđena za financiranje projekata pristiglih na taj natječaj, povećana je na 344 milijuna kuna čime je omogućeno financiranje 3.082  projekta.

„Jučer je ugovore potpisala prva desetina svih poljoprivrednika čije ćemo projekte financirati na ovom natječaju, ostale potpisujemo po redu, slijedom završenih kontrola. Kada završi obrada svih projekata sa trećeg natječaja, ukupno ćemo iz operacije 6.3.1. imati gotovo 5.500 malih poljoprivrednih gospodarstava financiranih s više od 600 milijuna kuna – a uloženih u rast, razvoj i povećanje konkurentnosti. Mjera 6, pogotovo podmjere za male i mlade poljoprivrednike najpopularnije su mjere Programa ruralnog razvoja i interes koji naši poljoprivrednici iskazuju za ulaganja u svoju i našu budućnost ne ostavljaju mi prostora za sumnju u volju, želju i namjeru ostanka novih generacija u ruralnim područjima.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar, Tomislav Tolušić.

Nakon Ugovora o financiranju sklopljenih danas, poljoprivrednicima će biti isplaćena prva rata potpore u iznosu od 55.593,75 kuna, kako bi mogli odmah započeti sa svojim investicijama.

VEZANI TEKSTOVI
29/03/2019

Samo u razdoblju od 22. do 26. ožujka Vatrogasno operativno središte zabilježilo je 339 požara raslinja, pri čemu je opožarena površina od 1272 ha. U gašenju požara raslinja angažirana su 1.934 vatrogasca, sa 622 vozila, a 15 puta su djelovale zračne snage. Najviše požara na priobalju je zabilježeno u Šibensko – kninskoj i Splitsko – dalmatinskoj županiji, a na kontinentu u Zagrebačkoj i Karlovačkoj županiji. Većina ovih požara je vezana uz spaljivanje biljnog otpada.

Kako je za naredni vikend najavljeno stabilno vrijeme pogodno za poljoprivredne radove, pozivamo građane na dodatan oprez. Vatrogasci savjetuju da se biljni otpad ne spaljuje već kompostira.

Važno je znati:

  • vatru ne palite za vjetrovita vremena, za vrijeme sušnih razdoblja, u vrijeme sazrijevanja žitarica i žetve, u blizini miniranih i minsko – sumnjivih površina.
  • biljni otpad nemojte paliti u šumama, lovištima i parkovima
  • prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje očistite od zapaljivog raslinja kako biste spriječili širenje požara
  • pripremite sredstva za gašenje požara: vodu, pjenu, prah, a ukoliko nemate aparate za početno gašenje požara, poslužit će i pijesak, lopate i sl.
  • ne spaljujte istovremeno velike količine raslinja
  • osobe koje su koristile ložišta na otvorenome, dužne su kontrolirati izgaranje i ne smiju napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi
  • apeliramo na osobe starije životne dobi i lošeg zdravstvenog stanje da ne pale biljni otpad
  • sve pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenome prostoru dužne su zatražiti odobrenje nadležne vatrogasne službe (javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva).

Za neodgovorno ponašanje kojim se izazove požar predviđene su visoke kazne. Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 150.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja izazove požar. Osoba koja izazove požar iz nehaja kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 2.000,00 kn do 15.000,00 kn. Nepromišljenim spaljivanjem može se počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine za što se može izreći kazna zatvora do tri godina, ako je djelo počinjeno iz nehaja. Ukoliko je djelo počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.

Podsjećamo da se u Hrvatskoj svakoga dana dogodi tridesetak požara, a neoprezno spaljivanje nanosi dugoročnu ekološku štetu tlu i okolišu. Nakon uočavanja požara odmah nazovite vatrogasce na broj 193, Centar 112 ili Policiju na 192.

Kontakt osoba: Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik RH, slavko.tucaković@hvz.hr, 091/112-1160

VEZANI TEKSTOVI
15/02/2019

Objavljen javni poziv za „Program razvoja cikloturizma na kontinentu u 2019. godini“

Ministarstvo turizma objavilo je javni poziv za dodjelu potpora u okviru Programa razvoja cikloturizma na kontinentu u 2019. godini., a za koji je Ministarstvo turizma i ove godine u proračunu osiguralo 5 milijuna kuna. Sredstva Programa razvoja cikloturizma na kontinentu namijenjena su jačanju bike turizma na kontinentu kroz trasiranje, uređenje i označavanje biciklističkih ruta i na raspolaganju su javnom sektoru – jedinicama područne (regionalne) samouprave, odnosno sljedećim županijama: Bjelovarsko – bilogorska, Brodsko – posavska, Karlovačka, Koprivničko – križevačka, Krapinsko – zagorska, Ličko – senjska, Međimurska, Osječko – baranjska, Požeško – slavonska, Sisačko – moslavačka, Varaždinska, Virovitičko – podravska, Vukovarsko – srijemska i Zagrebačka.

„Aktivnosti razvoja turizma na kontinentu, pri čemu aktivni turizam ima važnu ulogu, u fokusu su rada našeg Ministarstva, ali i cjelokupne Vlade RH od početka mandata. Zajedničkim aktivnostima resornih ministarstava te kroz suradnju s javnim sektorom i jedinicama regionalne samouprave, radimo na ravnomjernijem turističkom razvoju destinacija kroz svih dvanaest mjeseci te na pozicioniranju Hrvatske kao destinacije raznolike i bogate turističke ponude. Program razvoja cikloturizma na kontinentu upravo je jedan od pozitivnih primjera u kojem kontinentalnim županijama osiguravamo sredstva za razvoj jednog od značajnih oblika turizma, cikloturizma koji ima gotovo 60 milijuna poklonika diljem Europe te koji u destinaciji troše i do 30 posto više od prosječnog turista, a koji bi u konačnici treba doprinijeti i razvoju svake turističke destinacije.“, izjavio je ministar turizma RH Gari Cappelli prilikom objave javnog poziva.

Prema prethodnom izrađenom Operativnom planu razvoja cikloturizma županije (2017. – 2020.), sufinancira se sljedeće:

  1. Izrada prometnih elaborata u svrhu trasiranja i označavanja cikloturističkih ruta;
  2. Izrada/postavljanje signalizacije/info ploča duž cikloturističkih ruta, uključujući oznaku EuroVelo rute;
  3. Uređenje/opremanje cikloturističkih ruta i postavljanje servisnih stanica za popravak bicikala duž cikloturističkih ruta;
  4. Izrada standarda za „bed&bike“ smještajne objekte;
  5. Postavljanje brojača biciklističkog kretanja/prometa na graničnim prijelazima (ulaz/izlaz EuroVelo rute), na dr. međunarodnim pravcima biciklističkih ruta (Savska ruta, Dravska ruta, Ruta Panonski put mira i sl.), u gradovima na glavnim biciklističkim pravcima kretanja, kod glavnih turističkih atrakcija na udaljenim točkama u ruralnom prostoru i sl.;
  6. Uređenje cikloturističkih odmorišta/vidikovca na cikloturističkim rutama (smart odmorišta, nadstrešnice, stalci za bicikle, postavljenje pametnih klupa, postavljanje info tabli o odmorištu i relevantnim informacijama o lokalitetu/destinaciji i sl).

Ministarstvo sufinancira do 90 posto opravdanih/prihvatljivih troškova provedbe pojedinačnog projekta. Minimalni iznos potpore iznosi 100.000,00 kn, a maksimalni 500.000,00 kn.

Podsjećamo da je Ministarstvo turizma u 2017. godini kroz predmetni Program sufinanciralo izradu Operativnih planova razvoja cikloturizma za 14 kontinentalnih županija. Operativnim planovima su dane jasne smjernice i prioriteti razvoja cikloturizma pojedine županije te su postavljeni temelji za razvoj cikloturizma na kontinentu. Program razvoja cikloturizma na kontinentu je i u 2018. godini izazvao izuzetan interes svih kontinentalnih županija i svaka od njih je napravila veliki iskorak u razvoju ovog oblika turizma.

Javni poziv otvoren je do 13. ožujka 2019. godine. Više informacija o uvjetima, uključujući potrebne obrasce objavljeno je na službenim web stranicama Ministarstva turizma, pod kategorijom Javni pozivi gdje će biti objavljeni i rezultati javnog poziva.

VEZANI TEKSTOVI
26/01/2019

Izmjene zakona o legalizaciji izglasane u Hrvatskom saboru

U Hrvatskom saboru jučer je većinom glasova zastupnika donesen Zakon o izmjenama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kojim Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (AZONIZ) prestaje s radom 1. srpnja 2019. godine.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji je donesen 2013. godine osnovana je Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. Nakon proteka roka za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju utvrđeno da je na cjelokupnom području Republike Hrvatske zaprimljeno preko 800 000 zahtjeva za ozakonjenje. Radi učinkovitijeg i bržeg procesa rješavanja zaprimljenih zahtjeva osnovana je Agencija čija je svrha bila pomoći županijama i gradovima u rješavanju velikog broja zahtjeva. Agencija je započela s radom 1. veljače 2014. godine, a Zakonom je propisano da je ista privremenog karaktera i da prestaje s radom završetkom ozakonjenja zgrada.

Redovnim praćenjem stanja riješenih zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju od strane nadležnih upravnih tijela putem Registra broja riješenih zahtjeva utvrđeno je da su do danas sva nadležna upravna tijela u Republici Hrvatskoj riješila većinu zaprimljenih zahtjeva u razumnom roku pa je ocjenjeno da je Agencija ispunila svoju svrhu i da više nema potrebe za radom iste.

Konačan prijedlog zakona zastupnicima Hrvatskog sabora predstavio je državni tajnik Željko Uhlir. „Od ukupnog broja podnesenih zahtjeva za legalizaciju Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada je od veljače 2014. do svibnja 2018. preuzela 145 tisuća zahtjeva i ukupno donijela 113 tisuća rješenja od kojih 76 tisuća rješenja o izvedenom stanju, a ostali su zahtjevi odbijeni ili su stranke same odustale od zahtjeva”, naveo je državni tajnik Uhlir i istaknuo da je do kraja 2018. godine za izdana rješenja Agencija naplatila 214 milijuna kuna od čega je 30 posto doznačeno lokalnoj upravi.

Donošenjem zakona:

  • 1. srpnja 2019. godine Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada prestaje s radom
  • propisat će se završavanje donošenja rješenja o izvedenom stanju
  • uredit će se vraćanje predmeta i završavanje istih po mjesno nadležnim tijelima
  • uredit će se preuzimanje materijalnih sredstava
  • uredit će se pripadnost i namjena sredstava od naknade za zgrade ozakonjene rješenjima o izvedenom stanju koje je donijela Agencija, a koja će biti uplaćena nakon što Agencija prestane s radom.
VEZANI TEKSTOVI
24/01/2019

Od aktualnih tema predsjednik Vlade Andrej Plenković izdvojio je zadnje izvješće Eurostata prema kojem je Hrvatska među zemljama s najvećim padom udjela javnoga duga u BDP-u i na kvartalnoj i na godišnjoj razini.

„Na kraju trećeg tromjesečja javni dug je iznosio 281,8 milijardi kuna, a njegov udio u BDP-u 74,5 posto. Time je smanjen za 1,6 postotnih bodova u odnosu na prethodno tromjesečje i za 4 postotna boda u odnosu na isto razdoblje u godini ranije, što govori o uspjesima Vlade u procesu fiskalne konsolidacije i procesu ispunjavanja važnih preostalih kriterija za ulazak u Europodručje“, naveo je premijer Plenković.

Osvrnuo se i na odluku Ustavnoga suda o odbacivanju zahtjeva referendumskih inicijativa, kazavši da je time utvrđeno da je procedura poštivana te da su i Hrvatski sabor i Vlada i Ministarstvo uprave postupali u skladu sa svojim ovlastima te da nikakve povrede Ustavnosti i zakonitosti nije bilo.

Također, ovoga tjedna obilježena je obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica, prekretničke operacije u Domovinskom ratu. Predsjednik Vlade još je jednom izrazio zahvalnost pripadnicima Hrvatske vojske, hrvatskim policajcima i svim hrvatskim braniteljima koji su sudjelovali u toj operaciji.

 

Kontinuirana potpora hrvatskoj manjini u Srbiji

Prekjučer je u Hrvatskoj boravio predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnik u Narodnoj skupštini Srbije Tomislav Žigmanov, zajedno s novoizabranom predsjednicom Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasnom Vojnić. Uz sastanak s predsjednikom Vlade, održan je sastanak i s predsjednicom Republike.

„Intenzitet kontakata koje ova Vlada ima s predstavnicima hrvatske manjine u Srbiji jako je dobar, a na taj način bolje razumijemo njihovu konkretnu situaciju i njihova prava i položaj. Razgovaramo s njima kako bismo mogli kroz bilateralni dijalog s vlastima Republike Srbije još intenzivnije rješavati ona pitanja koja se tiču hrvatske manjine u Srbiji“, poručio je premijer Plenković istaknuvši da je to važno zbog obrazovanja, školstva, kulture, jezika, identiteta i zastupljenosti u predstavničkim tijelima na svim razinama u mjestima u kojima Hrvati žive.

Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo radionicom koja se ovih dana održava u okviru suradnje Državne škole za javnu upravu s Harvard Kennedy School of Govrenment i obitelji Lukšić, koja je u cijelosti financirala program koji se bavi digitalizacijom javnih usluga u sektoru zdravstva.

Četrdesetak polaznika iz državnih institucija steći će nova znanja o upravljanju projektima i provođenju reformskih zahvata, komuniciranju i proračunskom planiranju na temelju najboljih metoda i praksi.

 

Sastanak Svjetskog gospodarskog foruma

Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da će danas i sutra u Davosu sudjelovati na Godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma.

Tom će prigodom, uz sudjelovanje u raspravama, održati i niz političkih sastanaka te sastanaka s brojnim gospodarskim subjektima koji su utjecajni na globalnoj razini, a važni i na hrvatskom tržištu.

Premijer Plenković od tih susreta očekuje konkretne rezultate, kao što je bilo lani nakon sastanka s predsjednikom zdravstvene korporacije F. Hoffmann – La Roche u vezi rješavanja dijela problema oboljelih od spinalne mišićne atrofije.

VEZANI TEKSTOVI
23/01/2019

U Službenom listu Europske unije objavljena je Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/81 od 17. siječnja 2019. o izmjeni Priloga I. Provedbenoj odluci (EU) 2016/2008 o mjerama nadzora zdravlja životinja u pogledu bolesti kvrgave kože u određenim državama članicama kojom je Republika Hrvatska postala i službeno država slobodna od bolesti kvrgave kože goveda (BKK) te više nema ograničenja u prometu goveda unutar Europske unije. Odluka je jednoglasno usvojena na sjednici Stalnog Odbora Europske komisije za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje.

Podsjećamo da je zbog ubrzanog širenja virusa BKK u zemljama regije koje graniče s Hrvatskom te na osnovi hitnog mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane o pozitivnim učincima preventivnog cijepljenja na sprječavanje širenja bolesti, Republika Hrvatska 2016. godine počela s preventivnim cijepljenjem goveda. Tijekom 2016. godine cijepljeno je 432.145 goveda, a tijekom 2017. godine 468.574 grla.

Nakon uspješno provedene dvogodišnje kampanje cijepljenja protiv BKK Ministarstva poljoprivrede, na temelju epidemiološke situacije donesena je odluke o prestanku cijepljenja od 1. siječnja 2018. godine, u svrhu vraćanja statusa zemlje slobodne od BKK. Tijekom 2018. godine u Hrvatskoj se provodilo sveobuhvatno nadziranje BKK kojim je dokazano da na području RH nema cirkulacije virusa BKK. Na temelju tih rezultata Hrvatska je zatražila od Europske komisije ukidanje svih ograničenja u prometu goveda što je Komisija i priznala usvajanjem izmjene Odluka (2016/2008 i 2016/2009) koja je danas stupila na snagu.

„Preventivnim cijepljenjem goveda u Hrvatskoj i provođenjem mjera sprečavanja pojave i širenja bolesti spasili smo hrvatsko i europsko govedarstvo scenarija koji je teško i zamisliti. Danas, dvije i pol godine nakon prvog cijepljenja i službeno smo zemlja slobodna od bolesti kvrgave kože goveda i više nema nikakvih ograničenja za promet naših goveda unutar Europske unije. Zbog cijepljenja naši su uzgajivači goveda pretrpjeli znatne štete koje smo im nadoknadili i to u iznosu od 43,5 milijuna kuna. Za oporavak sektora osmislili smo i dodatne mjere kojima u iduće tri godine sa 195 milijuna kuna potpomažemo uzgoj 65.000 junica na našim farmama. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u akcijama cijepljenja i praćenja goveda u posljednje dvije i pol godine, a našim stočarima zahvaljujem na strpljenju, suradnji i odlučnosti da se unatoč velikim izazovima nastave baviti uzgojem goveda i mljekarstvom.” – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

VEZANI TEKSTOVI
18/01/2019

Poljoprivrednicima 2,7 milijardi kuna izravnih plaćanja – isplata prve rate sljedeći mjesec

Vlada Republike Hrvatske za svaku godinu propisuje financijsku strukturu omotnice za provedbu mjera iz programa izravnih plaćanja u poljoprivredi, a na jučerašnjoj sjednici usvojila je uredbu za financiranje u ovoj godini. Isplata prvog dijela potpora kreće u veljači, a drugog dijela u svibnju.

Ukupna omotnica Republike Hrvatske za izravna plaćanja za 2018. godinu iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi iznosi 2,07 milijardi kuna, a za dopunska nacionalna izravna plaćanja u 2018. godini 635.849.305 kuna pa je ukupan iznos za financiranje programa izravnih plaćanja u 2018. godini 2.712.965.026 kuna. Uz IAKS mjere Programa ruralnog razvoja, koje iznose oko 700 milijuna kuna, ukupno će poljoprivrednicima biti isplaćeno 3,5 milijarde kuna.

„Prošlogodišnji proračun omogućio nam je pravovremenu isplatu svih obaveza prema našim poljoprivrednim proizvođačima, ribarima, šumoposjednicima i korisnicima Programa ruralnog razvoja. Proračun za ovu godinu podebljali smo za 500 milijuna kuna, ali samo u dijelu namijenjenog korisnicima. Svoje smo troškove maksimalno srezali. Za izravna plaćanja i IAKS mjere osigurali smo 3,5 milijarde kuna.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić te dodao

„Isplatili smo 1,1 milijardu kuna avansa za izravna plaćanja u studenom, u veljači krećemo s isplatom prvog dijela potpore, a drugi dio i poravnanje bit će u svibnju. Poljoprivreda je jedan od prioriteta ove Vlade i to se vidi u svakoj odluci, uredbi i svakom zakonu koji pripremamo.“

VEZANI TEKSTOVI
15/01/2019

Natječaj iz Mjere 3 „Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu“, za tip operacije 3.2.1. „Potpora za aktivnosti informiranja i promoviranja“ otvoren je do 31. siječnja 2019. godine do 12:00 sati.

Svrha natječaja je sufinanciranje troškova za provođenje aktivnosti predviđenih Planom informiranja i promoviranja, a u cilju promocije proizvoda zaštićenih kao oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla te proizvoda iz sustava ekološke proizvodnje, ističući njihovu posebnu kvalitetu i potičući potrošače na njihovu kupovinu.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore iznosi 10.700.000,00 kn. Potpora se odobrava na razdoblje do pet godina u maksimalnom iznosu do 100.000 eura, odnosno maksimalno do 30.000 eura godišnje u protuvrijednosti u kunama, a intenzitet javne potpore iznosi do 70 % od ukupnih prihvatljivih troškova.

Potencijalni korisnici su skupine proizvođača, bez obzira na pravni oblik, sastavljene uglavnom od proizvođača ili prerađivača istog proizvoda, a koji sudjeluju u sustavima kvalitete (ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti, ZOZP – Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, ZTS – Zajamčeno tradicionalni specijalitet), udruge ekoloških poljoprivrednih proizvođača čiji su članovi proizvođači uključeni u ekološku proizvodnju u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Ekološka proizvodnja u Hrvatskoj bilježi uzlazni trend rasta, a trenutno je 4.565 poljoprivrednika u sustavu ekološke proizvodnje na više od 100.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. To predstavlja rast od 23% u odnosu na 2016. godinu.

„Hrvatska snažno brendira brojne autohtone poljoprivredno – prehrambene proizvode, a Ministarstvo poljoprivrede aktivno podržava sve udruge proizvođača koje žele dobiti neku od triju oznaka kvalitete. Do sada je Hrvatska takvu vrstu zaštite na razini Europske unije osigurala za 20 proizvoda, a još devet ih je u postupku registracije oznake na EU razini” – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodao

„Zaštitom hrvatskih autohtonih proizvoda dajemo dodanu vrijednost našim vrhunskim domaćim proizvodima koji su jedinstveni u svijetu, a potrošačima jamčimo iznimnu kvalitetu i originalan način njihove pripreme. Zato pozivam proizvođače da iskoriste i ovu mjeru te prošire dobar glas o našim zaštićenim autohtonim i ekološkim proizvodima s kojima se s pravom ponosimo.“

VEZANI TEKSTOVI
image_pdfimage_print