15/02/2019

Objavljen javni poziv za „Program razvoja cikloturizma na kontinentu u 2019. godini“

Ministarstvo turizma objavilo je javni poziv za dodjelu potpora u okviru Programa razvoja cikloturizma na kontinentu u 2019. godini., a za koji je Ministarstvo turizma i ove godine u proračunu osiguralo 5 milijuna kuna. Sredstva Programa razvoja cikloturizma na kontinentu namijenjena su jačanju bike turizma na kontinentu kroz trasiranje, uređenje i označavanje biciklističkih ruta i na raspolaganju su javnom sektoru – jedinicama područne (regionalne) samouprave, odnosno sljedećim županijama: Bjelovarsko – bilogorska, Brodsko – posavska, Karlovačka, Koprivničko – križevačka, Krapinsko – zagorska, Ličko – senjska, Međimurska, Osječko – baranjska, Požeško – slavonska, Sisačko – moslavačka, Varaždinska, Virovitičko – podravska, Vukovarsko – srijemska i Zagrebačka.

„Aktivnosti razvoja turizma na kontinentu, pri čemu aktivni turizam ima važnu ulogu, u fokusu su rada našeg Ministarstva, ali i cjelokupne Vlade RH od početka mandata. Zajedničkim aktivnostima resornih ministarstava te kroz suradnju s javnim sektorom i jedinicama regionalne samouprave, radimo na ravnomjernijem turističkom razvoju destinacija kroz svih dvanaest mjeseci te na pozicioniranju Hrvatske kao destinacije raznolike i bogate turističke ponude. Program razvoja cikloturizma na kontinentu upravo je jedan od pozitivnih primjera u kojem kontinentalnim županijama osiguravamo sredstva za razvoj jednog od značajnih oblika turizma, cikloturizma koji ima gotovo 60 milijuna poklonika diljem Europe te koji u destinaciji troše i do 30 posto više od prosječnog turista, a koji bi u konačnici treba doprinijeti i razvoju svake turističke destinacije.“, izjavio je ministar turizma RH Gari Cappelli prilikom objave javnog poziva.

Prema prethodnom izrađenom Operativnom planu razvoja cikloturizma županije (2017. – 2020.), sufinancira se sljedeće:

  1. Izrada prometnih elaborata u svrhu trasiranja i označavanja cikloturističkih ruta;
  2. Izrada/postavljanje signalizacije/info ploča duž cikloturističkih ruta, uključujući oznaku EuroVelo rute;
  3. Uređenje/opremanje cikloturističkih ruta i postavljanje servisnih stanica za popravak bicikala duž cikloturističkih ruta;
  4. Izrada standarda za „bed&bike“ smještajne objekte;
  5. Postavljanje brojača biciklističkog kretanja/prometa na graničnim prijelazima (ulaz/izlaz EuroVelo rute), na dr. međunarodnim pravcima biciklističkih ruta (Savska ruta, Dravska ruta, Ruta Panonski put mira i sl.), u gradovima na glavnim biciklističkim pravcima kretanja, kod glavnih turističkih atrakcija na udaljenim točkama u ruralnom prostoru i sl.;
  6. Uređenje cikloturističkih odmorišta/vidikovca na cikloturističkim rutama (smart odmorišta, nadstrešnice, stalci za bicikle, postavljenje pametnih klupa, postavljanje info tabli o odmorištu i relevantnim informacijama o lokalitetu/destinaciji i sl).

Ministarstvo sufinancira do 90 posto opravdanih/prihvatljivih troškova provedbe pojedinačnog projekta. Minimalni iznos potpore iznosi 100.000,00 kn, a maksimalni 500.000,00 kn.

Podsjećamo da je Ministarstvo turizma u 2017. godini kroz predmetni Program sufinanciralo izradu Operativnih planova razvoja cikloturizma za 14 kontinentalnih županija. Operativnim planovima su dane jasne smjernice i prioriteti razvoja cikloturizma pojedine županije te su postavljeni temelji za razvoj cikloturizma na kontinentu. Program razvoja cikloturizma na kontinentu je i u 2018. godini izazvao izuzetan interes svih kontinentalnih županija i svaka od njih je napravila veliki iskorak u razvoju ovog oblika turizma.

Javni poziv otvoren je do 13. ožujka 2019. godine. Više informacija o uvjetima, uključujući potrebne obrasce objavljeno je na službenim web stranicama Ministarstva turizma, pod kategorijom Javni pozivi gdje će biti objavljeni i rezultati javnog poziva.

VEZANI TEKSTOVI
26/01/2019

Izmjene zakona o legalizaciji izglasane u Hrvatskom saboru

U Hrvatskom saboru jučer je većinom glasova zastupnika donesen Zakon o izmjenama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama kojim Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (AZONIZ) prestaje s radom 1. srpnja 2019. godine.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji je donesen 2013. godine osnovana je Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. Nakon proteka roka za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju utvrđeno da je na cjelokupnom području Republike Hrvatske zaprimljeno preko 800 000 zahtjeva za ozakonjenje. Radi učinkovitijeg i bržeg procesa rješavanja zaprimljenih zahtjeva osnovana je Agencija čija je svrha bila pomoći županijama i gradovima u rješavanju velikog broja zahtjeva. Agencija je započela s radom 1. veljače 2014. godine, a Zakonom je propisano da je ista privremenog karaktera i da prestaje s radom završetkom ozakonjenja zgrada.

Redovnim praćenjem stanja riješenih zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju od strane nadležnih upravnih tijela putem Registra broja riješenih zahtjeva utvrđeno je da su do danas sva nadležna upravna tijela u Republici Hrvatskoj riješila većinu zaprimljenih zahtjeva u razumnom roku pa je ocjenjeno da je Agencija ispunila svoju svrhu i da više nema potrebe za radom iste.

Konačan prijedlog zakona zastupnicima Hrvatskog sabora predstavio je državni tajnik Željko Uhlir. „Od ukupnog broja podnesenih zahtjeva za legalizaciju Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada je od veljače 2014. do svibnja 2018. preuzela 145 tisuća zahtjeva i ukupno donijela 113 tisuća rješenja od kojih 76 tisuća rješenja o izvedenom stanju, a ostali su zahtjevi odbijeni ili su stranke same odustale od zahtjeva”, naveo je državni tajnik Uhlir i istaknuo da je do kraja 2018. godine za izdana rješenja Agencija naplatila 214 milijuna kuna od čega je 30 posto doznačeno lokalnoj upravi.

Donošenjem zakona:

  • 1. srpnja 2019. godine Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada prestaje s radom
  • propisat će se završavanje donošenja rješenja o izvedenom stanju
  • uredit će se vraćanje predmeta i završavanje istih po mjesno nadležnim tijelima
  • uredit će se preuzimanje materijalnih sredstava
  • uredit će se pripadnost i namjena sredstava od naknade za zgrade ozakonjene rješenjima o izvedenom stanju koje je donijela Agencija, a koja će biti uplaćena nakon što Agencija prestane s radom.
VEZANI TEKSTOVI
24/01/2019

Od aktualnih tema predsjednik Vlade Andrej Plenković izdvojio je zadnje izvješće Eurostata prema kojem je Hrvatska među zemljama s najvećim padom udjela javnoga duga u BDP-u i na kvartalnoj i na godišnjoj razini.

„Na kraju trećeg tromjesečja javni dug je iznosio 281,8 milijardi kuna, a njegov udio u BDP-u 74,5 posto. Time je smanjen za 1,6 postotnih bodova u odnosu na prethodno tromjesečje i za 4 postotna boda u odnosu na isto razdoblje u godini ranije, što govori o uspjesima Vlade u procesu fiskalne konsolidacije i procesu ispunjavanja važnih preostalih kriterija za ulazak u Europodručje“, naveo je premijer Plenković.

Osvrnuo se i na odluku Ustavnoga suda o odbacivanju zahtjeva referendumskih inicijativa, kazavši da je time utvrđeno da je procedura poštivana te da su i Hrvatski sabor i Vlada i Ministarstvo uprave postupali u skladu sa svojim ovlastima te da nikakve povrede Ustavnosti i zakonitosti nije bilo.

Također, ovoga tjedna obilježena je obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica, prekretničke operacije u Domovinskom ratu. Predsjednik Vlade još je jednom izrazio zahvalnost pripadnicima Hrvatske vojske, hrvatskim policajcima i svim hrvatskim braniteljima koji su sudjelovali u toj operaciji.

 

Kontinuirana potpora hrvatskoj manjini u Srbiji

Prekjučer je u Hrvatskoj boravio predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnik u Narodnoj skupštini Srbije Tomislav Žigmanov, zajedno s novoizabranom predsjednicom Hrvatskog nacionalnog vijeća Jasnom Vojnić. Uz sastanak s predsjednikom Vlade, održan je sastanak i s predsjednicom Republike.

„Intenzitet kontakata koje ova Vlada ima s predstavnicima hrvatske manjine u Srbiji jako je dobar, a na taj način bolje razumijemo njihovu konkretnu situaciju i njihova prava i položaj. Razgovaramo s njima kako bismo mogli kroz bilateralni dijalog s vlastima Republike Srbije još intenzivnije rješavati ona pitanja koja se tiču hrvatske manjine u Srbiji“, poručio je premijer Plenković istaknuvši da je to važno zbog obrazovanja, školstva, kulture, jezika, identiteta i zastupljenosti u predstavničkim tijelima na svim razinama u mjestima u kojima Hrvati žive.

Premijer Plenković izrazio je zadovoljstvo radionicom koja se ovih dana održava u okviru suradnje Državne škole za javnu upravu s Harvard Kennedy School of Govrenment i obitelji Lukšić, koja je u cijelosti financirala program koji se bavi digitalizacijom javnih usluga u sektoru zdravstva.

Četrdesetak polaznika iz državnih institucija steći će nova znanja o upravljanju projektima i provođenju reformskih zahvata, komuniciranju i proračunskom planiranju na temelju najboljih metoda i praksi.

 

Sastanak Svjetskog gospodarskog foruma

Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da će danas i sutra u Davosu sudjelovati na Godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma.

Tom će prigodom, uz sudjelovanje u raspravama, održati i niz političkih sastanaka te sastanaka s brojnim gospodarskim subjektima koji su utjecajni na globalnoj razini, a važni i na hrvatskom tržištu.

Premijer Plenković od tih susreta očekuje konkretne rezultate, kao što je bilo lani nakon sastanka s predsjednikom zdravstvene korporacije F. Hoffmann – La Roche u vezi rješavanja dijela problema oboljelih od spinalne mišićne atrofije.

VEZANI TEKSTOVI
23/01/2019

U Službenom listu Europske unije objavljena je Provedbena odluka Komisije (EU) 2019/81 od 17. siječnja 2019. o izmjeni Priloga I. Provedbenoj odluci (EU) 2016/2008 o mjerama nadzora zdravlja životinja u pogledu bolesti kvrgave kože u određenim državama članicama kojom je Republika Hrvatska postala i službeno država slobodna od bolesti kvrgave kože goveda (BKK) te više nema ograničenja u prometu goveda unutar Europske unije. Odluka je jednoglasno usvojena na sjednici Stalnog Odbora Europske komisije za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje.

Podsjećamo da je zbog ubrzanog širenja virusa BKK u zemljama regije koje graniče s Hrvatskom te na osnovi hitnog mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane o pozitivnim učincima preventivnog cijepljenja na sprječavanje širenja bolesti, Republika Hrvatska 2016. godine počela s preventivnim cijepljenjem goveda. Tijekom 2016. godine cijepljeno je 432.145 goveda, a tijekom 2017. godine 468.574 grla.

Nakon uspješno provedene dvogodišnje kampanje cijepljenja protiv BKK Ministarstva poljoprivrede, na temelju epidemiološke situacije donesena je odluke o prestanku cijepljenja od 1. siječnja 2018. godine, u svrhu vraćanja statusa zemlje slobodne od BKK. Tijekom 2018. godine u Hrvatskoj se provodilo sveobuhvatno nadziranje BKK kojim je dokazano da na području RH nema cirkulacije virusa BKK. Na temelju tih rezultata Hrvatska je zatražila od Europske komisije ukidanje svih ograničenja u prometu goveda što je Komisija i priznala usvajanjem izmjene Odluka (2016/2008 i 2016/2009) koja je danas stupila na snagu.

„Preventivnim cijepljenjem goveda u Hrvatskoj i provođenjem mjera sprečavanja pojave i širenja bolesti spasili smo hrvatsko i europsko govedarstvo scenarija koji je teško i zamisliti. Danas, dvije i pol godine nakon prvog cijepljenja i službeno smo zemlja slobodna od bolesti kvrgave kože goveda i više nema nikakvih ograničenja za promet naših goveda unutar Europske unije. Zbog cijepljenja naši su uzgajivači goveda pretrpjeli znatne štete koje smo im nadoknadili i to u iznosu od 43,5 milijuna kuna. Za oporavak sektora osmislili smo i dodatne mjere kojima u iduće tri godine sa 195 milijuna kuna potpomažemo uzgoj 65.000 junica na našim farmama. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u akcijama cijepljenja i praćenja goveda u posljednje dvije i pol godine, a našim stočarima zahvaljujem na strpljenju, suradnji i odlučnosti da se unatoč velikim izazovima nastave baviti uzgojem goveda i mljekarstvom.” – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

VEZANI TEKSTOVI
18/01/2019

Poljoprivrednicima 2,7 milijardi kuna izravnih plaćanja – isplata prve rate sljedeći mjesec

Vlada Republike Hrvatske za svaku godinu propisuje financijsku strukturu omotnice za provedbu mjera iz programa izravnih plaćanja u poljoprivredi, a na jučerašnjoj sjednici usvojila je uredbu za financiranje u ovoj godini. Isplata prvog dijela potpora kreće u veljači, a drugog dijela u svibnju.

Ukupna omotnica Republike Hrvatske za izravna plaćanja za 2018. godinu iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi iznosi 2,07 milijardi kuna, a za dopunska nacionalna izravna plaćanja u 2018. godini 635.849.305 kuna pa je ukupan iznos za financiranje programa izravnih plaćanja u 2018. godini 2.712.965.026 kuna. Uz IAKS mjere Programa ruralnog razvoja, koje iznose oko 700 milijuna kuna, ukupno će poljoprivrednicima biti isplaćeno 3,5 milijarde kuna.

„Prošlogodišnji proračun omogućio nam je pravovremenu isplatu svih obaveza prema našim poljoprivrednim proizvođačima, ribarima, šumoposjednicima i korisnicima Programa ruralnog razvoja. Proračun za ovu godinu podebljali smo za 500 milijuna kuna, ali samo u dijelu namijenjenog korisnicima. Svoje smo troškove maksimalno srezali. Za izravna plaćanja i IAKS mjere osigurali smo 3,5 milijarde kuna.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar Tomislav Tolušić te dodao

„Isplatili smo 1,1 milijardu kuna avansa za izravna plaćanja u studenom, u veljači krećemo s isplatom prvog dijela potpore, a drugi dio i poravnanje bit će u svibnju. Poljoprivreda je jedan od prioriteta ove Vlade i to se vidi u svakoj odluci, uredbi i svakom zakonu koji pripremamo.“

VEZANI TEKSTOVI
15/01/2019

Natječaj iz Mjere 3 „Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu“, za tip operacije 3.2.1. „Potpora za aktivnosti informiranja i promoviranja“ otvoren je do 31. siječnja 2019. godine do 12:00 sati.

Svrha natječaja je sufinanciranje troškova za provođenje aktivnosti predviđenih Planom informiranja i promoviranja, a u cilju promocije proizvoda zaštićenih kao oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla te proizvoda iz sustava ekološke proizvodnje, ističući njihovu posebnu kvalitetu i potičući potrošače na njihovu kupovinu.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore iznosi 10.700.000,00 kn. Potpora se odobrava na razdoblje do pet godina u maksimalnom iznosu do 100.000 eura, odnosno maksimalno do 30.000 eura godišnje u protuvrijednosti u kunama, a intenzitet javne potpore iznosi do 70 % od ukupnih prihvatljivih troškova.

Potencijalni korisnici su skupine proizvođača, bez obzira na pravni oblik, sastavljene uglavnom od proizvođača ili prerađivača istog proizvoda, a koji sudjeluju u sustavima kvalitete (ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti, ZOZP – Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, ZTS – Zajamčeno tradicionalni specijalitet), udruge ekoloških poljoprivrednih proizvođača čiji su članovi proizvođači uključeni u ekološku proizvodnju u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Ekološka proizvodnja u Hrvatskoj bilježi uzlazni trend rasta, a trenutno je 4.565 poljoprivrednika u sustavu ekološke proizvodnje na više od 100.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. To predstavlja rast od 23% u odnosu na 2016. godinu.

„Hrvatska snažno brendira brojne autohtone poljoprivredno – prehrambene proizvode, a Ministarstvo poljoprivrede aktivno podržava sve udruge proizvođača koje žele dobiti neku od triju oznaka kvalitete. Do sada je Hrvatska takvu vrstu zaštite na razini Europske unije osigurala za 20 proizvoda, a još devet ih je u postupku registracije oznake na EU razini” – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodao

„Zaštitom hrvatskih autohtonih proizvoda dajemo dodanu vrijednost našim vrhunskim domaćim proizvodima koji su jedinstveni u svijetu, a potrošačima jamčimo iznimnu kvalitetu i originalan način njihove pripreme. Zato pozivam proizvođače da iskoriste i ovu mjeru te prošire dobar glas o našim zaštićenim autohtonim i ekološkim proizvodima s kojima se s pravom ponosimo.“

VEZANI TEKSTOVI
11/01/2019

Stočarima isplaćeno 25 milijuna kuna za uzgoj rasplodnih junicaAgencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je 25 milijuna kuna nacionalne potpore na račune 6.566 poljoprivrednika koji se bave stočarstvom.

Radi se o pomoći proizvođačima za potporu gubitka prihoda za uzgoj rasplodnih junica iz Programa potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva za razdoblje od 2018. do 2020. godine. Potpora za gubitak prihoda isplaćena je korisnicima u dva dijela. Prvi dio potpore isplaćen je u prosincu 2018. godine za sve korisnike u iznosu od 20 milijuna kuna, a drugi dio potpore jučer je isplaćen u iznosu od 25 milijuna kuna.

Kroz Program potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva poljoprivrednicima će u tri godine biti isplaćeno 195 milijuna kuna bespovratnih sredstava za kupnju i uzgoj rasplodnih junica. Provedbom ovih dviju mjera očekuje se pozitivan utjecaj na obnovu proizvodnog potencijala te vraćanja proizvodnje i uzgoja na razinu prije nastupa okolnosti koje su uzrokovale pad broja krava i smanjenu proizvodnju rasplodnog podmlatka za obnovu stada tijekom 2016. i 2017. godine.

Novčana sredstva za kupnju steonih junica kombiniranih i mliječnih pasmina goveda, dobilo je 669 korisnika od kojih je čak 305 mlađe od 41 godinu. Iznos potpore ograničen je na maksimalnih 30.000,00 kuna po korisniku za sufinanciranje troška kupovine minimalno tri grla steonih junica. Za nadoknadu gubitka prihoda u uzgoju rasplodnih junica odobrena su sredstva za 6.566 korisnika.

„Ovo je prvi korak u oporavku hrvatskog fonda u govedarstvu. Svjesni smo da kvalitetni stočni fond ne možemo izgraditi preko noći stoga je Ministarstvo poljoprivrede napravilo dugoročne planove oporavka ovog sektora. U naredne tri godine planiramo putem ovog programa pružiti potporu za uzgoj 65.000 junica na hrvatskim farmama.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te najavio novi natječaj za kupnju junica u travnju ove godine.

VEZANI TEKSTOVI
10/01/2019

Za 90.156 poljoprivrednika odobreno 127,4 milijuna litara plavog dizela

Agencija za plaćanja odobrila je pravo na potrošnju plavog dizela za ukupno 90.156 poljoprivrednika u iznosu od 127,4 milijuna litara. To je oko 500 milijuna kuna neizravne potpore našim poljoprivrednicima, kroz subvencioniranu cijenu plavog dizela. Agencija za plaćanja obračunala je količine plavog dizela korisnicima, temeljem prijavljenih površina i/ili grla stoke u zahtjevu za izravnu potporu u prethodnoj godini.

Pravo na potrošnju plavog dizela ostvaruju poljoprivrednici registrirani u Upisnik poljoprivrednika, koji su u prethodnoj ili tekućoj godini podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu. Poljoprivrednici mogu ostvariti pravo na potrošnju plavog dizela temeljem prijavljenih površina poljoprivrednog zemljišta i grla stoke. Odobrene količine plavog dizela dostupne su poljoprivrednicima na karticama od 8. siječnja 2019. Pozivom na broj telefona 01/6128-877 poljoprivrednici mogu provjeriti trenutno stanje odobrenog plavog dizela za svoje gospodarstvo.

Podsjetimo, na inicijativu Ministarstva poljoprivrede od 2018. godine uvršteni su i novi sektori u sastav dodjele kvote za potrošnju plavog dizela poljoprivrednicima u sektorima koji nisu korisnici izravnih plaćanja. Radi se o sektorima: tovnog svinjogojstva, pčelarstva, kopitara (konji, magarci) i peradarstva. Također, kako bi se osiguralo jednako postupanje prema svim kategorijama stoke koje su obuhvaćene sustavom dodjele kvota za plavi dizel, uvrštene su i izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja (goveda, konji, ovce, koze, svinje, perad).

VEZANI TEKSTOVI
04/01/2019

Otvarajući jučerašnju sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković rezimirao je reformske mjere koje je Vlada donijela ili predložila Hrvatskome saboru prošle godine. Istaknuo je kako će prva točka sjednica Vlade biti donošenje Akcijskoga plana za administrativno rasterećenje gospodarstva koji donosi novih 626 milijuna kuna rasterećenja u 2019., odnosno smanjenja parafiskalnih i administrativnih nameta.

Prije svega je izdvojio recentnije mjere, kao što je treća faza porezne reforme koja je donijela daljnje rasterećenje i za građane i za poslodavce, što je pridonijelo povećanju zaposlenosti i povećanju plaća i potrošnje te ukupnog rada gospodarstva.

 

Povećana minimalna plaća i mirovine

,,Mirovine su povećane za šest posto, a sada je na snagu stupila nova mirovinska reforma koja treba sustav učiniti održivim i u narednih 20-ak godina uštedjeti značajna sredstva za državni proračun, ali i ispraviti određene nepravde koje bi se dogodile da ta reforma nije donesena”, poručio je Plenković, dodavši da je povećana i minimalna plaća na 3.000 kuna, uz kompenzacijske mjere za poslodavce, osobito za one sektore u kojima je minimalna plaća najučestalija.

 

Deblokirano 50 tisuća građana, snižen PDV na hranu i bezreceptne lijekove

Također, Vlada je deblokirala preko 50 tisuća građana, a prije dva dana je stupio na snagu i Zakon o stečaju potrošača koji će dodatno olakšati situaciju blokiranima.

Obrazovna reforma ide dalje, poručio je premijer Plenković dodavši da stručne radne skupine rade na novim nacrtima kurikuluma kako bi se pripremili za novu školsku godinu, a obrazovni sustav dugoročno uskladio s potrebama tržišta rada.

Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo potpisivanjem novog granskog kolektivnog ugovora u sustavu znanosti i visokog obrazovanja kojeg je ocijenio kvalitetnim.

Naglasio je i da je izmjenama u sustavu PDV-a snižena cijena upravo onih namirnica koje su najčešće u potrošačkim košaricama, kao što su svježe meso, povrće, voće, riba, jaja i dječje pelene, ali i bezreceptni lijekovi.

Izdvojio je i dvije uspješne mjere u demografskoj politici. Prva je dizanje neoporezivog dijela naknade za novorođenče s 3.362 na 10.000 kuna, a druga dizanje neoporezivog dohotka s 2.500 na 7.500 kuna. Te su mjere omogućile dodatne prihode za preko 400 tisuća ljudi, u iznosu od preko milijardu kuna za prošlu godinu, prema zadnjim podacima.

„Sve su te mjere pridonijele boljem životu naših ljudi“, poručio je premijer Plenković.

Dodao je da je kroz mjeru iz Programa ruralnog razvoja financirana izgradnja odnosno obnova 113 dječjih vrtića u mjestima manjim od 5 tisuća ljudi.

„Hrvatska trenutno obnavlja ili oprema 500 dječjih vrtića“, naglasio je premijer Plenković.

 

Daljnje uštede i rasterećenje gospodarstva

Nastavlja se ukidanje odnosno spajanje agencija s javnim ovlastima, a dosad ih je ukinuto odnosno spojeno 40-ak, što će dovesti do daljnjih ušteda i racionalizacije poslovanja.

Govoreći o potporama u poljoprivredi, naglasio je da Vlada u pregovorima o idućem Višegodišnjem financijskom okviru želi nastaviti rasterećenje državnoga proračuna i omogućiti više europskih sredstava.

„Nastavit ćemo s našom politikom strukturnih reformi i fiskalne konsolidacije“, poručio je predsjednik Vlade.

Zahvalio je policajcima koji čuvaju hrvatske granice na svemu što rade te svima koji rade na ukupnim naporima za ispunjavanje kriterija za ulazak u Schengenski prostor.

Dodao je da će Vlada nastaviti i s daljnjim pripremama za uvođenje eura te napomenuo da će stručna javna rasprava pridonijeti razumijevanju koje će hrvatski građani od toga imati.

 

Ukupno 2 milijarde kuna smanjenja raznih nameta

Što se tiče ugovaranja europskih sredstava, podsjetio je da su oni podignuti s početnih 9 posto na 60 posto, a do kraja ove godine bit će na preko 85 posto.

„Nastavljamo i s administrativnim rasterećenjem“, naglasio je Plenković, najavivši prvu točku današnje sjednice Vlade, odnosno donošenje Akcijskoga plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019. Dodao je da se radi o trećem takvom planu.

„Do sada smo takvim planovima u 2017. i 2018. uštedjeli milijardu i 600 milijuna kuna za hrvatsko gospodarstvo ukidanjem i pojednostavljenjem različitih procedura. Ovaj plan sada je težak 626 milijuna kuna, a kada se on provede bit će to više od 2 milijarde kuna rasterećenja odnosno smanjenja parafiskalnih i administrativnih nameta“, poručio je.

 

Odluka o borbenim zrakoplovima nakon očitovanja Izraela i SAD-a

Osvrnuo se potom na nabavu višenamjenskih borbenih zrakoplova te naglasio kako očekuje konačna i jasna očitovanja Izraela i SAD-a. Najavio je da će Vlada nakon toga donijeti odluku o sudbini tog natječaja.

Podsjetio je kako postoje poteškoće između Izraela i SAD-a u kontekstu dobivanja tzv. suglasnosti za transfer tehnologija trećoj strani, pri čemu je u konkretnom slučaju Hrvatska treća strana.

“Suprotno onome što smo imali kao informaciju u cijelom procesu koji je vođen u posljednje skoro dvije godine, sada je došlo do određenih problema, gdje očito sa strane SAD-a postoje rezerve u pogledu transfera tehnologije koja je izvorno američka, a nadograđena je izraelskom tehnologijom”, rekao je predsjednik Vlade.

„Vlada vrlo čvrsto stoji kod svoje odluke da možemo ići u fazu realizacije isključivo onakve ponude kakva je bila prihvaćena i predložena od stručnog tima Ministarstva obrane. Sve ostalo zahtijevat će našu odluku da se taj proces poništi“, naglasio je premijer Plenković.

„U svakom slučaju, nije nam drago što je do ovoga došlo, ali sada nastojimo identificirati točno razloge problema, a nakon toga ćemo donositi odgovarajuće odluke“, poručio je.

VEZANI TEKSTOVI
02/01/2019

Zakon o uzgoju domaćih životinja uređuje uzgoj goveda, svinja, ovaca, koza, kopitara, peradi (kokoši, pure, patke, guske) i sive pčele. Zakonom se također uređuju pitanja vezana uz reprodukciju domaćih životinja, provedbu umjetnog osjemenjivanja i osposobljavanja uzgajivača za provedbu umjetnog osjemenjivanja, vođenje potrebnih evidencija i registra o proizvodnji i prometu zametnih proizvoda, katastar pčelinjih paša, način držanja pčela i korištenje pčelinje paše, prikupljanje podataka o uzgojnoj vrijednosti konja, upravni i inspekcijski nadzor u provedbi zakona te druga pitanja značajna za uzgoj domaćih životinja.

Uzgoj domaćih životinja u ekonomskom i socijalnom pogledu ima stratešku važnost za poljoprivredu Hrvatske i doprinosi očuvanju njezine prirodne i kulturne baštine. Uzgoj se najbolje promiče učinkovitom provedbom uzgojnih programa čiji je cilj proizvodnja uzgojno valjanih životinja čistih pasmina ili uzgojno valjanih hibridnih svinja visoke genetske kakvoće i poboljšanih proizvodnih svojstava.

„Novim zakonom želimo osigurati učinkovitu provedbu uzgojnih programa te unaprijediti uzgoj domaćih životinja i stočarsku proizvodnju u Hrvatskoj. Bez domaćih životinja nema kvalitetne i zdrave domaće hrane, a time i izvora prihoda za poljoprivrednu zajednicu u ruralnom prostoru. U fokusu su nam uzgajivači domaćih životinja koji će voditi uzgojne programe. Samo udruženi i jaki uzgajivači mogu biti tržišno konkurentni.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Zakonom se reguliraju uvjeti i način priznavanja uzgojnog udruženja i uzgojne organizacije koji će se po novom modelu provoditi odvojenim postupcima. Pritom, ne postoji mogućnost da Ministarstvo poljoprivrede ovlašćuje više uzgojnih udruženja ili uzgojnih organizacija za provedbu jednog (istog) uzgojnog programa na istoj pasmini domaćih životinja, a samim time i osnivanja brojnih udruga nižih i viših razina. Cilj je udruživanje i okrupnjavanje uzgajivača te jačanje svih oblika kapaciteta uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija.

Zakon osobito naglašava pravo i potrebu upisa uzgajivača u priznato uzgojno udruženje ili uzgojnu organizaciju. Domaću životinju namijenjenu uzgoju potrebno je upisati u neku od uzgojnih knjiga koju vodi ovlašteno uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija. Imperativ upisa životinje u neku uzgojnu knjigu, njezino uključivanje u provedbu uzgojnog programa te stjecanje uvjeta za dobivanje zootehničkog certifikata postaju važni elementi u držanju i uzgoju životinja. Pravo na izdavanje zootehničkog certifikata pripada isključivo priznatom uzgojnom udruženju, a sve domaće životinje na koje se ovaj zakon odnosi, a namijenjene su uzgoju i njihovi zametni proizvodi kojima se trguje na unutrašnjem tržištu Europske unije ili ulaze u Europsku uniju moraju biti praćene zootehničkim certifikatom.

Zakonom se detaljno uređuje očuvanje genetske raznolikosti kroz upravljanje genetskim resursima domaćih životinja, naglašava značaj izvornih pasmina domaćih životinja kao dijela nacionalne biološke baštine Hrvatske. Izvorna pasmina definira se kao lokalna pasmina domaće životinje koja je nastala na teritoriju Hrvatske, genetski je prilagođena jednom ili više tradicionalnih sustava proizvodnje ili jednom ili više okoliša.

Nadalje, priznatim uzgojnim udruženjima omogućuje se da u okviru očuvanja životinjskih genetskih resursa steknu status banke gena uzgajajući reprezentativne kolekcije uzgojno valjanih životinja. Na taj način mogu proširiti svoje djelatnosti i aktivno sudjelovati u razmjeni i korištenju živih životinja i njihovog zametnog materijala odnosno steći dodatna financijska sredstva. Priznatim uzgojnim udruženjima se, provedbom planskog i sustavnog uzgojno – selekcijskog rada u okviru odobrenog uzgojnog programa, omogućava stjecanje statusa nove pasmine domaćih životinja.

Katastar pčelinjih paša je baza podataka o prostornom rasporedu pčelinjih paša na području Hrvatske koji će voditi Ministarstvo poljoprivrede.

Zakon o uzgoju domaćih životinja zamijenit će Zakon o stočarstvu iz 1997. koji je postavio temelje za uređenje stočarske proizvodnje u Hrvatskoj. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2019. godine.

VEZANI TEKSTOVI
image_pdfimage_print