18/09/2019

Ministrica poljoprivrede, Marija Vučković prisustvovala je jučer, 17. rujna 2019. godine svečanom potpisivanju sporazuma o financiranju između Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i poslovnih banaka (OTP banka Hrvatska d.d.; Privredna banka Zagreb d.d.; Zagrebačka banka d.d.) čime počinje provedba Investicijskih kredita za ruralni razvoj za koje je osigurano više od 500 milijuna kuna.

HBOR je u okviru provedbe financijskog instrumenta Investicijski krediti za ruralni razvoj upravitelj fonda sredstava, dok su poslovne banke financijski posrednici koje zaprimaju, obrađuju i isplaćuju kredite krajnjim primateljima.

„Današnje potpisivanje sporazuma o financiranju između HBOR-a i poslovnih banaka predstavlja početak provedbe posljednjeg u nizu financijskih instrumenata koje je osmislilo Ministarstvo poljoprivrede s ciljem pružanja financijske potpore poduzetnicima u sektorima poljoprivrede, prerade i šumarstva. Svi prikupljeni podaci ukazivali su da se ova tri značajna sektora nalaze u nepovoljnom položaju u pogledu zaduživanja kroz komercijalne bankarske linije, a samim time njihova konkurentnost na tržištu bila je upitna. Investicijskim kreditima za ruralni razvoj mogu se financirati projekti vrijednosti do 1 milijun eura, s dugim rokovima otplate do čak 15 godina, a moguć je i poček do 3 godine, odnosno do 5 godina za trajne nasade, sve u skladu s potrebama pojedinog projekta.

Kamatne stope su niske, a korisnici su oslobođeni plaćanja uobičajenih bankarskih naknada. Smatram kako će ovaj financijski proizvod biti važan instrument podrške većim investicijama u proizvodnji, preradi i šumarstvu. Dodatno vrijedi naglasiti kako buduću provedbu ovih kredita karakterizira partnerski pristup, jer su banke potpisnice današnjeg sporazuma odlučile uložiti vlastita (privatna) sredstva, što uz alocirana javna sredstva Programa ruralnog razvoja, dodijeljena HBOR-u za provedbu investicijskih kredita, ukupnu omotnicu čini još izdašnijom“ – izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković te dodala: „Prema iskustvima provedbe ranije pokrenutih financijskih instrumenata Programa ruralnog razvoja, koji su polučili znatan interes među potencijalnim korisnicima, vjerujem kako će i ovaj danas nastaviti uspješnu priču obnove i razvoja hrvatske poljoprivrede, prerade i šumarstva.“

„Sporazumi koje smo danas potpisali omogućit će povoljno kreditiranje ulaganja u ruralni razvoj koja su nužna da se stvore nova i bolja radna mjesta, viši prihodi te poveća opća konkurentnost ruralnih područja. Ovo je peti financijski instrument u kojem sudjeluje HBOR – treći namijenjen privatnom sektoru, dok su dva namijenjena javnom sektoru. U godinu i pol, koliko provodimo financijske instrumente, odobreno je gotovo 700 milijuna kuna za ulaganja u privatni i javni sektor te smo na ovom području jedna od uspješnijih razvojnih banaka u Europskoj uniji. S obzirom na niske kamatne stope i duge rokove otplate, vjerujem da će potencijalni korisnici prepoznati pogodnosti ovog financijskog instrumenta čiji je cilj omogućiti nova ulaganja i potaknuti razvoj ruralnih područja te ih pozivamo da se obrate poslovnim bankama koje su uključene u suradnju“ – izjavila je Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a.

Podsjećamo kako je prošle godine, kao prvi korak u implementaciji financijskog instrumenta Investicijski krediti za ruralni razvoj, potpisan Sporazum o financiranju između Ministarstva poljoprivrede, HBOR-a te Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, za provedbu financijskog instrumenta kojim se omogućava jednostavnije, brže, lakše i povoljnije kreditiranje ulaganja u poljoprivredu, preradu i šumarstvo.

Nakon uspješno plasiranih mikro i malih zajmova te pojedinačnih jamstava (koje provodi HAMAG-BICRO) u prvih nekoliko mjeseci provedbe rezultat je odobrenih 359 zajmova te izdana 3 jamstva u vrijednosti od 119,6 milijuna kuna. Sada dovršavamo prvotni plan s dugoročnim kreditima iznosa i preko 7 milijuna kuna po projektu za ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu te obrtna sredstva.

Investicijski krediti za ruralni razvoj mogu se koristiti za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš, korištenje obnovljivih izvora energije, povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima, razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima kao i modernizaciju tehnologija, strojeva, alata i opreme pri dobivanju drva i šumskouzgojnim radovima te u predindustrijskoj preradi drva.

Osnovne karakteristike Investicijskih kredita za ruralni razvoj:

Krajnji primatelji: Poljoprivrednici i prerađivači poljoprivrednih proizvoda te subjekti koji djeluju u sektoru šumarstva.

Namjena kredita: Ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu, a sve u skladu s prihvatljivim namjenama po pojedinoj podmjeri PRR. Financiranje obrtnih sredstava povezanih s ulaganjem (do 30% iznosa prihvatljivih troškova ulaganja ili 200.000 EUR, ovisno o tome koje je iznos viši).

Najniži iznos kredita: 50,001 EUR u kunskoj protuvrijednosti.

Najviši iznos kredita: 1 milijun EUR u kunskoj protuvrijednosti.

Rokovi otplate: Do 15 godina, uključivši do 3 godine počeka, odnosno do 5 godina počeka za trajne nasade. Rok korištenja kredita do 18 mjeseci.

Valuta kredita: U kunama ili u kunama s valutnom klauzulom.

Kamatna stopa za krajnjeg korisnika: Prosjek zbroja kamatne stope na dio Programskog doprinosa (0%) i kamatne stope na dio kredita iz sredstava poslovne banke (prema ponudi u javnoj nabavi).

Dodana vrijednost: Niža efektivna cijena financiranja, što se ostvaruje kroz nisku kamatnu stopu te oslobođenje od plaćanja naknada koje se uobičajeno naplaćuju prilikom odobrenja i korištenja kredita. Vlastito učešće korisnika kredita u investiciji iznosi u pravilu 10% ukupne vrijednosti investicije bez PDV-a, a moguće je financirati i do 100% ukupne vrijednosti investicije bez PDV-a, a sve sukladno procjeni poslovne banke.

Dosadašnji status provedbe financijskih instrumenata:

Mikro i Mali zajmovi za ruralni razvoj

  • alokacija od 134,2 mil. HRK iz PRR 2014.-2020.
  • početak provedbe: rujan 2018.
  • odobreno 108,3 mil. HRK za 539 projekata
  • isplaćeno 97,8 mil. HRK za 324 projekata

Pojedinačna jamstva za ruralni razvoj

  • alokacija od 134,1 mil. HRK iz PRR 2014.-2020.
  • početak provedbe: veljača 2019.
  • izdano 11,2 mil. HRK za 3 projekta

Investicijski krediti za ruralni razvoj

  • alokacija preko 500 milijuna kuna
  • početak provedbe: rujan 2019
VEZANI TEKSTOVI
18/09/2019

Program oralne vakcinacije lisica od iznimnog je značaja za javnost jer je bjesnoća smrtonosna zoonoza, te se ovom mjerom značajno utječe na povećanje kvalitete zdravlja ljudi i životinja u zemlji. U Hrvatskoj se mamci polažu iz zrakoplova koji su dokazani kao najučinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za distribuciju vakcinalnih mamaka. Mamce koji se pronađu u prirodi ne smije se dirati niti micati.

Mjera se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, a proljetnom akcijom osigurava se cijepljenje pomlatka. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja. Tijekom 2019. godine oralna vakcinacija lisica provodit će se na cijelom području Republike Hrvatske, izuzev jadranskih otoka te će tijekom svake kampanje biti položeno 1.332.925 vakcinalnih mamaka tj. 2.665.850 godišnje.

U slučaju da se mamac zatekne u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini (npr. igralište, park) može se ukloniti u najbliži grm van dvorišta ili na rub šume. Prilikom rukovanja mamcima obvezno je nošenje zaštitnih rukavica. Neoštećeni mamac nije opasan za zdravlje ljudi, ali miris mamca može se prenijeti na kožu i smetati ljudima. Ukoliko je vanjski omot mamca oštećen i tekućina (cjepivo) je vidljiva, mamac više nije djelotvoran te se takav mamac, obavezno noseći zaštitne rukavice, može odložiti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru kako bi se mamac pravilno uklonio.

U slučaju dodirivanja omota mamca, treba dobro oprati ruke vodom i sapunom, a ukoliko je sadržaj mamca (tekućina cjepiva) došao u dodir sa kožom ili sluznicama potrebno je odmah obratiti se liječniku.

Mamci nisu opasni za kućne ljubimce i nisu namijenjeni cijepljenju pasa i mačaka protiv bjesnoće. Psi i mačke koji dođu u dodir s mamcem ne smatraju se cijepljenima protiv bjesnoće.

Pozivaju se svi građani da u dane provođenja oralne vakcinacije i 30 dana nakon završetka cijepljenja pse i kućne ljubimce, prilikom kretanja javnim površinama i parkovima, drže pod nadzorom kako bi se spriječio njihov kontakt s cjepivom.

Učinkovita kontrola bjesnoće te njeno iskorjenjivanje može se postići stvaranjem imuniteta na bjesnoću sustavnom provedbom oralne vakcinacije lisica. U svrhu osiguravanja zaštite zdravlja ljudi i domaćih životinja od bjesnoće, a radi iskorjenjivanja bolesti u populaciji lisica kao glavnih rezervoara, Ministarstvo poljoprivrede sustavno od 2011. godine provodi oralnu vakcinaciju lisica protiv bjesnoće. Značaj provedbe ove mjere prepoznat je na razini EU koja kontinuirano odobrava hrvatske programe oralne vakcinacije lisica, čime su ostvareni svi preduvjeti za sufinanciranje programa iz EU fondova. Tako se te se od samog početka financiranje svih aktivnosti provodi na način da 75% sredstava podmiruje EK, a 25% troškova plaća se iz Državnog proračuna.

Sve informacije o oralnoj vakcinaciji lisica u 2019. godini dostupne su na internetskim stranicama Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede.

Upiti vezano za provedbu oralne vakcinacije lisica mogu se uputiti elektronskim putem na e-mail adresu veterinarstvo@mps.hr ili telefon: 01 6443 540.

VEZANI TEKSTOVI
15/09/2019

Tradicionalni susret turističkih djelatnika te svih dionika u turističkom sustavu Republike Hrvatske – Dani hrvatskog turizma (DHT2019) održat će se, u organizaciji Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore od 2. do 4. listopada 2019. godine u Slavoniji.

„Od samog početka mandata Vlada Republike Hrvatske usmjerena je na gospodarski razvoj Slavonije, Baranje i Srijema u kojem veliku ulogu ima sektor turizma. Kako bi dodatno istaknuli turistički značaj naše najistočnije kontinentalne regije, ove smo godine odlučili upravo u njoj održati Dane hrvatskog turizma i domaćinima dati priliku da predstave raznovrsne turističke proizvode dionicima turističkog sektora iz cijele Hrvatske. Vjerujem da će kroz bogat program koji smo zajednički pripremili svi sudionici ovogodišnjih Dana hrvatskog turizma upoznati ono najbolje od turističke ponude u svih pet slavonskih županija. Osim toga, ova će manifestacija tradicionalno biti prilika za odavanje priznanja svim turističkim djelatnicima koji su se posebno istaknuli svojim radom te doprinijeli globalnom uspjehu hrvatskog turizma.“ – istaknuo je ministar turizma Gari Cappelli.

„Cilj nam je brojnim promotivnim aktivnostima pozicionirati našu zemlju kao atraktivnu cjelogodišnju turističku destinaciju koju krasi bogata i raznolika ponuda. U tom smislu do posebnog izražaja dolazi Slavonija i hrvatska kontinentalna ponuda, a dvoznamenkasti rast turističkog prometa ostvaren na kontinentu u ovoj turističkoj godini dokazuje da je riječ o sve traženijem dijelu Hrvatske s izuzetnim potencijalima daljnjeg rasta i razvoja. Siguran sam kako će Dani hrvatskog turizma, koji će se održavati na području svih pet slavonskih županija, dokazati kako je Slavonija zanimljiva turistička regija, a Slavonci izuzetni domaćini i turistički djelatnici“ – izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

„Slavonija ima puno za ponuditi u turističkom smislu, a ovogodišnji Dani hrvatskog turizma prilika su da to i pokažemo. Spoj je bogate kulturne baštine, prirodnih ljepota i sve bogatije gastronomije, koja je ključni motiv posjeta Hrvatskoj za više od 30 posto turista. Brendiranjem destinacije možemo ojačati lokalnu ekonomiju. Poljoprivredna proizvodnja mora rasti i pratiti pojačanu potražnju za domaćim proizvodima, i pridonijeti poboljšanju demografskih trendova. Temelj takvoga uspjeha su naravno ljudi, zbog kojih naši gosti odlaze sa smiješkom i rado nam se vraćaju, stoga ćemo i ove godine nagraditi najbolje od njih.“ – rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.

DHT svake godine okuplja više od 1000 sudionika, a ove godine organizatori su pripremili brojna zanimljiva predavanja, radionice, skupove i dodatne sadržaje. Također, u sklopu DHT-a održat će se okrugli stol predstavnika Vlade RH s turističkim djelatnicima te Hrvatski turistički forum u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

Kao vrhunac ovoga događanja, kroz dvije večeri dodijelit će se priznanja i nagrade turističkim djelatnicima, odnosno destinacijama i turističkim proizvodima posebno zaslužnima za unapređenje turističke ponude u Hrvatskoj.

Program ovogodišnjih Dana hrvatskog turizma kao i informacije vezane uz prijave možete pronaći ovdje.

Online prijave dostupne su do 29. rujna 2019. godine.

VEZANI TEKSTOVI
15/09/2019

Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je Natječaj za dodjelu poslova javnih ovlasti veterinarskim organizacijama za 180 jedinica lokalne samouprave. Veterinarske organizacije koje temeljem Natječaja dobiju javne ovlasti provodit će mjere propisanih preventivnih cijepljenja, propisanih dijagnostičkih i drugih pretraga radi zaštite zdravlja životinja i ljudi, mjere za otkrivanje, suzbijanje, sprječavanje i iskorjenjivanje zaraznih ili nametničkih bolesti i zoonoza kao i mjere veterinarske zaštite okoliša radi sprječavanja širenja i suzbijanja zaraznih ili nametničkih bolesti životinja (dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju, i radiološku dekontaminaciju).

U javne ovlasti spada i izdavanje svjedodžbi o zdravstvenom stanju životinja, putnih listova za goveda, putovnica za kućne ljubimce i drugih javnih isprava kada je to određeno Zakonom o veterinarstvu ili drugim propisom donesenim za provedbu propisa EU. Uz sve navedeno, bit će im dodijeljena ovlast obavljanja propisanih veterinarskih pregleda te provođenje, organiziranje i kontroliranje označivanja životinja, te unošenje podataka o označenim životinjama i njihovom premještanju.

Prijave mogu podnijeti veterinarske stanice i veterinarske ambulante koje udovoljavaju propisanim posebnim uvjetima za obavljanje veterinarske djelatnosti i sve uvjete propisane Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati veterinarske organizacije, veterinarska praksa i veterinarska služba u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti.

Rok za podnošenje prijava je 15 dana od dana objave u Narodnim novinama. Obrazac prijave na natječaj za dodjelu javnih ovlasti i obrazac za bodovanje na natječaju za dodjelu javnih ovlasti u veterinarstvu može se naći na web stranici Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane MP-a. Dodatne informacije mogu se dobiti na brojeve telefona 01/6443 853, 01/6443 205 ili putem elektronske pošte veterinarstvo@mps.hr.

VEZANI TEKSTOVI
14/09/2019

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisani su ugovori o programskom financiranju znanstvene djelatnosti u 2019. godini s 25 javnih znanstvenih instituta. U skladu s reformskim ciljem poticanja izvrsnosti u znanosti, prema novome modelu financiranja znanstveni instituti mogu dobiti dodatna sredstva na temelju postignutih rezultata i ostvarivanja specifičnih ciljeva (misija) instituta.

Ovakvim načinom financiranja javnih znanstvenih instituta značajno su povećana ukupna financijska sredstva za financiranje znanosti za 2019. godinu i to s 37,7 milijuna kuna na 50,7 milijuna kuna, što je povećanje od čak 34% u odnosu na 2018. godinu. U taj iznos nisu uključene plaće zaposlenih u znanosti niti projektno financiranje od Hrvatske zaklade za znanost.

Ministarstvo ustraje na tome da se financiranje znanosti treba temeljiti na znanstvenoj izvrsnosti i rezultatima te se sukladno tome kontinuirano zalaže za povećanje proračunskih sredstava za financiranje javnih znanstvenih instituta. Ove godine je, u suradnji i dogovoru s javnim znanstvenim institutima, uveden novi model sufinanciranja znanstvene djelatnosti koji će omogućiti da javni znanstveni instituti u svome svakodnevnom radu poboljšaju i povećaju izvrsnost svoga znanstvenog rada, relevantnost znanstvene djelatnosti za sadašnje i buduće potrebe tržišta rada te pozitivno utječu na razvoj gospodarstva i društva u cjelini, kao i na jačanje internacionalizacije hrvatske znanosti.

Financiranje troškova znanstvene djelatnosti javnih znanstvenih instituta iz državnoga proračuna u 2019. sastoji se od: temeljnoga financiranja („hladni pogon“) – za što je predviđeno ukupno 39,729.512 kuna, financiranja temeljenoga na rezultatima (izvrsnost) – za što je predviđeno 7,617.038 kuna te financiranja specifičnih institucijskih ciljeva (misija) na što se odnosi ukupno 3,433.000 kuna.

Temeljno financiranje obračunava se na temelju broja znanstvenika te broja znanstvenih radova objavljenih u časopisima uvedenima u bazi Web of Science za STEM područja znanosti, odnosno Web of Science i baza SCOPUS za društveno, humanističko i interdisciplinarno područje znanosti. Financiranje temeljeno na rezultatima iznosi 15% ukupnoga proračuna za programsko financiranje za podatke iz 2018. godine te se raspoređuje među institutima u skladu s vrijednošću ugovorenih nacionalnih te međunarodnih kompetitivnih znanstvenih projekata, vrijednošću realiziranih/fakturiranih projekata u suradnji s gospodarskim subjektima, brojem objavljenih znanstvenih radova u prvom kvartalu (Q1) u časopisima uvedenima u bazu Web of Science i SCOPUS.

Financiranje specifičnih institucijskih ciljeva iznosi najviše do 15% ukupnoga iznosa financijskih sredstava dodijeljenih pojedinome institutu za temeljno financiranje i financiranje temeljeno na rezultatima. Specifični ciljevi dogovoreni su sa svakim institutom posebno, a neki od primjera tih ciljeva su povećanje broja prijava međunarodnih patenata, izrada radova, analiza i studija kao stručne djelatnosti instituta, povećanje broja Q1 članaka, izdavanje znanstvenih i znanstveno – stručnih časopisa, povećanje broja znanstvenih autorskih knjiga/monografija s međunarodnom recenzijom.

VEZANI TEKSTOVI
14/09/2019

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Javni poziv za podnošenje prijava za sufinanciranje nabavke materijala i sredstava za postavljanje dvostrukih ograda u uzgojima svinja koje se drže na otvorenom za 2019. godinu. Na raspolaganju je 2 milijuna kuna, a javni poziv je otvoren do utroška sredstava, a najkasnije do 30. studenoga 2019. godine.

Sredstva su bespovratna i namjenska, a usmjerena su za sufinanciranje poboljšanja uvjeta propisane biosigurnosti kako bi se učinkovito smanjio rizik od unošenja i širenja afričke svinjske kuge sprječavanjem kontakata domaćih svinja koje se drže na otvorenom s divljim svinjama te ostalim divljim i domaćim životinjama.

Pravo podnošenja prijave za dodjelu sredstava sufinanciranja imaju pravne i fizičke osobe koje drže svinje na otvorenom, koje su registrirane u Jedinstvenom registru domaćih životinja, koje imaju jedinstveni identifikacijski broj gospodarstva (JIBG) te koje imaju odobrenje nadležnog veterinarskog inspektora u skladu s Naredbom o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Republike Hrvatske. Prijavitelj može ostvariti sufinanciranje do najviše 80% od traženog iznosa, a maksimalan iznos sredstava koji se može odobriti po jednoj prijavi je najviše 20 tisuća kuna.

Sredstva za sufinanciranje dodjeljuju se isključivo za podmirenje prihvatljivih troškova koji se odnose na nabavku materijala i sredstava za postavljanje dvostrukih ograda, vodeći pri tome računa o poštivanju načela izbjegavanja dvostrukog financiranja. Prihvatljivi troškovi ne odnose se na usluge rada vezano na postavljanje ograda i električnih ograda. Pravo na sufinanciranje korisnik ostvaruje samo za podnošenje i odobravanje jednog zahtjeva za nabavu materijala i sredstava za postavljanje dvostrukih ograda.

Podsjećamo posjednike svinja da se pridržavaju propisa o označavanju, premještanju i prometu životinja, da spriječe kontakt svojih životinja s divljim svinjama te da je zabranjeno pašno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor, osim ako se svinje drže u prostoru ograđenom dvostrukom ogradom. Prijava uginulih domaćih i divljih svinja je obavezna u svrhu testiranja uzoraka organa uginulih domaćih i divljih svinja kako bi se isključila prisutnost bolesti, a važno je osigurati i neškodljivo zbrinjavanje nusproizvoda nastalih tijekom klanja svinja za vlastite potrebe u skladu s posebnim propisima.

Na farmama je nužno osigurati provedbu biosigurnosnih mjera (dezinfekcija, primjena higijenskih mjera u objektima, onemogućavanje kontakta s divljim svinjama, postavljanje ograda, zabranjeno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor i sl), a slično vrijedi i za lovišta (dezinfekcija obuće, opreme i vozila prije i nakon lova; vozila koja se koriste u lovištu, posebno za prijevoz trupova odstrijeljenih divljih svinja, moraju biti za to odobrena od odgovorne osobe i prije i poslije lova, odnosno prije izlaska iz lovišta moraju biti dezinficirana; odrobljavanje se može provoditi isključivo na za to određenim mjestima (prostoru); postavljanje kontejnera ili određivanje lokacije za otpad (organi, koža, otpad životinjskog podrijetla) i neškodljivo uklanjanje; kontrolu ulaska neovlaštenih osoba i vozila u područje lovišta; zabranu odlaganja proizvoda i otpada životinjskog podrijetla na području lovišta, osim na za to posebno određenim lokacijama ili kontejnerima.

Pozivamo sve posjednike svinja i lovce da se za sva pitanja obrate u Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane na e-mail adresu: veterinarstvo@mps.hr ili na broj telefona 01/6443-540, odnosno da se obrate svojim veterinarima te da svako uginuće i pojavu znakova bolesti odmah prijave veterinaru.

Obrasci za prijavu na Javni poziv dostupni su na internetskoj stranici Ministarstva.

VEZANI TEKSTOVI
13/09/2019

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj jučer 12. rujna 2019. godine usvojen je Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2020. do 2022. godine s ciljem poboljšanja općih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište pčelarskih proizvoda. Programom, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije u 50 postotnom udjelu, osigurano je 44,5 milijuna kuna, odnosno 14,8 milijuna kuna za svaku godinu trajanja Programa, a provodit će se kroz osam mjera:

Tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara, Suzbijanje štetnika i bolesti pčela, naročito varooze, Racionalizacija troškova selećeg pčelarenja, Mjere za potporu laboratorija za analizu pčelinjih proizvoda s ciljem potpore pčelarima da svoje proizvode plasiraju na tržište i povećaju njihovu vrijednost, Obnavljanje pčelinjeg fonda, Suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda, Praćenje tržišta i Poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja potencijala proizvoda na tržištu.

„Želimo očuvanje zdrave, vitalne izvorne populacije pčela te podizanje konkurentnosti pčelarskog sektora kako bi se osigurao dovoljan broj pčelinjih zajednica za uspješno oprašivanje poljoprivrednih usjeva i samoniklog bilja, uz smanjenje gubitaka pčelinjih zajednica zbog pojave i širenja pčelinjih bolesti. Nužno je očuvati kvalitetu pčelinjih proizvoda,  poticati uzgoj lokalno adaptiranih pčelinjih zajednica te omogućiti daljnji razvoj i unaprjeđivanje znanja i vještina pčelara s naglaskom na mlade, a s ciljem poboljšanja ekonomske uspješnosti proizvodnje i trženja pčelinjih proizvoda“ – izjavila je ministrica Vučković na sjednici Vlade te dodala:

„Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano pomaže hrvatskim pčelarima, olakšava im proizvodnju i pokriva dio troškova, a sustavno radimo i na promociji domaćeg meda. Pčelarstvo je uvršteno u sustav dodjele kvote za potrošnju plavog dizela pa pčelari po selećoj jedinici imaju pravo na 450 litara goriva, što ukupno iznosi 3,8 milijuna kuna oslobođenja plaćanja trošarine. Moram naglasiti i da su pčelari svojom organiziranošću i zajedništvom ponajviše zaslužni za izvrsnu suradnju s Ministarstvom i da je zahvaljujući takvoj suradnji svake godine maksimalno iskorištena financijska omotnica Pčelarskog programa.“

Kroz dosadašnji Nacionalni pčelarski program, pčelari su najveći interes iskazivali za mjeru suzbijanja štetnika i bolesti pčela, zatim za mjeru kojom se sufinancira nabava pomagala, pribora i opreme te obnavljanje pčelinjeg fonda, a sve im to i sada stoji na raspolaganju u novom trogodišnjem razdoblju.

Ministarstvo poljoprivrede prošle je godine uvelo nacionalnu staklenku za med, koja se puni isključivo medom s hrvatskih pčelinjaka, a obilježena je jedinstvenim serijskim brojem. Provodi se i Program školskog mednog dana, koji ima za cilj povećanje udjela meda u prehrani djece, podizanje razine znanja o važnosti zdrave prehrane i nutritivnim vrijednostima meda, kao i educiranje učenika o važnosti pčelarstva za sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju i biološku raznolikost.

Prema podacima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka Hrvatska ima više od 8 tisuća pčelara i preko 415.000 proizvodnih pčelinjih zajednica, a godišnja proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda je veća od 8.000 tona. Prosječna godišnja potrošnja meda po stanovniku iznosi 2 kilograma.

VEZANI TEKSTOVI
12/09/2019

U Ministarstvu poljoprivrede održan je sastanak na kojem su detaljno raspravljene mjere koje Ministarstvo poduzima i namjerava poduzeti u narednom razdoblju, radi ranog otkrivanja i sprječavanja unosa virusa Afričke svinjske kuge (ASK) u Hrvatsku. Na sastanku su sudjelovali proizvođači i predstavnici sektora svinjogojstva, Hrvatski veterinarski institut, Hrvatska veterinarska komora i Hrvatski lovački savez.

Osnovni cilj svih mjera koje se poduzimaju je brza determinacija lokacije u slučaju pojave virusa te sprečavanje širenja na druge farme.

S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju vezanu za ASK, rezultate kategorizacije gospodarstava na kojima se drže svinje, rezultate provedbe Naredbe o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači, preporuke Europske komisije i Europske agencije za sigurnost hrane o načinu nadziranja ASK, iskustva država članica koje su zahvaćene s ASK i preporuke Stručnog tijela za ASK, na sastanku je usvojeno nekoliko zaključaka.

Posljednje izbijanje bolesti u Srbiji jasan je primjer kako se rizik od izbijanja ASK ne može precizirati na ograničeno područje zemlje (primjerice ograničavanje uz granicu sa zaraženom zonom). Obzirom da u Hrvatskoj predstoji vrijeme tradicionalne svinjokolje i prometovanja mesom svinja i živim svinjama, dodatno se povećava rizik. Stoga će se za sva gospodarstva koja ne udovoljavaju minimalnim biosigurnosnim uvjetima odrediti provedba mjere zabrane stavljanja u promet živih svinja na cjelokupnom teritoriju RH. Iznimno, klanje životinja na vlastitom gospodarstvu te premještanje živih svinja bit će dozvoljeno samo ukoliko prije istih ovlaštena veterinarska organizacija provede klinički pregled životinja na gospodarstvu u skladu s uputom Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.

Klinički pregled nije potrebno provoditi ukoliko se žive svinje otpremaju sa gospodarstva izravno na klanje u odobreni objekt.

Iako je svijest lovaca značajno porasla u odnosu na obveze dostave uzoraka uginulih divljih svinja te provedbu biosigurnosnih mjera u lovištima, potrebno je intenzivirati i druge mjere iz Naredbe o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači, a koje se odnose na pojačani odstrel u svrhu smanjenja populacije. Mjera pojačanog odstrela od strane Ministarstva poljoprivrede sufinancirana je besplatnom pretragom na trihinelozu.

Kako bi se postigli što bolji rezultati i populacija svela na zadovoljavajuću brojku, Ministarstvo poljoprivrede će do 31. prosinca 2019. godine dodatno financijski poticati selektivni odstrel ženskih grla divlje svinje na cijelom području RH. Značaj ove mjere prepoznala je i Europska Komisija koja je Hrvatskoj odobrila financijska sredstva za sufinanciranje njene provedbe.

Kao dodatne mjere kojima se nastoji što ranije otkriti virus ASK uvodi se aktivno nadziranje odstrijeljenih divljih svinja u lovištima koja se nalaze na granici RH sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom te aktivno nadziranje domaćih svinja na svim gospodarstvima na kojima se svinje drže na otvorenom.

Isto tako, Ministarstvo poljoprivrede planira uvođenje novčane nagrade građanima za dojavu o lokaciji uginule divlje svinje. U cilju olakšavanja dojave otvorit će se besplatna telefonska linija te mail adresa na koju će se zaprimati informacije, a izdat će se i Uputa o biosigurnosti u slučaju nalaska lešine.

Detaljne informacije i upute vezane za ASK možete pronaći ovdje.

Građani se za sva pitanja mogu obratiti u Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane na e-mail adresu: veterinarstvo@mps.hr ili na broj telefona 01/6443-540.

VEZANI TEKSTOVI
11/09/2019

Kreću prijave za subvencioniranje stambenih kredita

Potpredsjednik Vlade Predrag Štromar najavio je otvaranje trećeg poziva za prijavu za subvencioniranje stambenih kredita. Štromar je naglasio da se radi o već dobro poznatom i prihvaćenom programu u sklopu kojeg Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja te Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama pomažu pri otplati stambenog kredita pri kupnji stana ili kuće, odnosno pri otplati kredita za izgradnju kuće u trajanju od pet godina.

„S obzirom na vrlo dobre rezultate i zadovoljstvo građana ovakvom stambenom politikom, mi smo u Ministarstvu graditeljstva uveli dodatne mjere u program subvencioniranja stambenih kredita. Produljili smo postojeće subvencije za dodatne dvije godine za svako novorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita. Uz to, subvencija se produljuje za dodatnu godinu dana po svakom djetetu koje osoba ima u vrijeme prijave za kredit. U praksi to znači da će za obitelj koja već ima dvoje djece pri prijavi, subvencija umjesto pet trajati sedam godina, a ukoliko dobiju još jedno dijete subvencija će trajati ukupno devet godina“, objasnio je Štromar razloge i novosti u sustavu subvencioniranja stambenih kredita.

Programom se subvencioniraju stambeni krediti do najviše 1.500 eura po m2 u kunama, odnosno do najvišeg iznosa od 100.000 eura u kunama koji se otplaćuju duže od 15 godina. Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta u kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi i kreće se od 30 do 51 posto. Zahtjev mogu podnijeti svi građani s prebivalištem na području Hrvatske mlađi od 45 godina, koji su kreditno sposobni i koji time rješavaju svoje stambeno pitanje.

„Kvalitetno stanovanje uz moderan obrazovni sustav i mogućnost zapošljavanja jedno je od ključnih izazova mladih danas. Možemo odgovorno reći da je uspješna stambena politika zapravo i demografska mjera. Ukoliko mladima omogućite da imaju svoj krov nad glavom i osigurate im posao, stvarate mogućnosti da grade obitelj i ostaju u Hrvatskoj te svojim radom doprinose i razvoju cijele zemlje. To je ključna uloga institucija vlasti. Zahvaljujući subvencioniranju stambenih kredita više od 5.300 mladih danas ima svoj dom. U tim je obiteljima rođeno preko 800 djece i taj broj raste iz dana u dan. No važnije od samih brojki jest da su ti mladi budućnost ove zemlje“ – naglasio je Štromar.

Prijave koje su započele jučer, trajat će tri tjedna, a sudeći prema interesu, za očekivati je da će i ovaj krug subvencija biti iskorišten maksimalno. Ove godine odabrano je ukupno 12 kreditnih institucija koje su ponudile kamate od 2,19 do 3,75 posto. S obzirom na izuzetno uspješan krug subvencioniranja prošle godine i ishod ove godine, Ministarstvo mjeru subvencioniranja stambenih kredita planira i u 2020. godini, a pozivi će biti otvoreni u ožujku i rujnu.

Na otvaranju trećeg poziva i početku zaprimanja zahtjeva u APN-u uz ministra Predraga Štromara prisustvovali su državni tajnik Željko Uhlir i direktor APN-a Slavko Čukelj.

Sve informacije o načinu prijave te potrebnim dokumentima možete pronaći na sljedećoj poveznici.

VEZANI TEKSTOVI
11/09/2019

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković prisustvovala je potpisivanju 146 novih ugovora iz mjere 6 Programa ruralnog razvoja RH, vrijednih 45,7 milijuna kuna, koje je s korisnicima potpisala ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić. Cilj potpore mladim poljoprivrednicima je generacijska obnova hrvatskih ruralnih prostora.

„Mladi poljoprivrednici su budućnost ove zemlje i jako me veseli rast njihova broja u Hrvatskoj. To pokazuje da mjere koje smo za njih pripremili imaju dobar učinak i motiviraju mlade na ostanak i život u ruralnim prostorima. Tu ne govorim samo o mjeri 6 Programa ruralnog razvoja, za koju smo kroz tri natječaja ugovorili 1.489 projekta mladih poljoprivrednika u vrijednosti od 512 milijuna kuna, već i o drugim mjerama u kojima mladi poljoprivrednici mogu ostvariti do 70% potpore za svoje investicije, a imaju i prednost u dodjeli državnog poljoprivrednog zemljišta .” – izjavila je ministrica Marija Vučković.

Ukupan broj i udio mladih poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj iz godine u godinu raste. U Upisniku poljoprivrednika imamo 22.351 mlada poljoprivrednika, što je 13% od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstva upisanih u Upisnik. Udio mladih poljoprivrednika Republiku Hrvatsku svrstava visoko na razini Europske unije (6% u EU, a RH 13%). Ministarstvo poljoprivrede različitim mjerama pokušava motivirati mlade za ostanak na ruralnim područjima i bavljenje poljoprivredom.

U operaciji 6.1.1.  „Potpora mladim poljoprivrednicima“ korisnici potpore su poljoprivrednici stariji od 18 i mlađi od 40 godina koji postaju nositelji, odnosno odgovorne osobe poljoprivrednog gospodarstva. Mladi poljoprivrednici bespovratna EU sredstva u iznosu od 50.000 eura, mogu koristiti za kupnju poljoprivrednog zemljišta, domaćih životinja, višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme, obavljanje poljoprivredne proizvodnje i prerade proizvoda, prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda i sl.

Do sada su objavljena tri natječaja za operaciju 6.1.1. Iz prethodna dva natječaja ugovoreno je 644 projekata s ukupnim iznosom potpore od 242,12 milijuna kuna, a do sada je mladim poljoprivrednicima isplaćeno 198,44 milijuna kuna.

U  3. natječaju zaprimljeno je 967 zahtjeva za potporu, a do sada je ugovoreno 699 projekata, s iznosom potpore od 224 milijuna kuna. Danas ih je ugovoreno još 146 za 45,7 milijuna kuna. Trećim natječajem uveli smo mogućnost ostvarivanja potpore od 20.000 eura za one mlade poljoprivrednike kojima poljoprivreda nije osnovno zanimanje (uz postojeću potporu od 50.000 eura za one kojima je poljoprivreda osnovno zanimanje). Isto tako, predviđeni iznos raspoloživih sredstava javne potpore povećan je sa 132,5 milijuna kuna na 297,3 milijuna kuna, što je dostatno za sve prijavitelje koji udovoljavaju uvjetima iz pravilnika i natječaja.

Inače, od raspoloživih 2,3 milijarde eura za sve mjere iz Programa ruralnog razvoja RH, do sada je kroz natječaje na raspolaganje stavljeno 97%  sredstava (17,5 mlrd kuna), ugovoreno 71%  (12,9 mlrd kuna) te isplaćeno 41% (7,4 mlrd kuna).

VEZANI TEKSTOVI
image_pdfimage_print