13/11/2018

Danas počinje isplata predujma poljoprivrednicima u okviru izravnih plaćanja za proizvodnu 2018. godinu. Potporu će primiti više od 100.000 poljoprivrednih gospodarstava koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu u 2018. godini i koji su prošli kontrole Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Za isplatu predujma poljoprivrednicima je osiguran iznos od 1,1 milijarde kuna, što je 180 milijuna kuna više nego prošle godine. Sredstva se isplaćuju za potporu po površini, nevezano uz vrstu proizvodnje, za: osnovno plaćanje, zeleno plaćanje i preraspodijeljeno plaćanje.

Za osnovno plaćanje po površini prihvatljive poljoprivredne površine su obradivo zemljište, trajni travnjaci i trajni nasadi na kojima se vrši poljoprivredna aktivnost i koje su upisane u evidenciju korištenja poljoprivrednog zemljišta – ARKOD. Preraspodijeljeno plaćanje dodjeljuje se za prvih dvadeset prihvatljivih hektara poljoprivrednog gospodarstva i to svim korisnicima koji ostvaruju osnovno plaćanje. Plaćanje za provođenje praksi korisnih za klimu i okoliš – zeleno plaćanje – isplaćuje se za one površine poljoprivrednog gospodarstva koje su prihvatljive za osnovno plaćanje i to kao postotak ukupne vrijednosti osnovnog plaćanja. Poljoprivrednici koji se bave klasičnom proizvodnjom trebaju provoditi zelene prakse da bi ostvarili pravo na zeleno plaćanje, dok površine pod ekološkom proizvodnjom automatski ostvaruju uvjete za zelena plaćanja. Zelene prakse uključuju raznolikost usjeva, ekološki značajne površine (EZP) i očuvanje trajnih travnjaka.

Novac za ovu isplatu se refundira iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, a u predujmu će se isplatiti maksimalno 70% EU dijela sredstava namijenjenih proizvodnoj 2018. godini.

VEZANI TEKSTOVI
11/11/2018

Javna rasprava o Prijedlogu Prostornog plana Parka prirode Papuk

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja najavljuje kako će se u razdoblju od 19. studenog 2018. do 18. prosinca 2018. g. odvijati javna rasprava o Prijedlogu Prostornog plana Parka prirode Papuk. Istovremeno s postupkom javne rasprave na Prijedlog PP odvija se i postupak javne rasprave za Stratešku studiju utjecaja na okoliš Prostornog plana Parka prirode Papuk. Obavijesti o održavanju javne rasprave, Prijedlog PP-a, Strateška studija PP PP Papuk i Ne-tehnički sažetak biti će dostupni javnosti putem internetskih stranica Ministarstva.

VEZANI TEKSTOVI
10/11/2018

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obračunala je dodatno pravo na potrošnju plinskog ulja obojanog plavom bojom (tzv. plavi dizel) za ukupno 29.694 poljoprivrednika u iznosu od 9 milijuna litara. Dodatno pravo ostvaruje se samo za pozitivnu razliku u broju hektara poljoprivrednih površina, u broju mliječnih krava, krava dojilja, rasplodnih krmača, koza i ovaca te izvornih pasmina domaćih životinja za koje je podnesen zahtjev za izravnu potporu u tekućoj godini u odnosu na stanje u zahtjevu iz prethodne godine ili ako je u tekućoj godini prvi put podnesen zahtjev za izravnu potporu po poljoprivrednoj površini ili za stoku. Primjerice, ako je poljoprivrednik obrađivao 10 ha tijekom 2017. godine, a u 2018. godini obrađuje 15 ha, ostvario je dodatno pravo na potrošnju plavog dizela za 5 ha. 

Pravo na potrošnju plavog dizela ostvaruju poljoprivrednici registrirani u Upisnik poljoprivrednika, koji su u prethodnoj ili tekućoj godini podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu. Poljoprivrednici mogu ostvariti pravo na potrošnju plavog dizela temeljem prijavljenih površina poljoprivrednog zemljišta i grla stoke. 

Podsjetimo, ove godine Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je inicijativu za uvrštavanje novih sektora u sastav dodjele kvote za potrošnju plavog dizela poljoprivrednicima u sektorima koji nisu korisnici izravnih plaćanja. Radi se o sektorima: tovnog svinjogojstva, pčelarstva, kopitara (konji, magarci) i peradarstva. Također, kako bi se osiguralo jednako postupanje prema svim kategorijama stoke koje su obuhvaćene sustavom dodjele kvota za plavi dizel, predloženo je uvrštavanje u sustav izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja tih kategorija (goveda, konji, ovce, koze, svinje, perad), što je i prihvaćeno. 

Agencija za plaćanja početkom 2018. godine odobrila je pravo na potrošnju plavog dizela za ukupno 93.908 poljoprivrednika u iznosu od 185 milijuna litara. To je oko 500 milijuna kuna neizravne potpore našim poljoprivrednicima, kroz subvencioniranu cijenu plavog dizela. 

Nove količine plavog dizela po podnesenom Jedinstvenom zahtjevu u 2018. godini, a za potrošnju u 2019. godini, poljoprivrednici mogu očekivati do 15. siječnja 2019. godine. 

Pozivom na broj telefona 01/612 – 88 77 poljoprivrednici mogu provjeriti trenutno stanje odobrenog plavog dizela za svoje gospodarstvo.

VEZANI TEKSTOVI
07/11/2018

Subvencioniranim stambenim kreditima 5200 obitelji povoljnije do svog doma

U Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja medijima su predstavljeni prvi službeni rezultati ovogodišnjeg poziva za subvencionirane stambene kredite. Uz potpredsjednika Vlade i ministara Predraga Štromara bili su državni tajnik Željko Uhlir i direktor Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama Slavko Čukelj. Natječaj je bio otvoren od 3. rujna do 5. listopada 2018. godine, a za ovu mjeru stambenog zbrinjavanja prijavilo čak 26 posto više mladih nego lani. Subvencija za stambeni kredit traje pet godina i povećava se za po dvije godine za svako novorođeno dijete. Subvencije se kreću od 30 do 51 posto, ovisno o indeksu razvijenosti. Najveće dobivaju oni koji namjeravaju kupiti stan ili kuću ili izgraditi kuću u najnerazvijenijim područjima, dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba.

Odluku o odobravanju subvencioniranja kredita donosi APN nakon što uvidom u odluku i dokumentaciju, koje mu je dostavila odabrana kreditna institucija, utvrdi da su za to ispunjeni zakonom propisani uvjeti. APN je obradila sve pristigle zahtjeve, točnije njih 3033 od kojih je odobreno 2873, ili 94 posto od ukupno prijavljenih. Na dopuni je još 141 zahtjev zbog nepotpune dokumentacije. Odbijeno je 12 zahtjeva, a odustalo je njih 7.

Prosjek godina onih koji dobivaju subvencije je 33, a prosječna mjesečna rata ili anuitet 386 eura, što je 2.900 kn.

„Ako zbrojimo subvencije od prošlog natječaja i od ove godine, možemo reći da je u godinu dana više od 5.200 obitelji osiguralo svoje stambeno pitanje zahvaljujući ovoj mjeri. I tih 5.200 obitelji sada ima svoj dom, ovdje u Hrvatskoj. Ono što me najviše veseli i još je jedan dokaz da je ova mjera sve uspješnija jest da imamo najveći rast subvencija u slavonskim županijama, Vukovarsko srijemskoj gdje je prošle godine bilo 44 subvencija, ove godine ih imamo 104„ – izjavio je ministar Štromar.

Osim Vukovarsko – srijemske najveći rast nastavljaju Brodsko – posavska sa 102% povećanja, zatim Virovitičko – podravska sa 96% povećanja, pa Požeško – slavonska sa 93%, Ličko – senjska 84% te Osječko – baranjska županija 78%. I dalje je najviše subvencija otišlo u Zagreb, njih 859, što je na nivou prošle godine. Za kupnju ili izgradnju kuće povećan je broj subvencija za 60%.

Do sada je ovom mjerom stambenog zbrinjavanja više od 5.200 obitelji osiguralo svoj dom, u naredne dvije godine očekuje se još pet ili šest tisuća obitelji kojima će ova mjera pomoći da kupe stan ili kuću ili izgrade kuću. Do sada je u tim obiteljima koje su lani dobile subvenciju rođeno 300 djece.

„Ovom mjerom ne možemo riješiti sve probleme u Hrvatskoj niti će samo zbog ovoga svi mladi ostati. Međutim, negdje treba krenuti i ovo je samo jedna od mjera„ – poručio je ministar Štromar te dodao „ono što građani od nas očekuju je da probleme rješavamo, ne da samo o njima pričamo, a subvencioniranje stambenih kredita je konkretna mjera za rješavanje problema demografije.“

Mladi će se za subvencionirane stambene kredite ponovo moći javiti iduće 2019. i 2020. godine kada će biti raspisani novi natječaji.

Spomenimo i to kako Ministarstvo provodi još jednu mjeru stambenog zbrinjavanja, a to je Program društveno poticane stanogradnje POS. Do sada je po ovom programu izgrađeno preko 8000 stanova i toliko obitelji sada ima svoj dom zahvaljujući POS-u. U narednom razdoblju u planu je izgradnja novih 1000 stanova. Do kraja ovoga mandata 20 tisuća obitelji će imati svoj dom zahvaljujući ovim mjerama stambenog zbrinjavanja.

VEZANI TEKSTOVI
02/11/2018

Vlada prihvatila Nacrt konačnog prijedloga zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina

Na 123. sjednici Vlade koja je održana u srijedu u Banskim dvorima, prihvaćen je Nacrt konačnog prijedloga zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Poslovi državne izmjere, katastra nekretnina, katastra infrastrukture, registra zgrada, registra prostornih jedinica i registra geografskih imena od interesa su za Republiku Hrvatsku.

Donošenjem ovoga zakona unaprijedit će se čuvanje i korištenje podataka državne izmjere i katastra nekretnina, unaprijediti katastar infrastrukture, uspostaviti registar zgrada, unaprijediti registar prostornih jedinica, unaprijediti registar geografskih imena, unaprijediti katastar nekretnina, osigurati kvaliteta prostornih podataka Državne geodetske uprave te osigurati učinkovitije planiranje i provedba unaprijeđenja sustava zemljišne administracije (katastra i zemljišnih knjiga), revidirat će se poslovni procesi postupanja u katastru i nastavno u zemljišnim knjigama u svrhu značajnog smanjenja broja procedura i izbjegavanja dvostrukih provedbi nastalih na temelju trenutno važećih propisa u katastarskim i zemljišnoknjižnim postupcima.

Donošenjem ovoga zakona osigurat će se i unaprijeđenje katastra infrastrukture propisivanjem nadležnosti Državne geodetske uprave za osnivanje, vođenje i održavanje katastra infrastrukture kao i stavljanje na raspolaganje podataka o infrastrukturi te obavijestima o tekućim ili planiranim građevinskim radovima za područje cijele Republike Hrvatske.

Registar zgrada će se uspostaviti kao evidencija o svim zgradama i posebnim dijelovima zgrada izgrađenim na području Republike Hrvatske i kao takav imati poveznicu s katastrom i zemljišnom knjigom, ali i drugim tijelima državne uprave.

Unaprijeđenjem katastra nekretnina uspostavit će se poslovni procesi koji će omogućiti osnivanje, vođenje i održavanje jedinstvene evidencije o nekretninama te će se urediti i unaprijediti postupanja u cilju usklađivanja evidencija katastra i zemljišne knjige.

Državna geodetska uprava će ovim zakonom osigurati preduvjete za ubrzanje postupanja i razvoj e-usluga u području registracije i tržišta nekretnina i to ubrzanjem postupanja kako na strani privatnog sektora, prilikom izrade geodetskih elaborata, tako i ubrzanjem i standardiziranjem postupanja na strani katastarskih ureda, prilikom potvrđivanja izrađenih elaborata, i to uvođenjem sustava digitalnog geodetskog elaborata (u daljnjem tekstu: SDGE).

Ovim zakonom se uređuje opseg, način rada i rokovi obavljanja poslova u ZIS-u u okviru nadležnosti Državne geodetske uprave i Ministarstva pravosuđa, kao i koordinacija, upravljanje, način odlučivanja, udomljavanje i održavanje te planiranje i financiranje ZIS-a, čime je ZIS potpuno uređen informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra u kojem se podaci zemljišnih knjiga i katastra pohranjuju, održavaju i čuvaju, a sastoji se od podataka pohranjenih u BZP-u, podataka zemljišne knjige, podataka katastra zemljišta i podataka katastra nekretnina.

Zakonom će se urediti postupanja u elektroničkom poslovanju za izdavanje podataka iz evidencija i dokumentacije Državne geodetske uprave, a osigurat će se i učinkovita provedba Nacionalnog programa reformi 2018. Vlade Republike Hrvatske.

VEZANI TEKSTOVI
18/10/2018

Otvoren natječaj „Uspostava grupa i organizacija proizvođača u poljoprivrednom i šumarskom sektoru“

Od danas (četvrtak, 18. listopada 2018.) moguće je popunjavanje i podnošenje zahtjeva za potporu u AGRONET-u u okviru Natječaja za provedbu mjere 9, podmjere 9.1 „Uspostava grupa i organizacija proizvođača u poljoprivrednom i šumarskom sektoru“, tipa operacije 9.1.1 „Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija“ iz Programa ruralnog razvoja 2014. – 2020.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore na ovom natječaju iznosi 26.250.000,00 kuna. Potpora se odobrava na razdoblje do pet godina u maksimalnom iznosu do 500.000 eura, odnosno maksimalno do 100.000 eura godišnje u protuvrijednosti u kunama.

Važno je napomenuti da su za potporu u okviru tipa operacije 9.1.1 prihvatljive proizvođačke organizacije koje su priznate od 1. siječnja 2014. godine i kojima je odobren poslovni plan od strane Ministarstva poljoprivrede, Povjerenstva za odobravanje poslovnih planova proizvođačkih organizacija unutar Mjere 9 „Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija“ iz Programa ruralnog razvoja RH.

Zahtjev za potporu moguće je podnositi do 19. studenog 2018. godine do 12:00 sati.

Svrha ovog natječaja je dodjela potpore za provođenje aktivnosti predviđenih poslovnim planovima priznatih proizvođačkih organizacija najduže za prvih pet godina od priznavanja, u cilju olakšanja izlaska na tržište, a time i povećanja konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Više informacija možete pronaći na ovoj poveznici.

VEZANI TEKSTOVI
13/10/2018

24 milijuna kuna potpora za stočarstvo

Ministarstvo poljoprivrede pokreće Program potpore za unaprjeđenje proizvodnog potencijala u sektoru mesnog govedarstva u sustavu krava-tele, unaprjeđenje uzgoja ovaca, koza te izvornih pasmina peradi za razdoblje od 2018. do 2020. godine ukupne vrijednosti 24 milijuna kuna.

„Svjesni smo položaja u kojem se nalaze naši stočari i stalno radimo na tome da im izravno pomognemo različitim poticajnim mjerama. Ove godine uveli smo novu mjeru „Dobrobit životinja“, pomoću koje stočari mogu dobiti dodatni EU novac za bolju hranidbu, smještaj i ispašu životinja na svojim farmama. Nedavno smo pokrenuli i program za kupnju i uzgoj rasplodnih junica za koji smo osigurali 195 milijuna kuna, jer želimo motivirati naše stočare da zadrže ženski pomladak u uzgoju te ga stave u funkciju proizvodnje mlijeka. Ovom novom mjerom pomažemo tovljačima koji drže stoku u sustavu krava-tele, uzgajivačima uzgojno valjanih koza, ovaca i izvornih pasmina peradi, pa ćemo im u sljedeće tri godine osigurati ukupno 24 milijuna kuna za unaprjeđenje proizvodnje“– izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodao: „Vjerujemo da će ove mjere, kao i brojni projekti koji se trenutno provode kroz Program ruralnog razvoja s ciljem modernizacije hrvatskih farmi, pridonijeti zaustavljanju negativnih trendova u stočarstvu koji su prisutni posljednjih 10-tak godina.“

Za unaprjeđenje proizvodnog potencijala u sektoru mesnog govedarstva u sustavu krava-tele osigurano je 9 milijuna kuna, za unaprjeđenje uzgoja ovaca i koza na raspolaganju je 13,5 milijuna kuna, a za uzgoj izvornih pasmina peradi 1,5 milijun kuna.

Ukupni iznos potpore utvrđuje se na temelju jediničnog iznosa. Jedinični iznos potpore po grlu/kljunu utvrđuje se na temelju ukupnog broja prihvatljivih grla/kljunova za potporu i visine sredstava predviđenih Programom. Jedinični iznos potpore ne može biti veći od:

– 2.500,00 kuna po prihvatljivom ženskom grlu (rasplodna junica) mesnih pasmina i/ili križanaca s mesnim pasminama goveda u sustavu krava-tele,

– 130,00 kuna po prihvatljivom grlu uzgojno valjanih ovaca ili koza,

– 110,00 kuna po kljunu Zagorskog purana iz matičnog jata,

– 40,00 kuna po kljunu kokoši Hrvatice iz matičnog jata.

Potpora za uzgoj goveda u sustavu krava-tele dodjeljuje se za sufinanciranje uzgoja ženskih grla mesnih pasmina i/ili križanaca s mesnim pasminama koja su rođena i uzgojena u Hrvatskoj, upisana u Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ), u programskoj godini imala evidentirano prvo teljenje, mlađa od 36 mjeseci kod prvog teljenja i prisutna na poljoprivrednom gospodarstvu korisnika na dan podnošenja zahtjeva za potporu. Potporu za uzgoj goveda u sustavu krava-tele grlo se može ostvariti samo jednom tijekom razdoblja trajanja ovog Programa.

Potpora za uzgoj uzgojno valjanih ovaca i koza dodjeljuje se za sufinanciranje uzgoja uzgojno valjanih ženskih rasplodnih grla koja su starija od 12 mjeseci ili imaju evidentirano janjenje/jarenje, koja su upisana u Središnji popis matičnih grla kojeg vodi Hrvatska poljoprivredna agencija i prisutna na poljoprivrednom gospodarstvu korisnika na dan podnošenja zahtjeva za potporu. Potpora se također dodjeljuje i za sufinanciranje uzgoja uzgojno valjanih rasplodnih muških grla koja su upisana u Središnji popis matičnih grla kojeg vodi HPA i prisutna na poljoprivrednom gospodarstvu korisnika na dan podnošenja zahtjeva za potporu.

Potpora za uzgoj izvornih pasmina peradi dodjeljuje se za sufinanciranje uzgoja matičnih jata kokoši pasmine Hrvatica te pasmine pura Zagorski puran koja su upisana u Središnjih popis matičnih jata kojeg vodi HPA i prisutna na poljoprivrednom gospodarstvu korisnika na dan podnošenja zahtjeva za potporu. Korisnici sredstava potpore su pravne i fizičke osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika koje na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu drže izvorne pasmine peradi evidentirane u Središnjem popisu matičnih jata kojeg vodi HPA i koji imaju sjedište na području Republike Hrvatske.

Korisnici sredstava potpore su pravne i fizičke osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika.

VEZANI TEKSTOVI
11/10/2018

Prema obavijesti Hrvatskih voda masne mrlje na rijeci Savi u Slavonskom Brodu (koje su se pojavile nakon prekjučerašnje eksplozije) su tretirane biorazgradivim sredstvom (tvrtka AEKS Ivanić Grad i JVP Slavonski Brod), razgrađene su i voda je sada čista od masnoća.

Podsjetimo, naftna mrlja bila je duga pet kilometara  i široka petanestak metara. Već jučer tijekom jutra onečišćenje je otišlo nizvodno. Radove na sanaciji zaostalih masnih mrlja biološkim agensom tijekom jučerašnje dana obavila je  tvrtka AEKS.

Kako saznajemo onečišćenje je nastalo kao posljedica gašenja požara u Rafineriji Brod koje se dogodilo 9. listopada u 21.30 sati. 

Izvor: Ebrod

VEZANI TEKSTOVI
07/10/2018

Zaštićeni najmoprimci lakše do nekretnine uz program "POS+"

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) provodi javno savjetovanje o programu poticanja prodaje stanova pod nazivom “POS+”, s ciljem da zaštićeni najmoprimci riješe stambeno pitanje uz državna poticajna sredstava te kako bi se građanima olakšalo stjecanje prve nekretnine.

“POS+” namijenjen je kupovini gotovih stanova na tržištu uz jedinstvenu kreditnu liniju, a podjela otplate kredita u dva dijela, zbog kamatnog računa, u konačnici dovodi do znatnih ušteda.

Pogodnosti programa očituju se u povoljnijoj kamatnoj stopi na kreditna sredstva banaka s kojima APN ima poslovnu suradnju u odnosu na komercijalne kreditne uvjete, potom po povoljnijoj kamatnoj stopi na javna sredstva, mjesečnoj uštedi na anuitetu u odnosu na komercijalne kredite te u konačnici u ukupnoj uštedi u plaćenom iznosu po završetku otplate.

Poticanje prodaje stanova, navodi se u programu, provodit će se odobravanjem zajmova za kupnju stana kojim se rješava stambeno pitanje, i to javnim sredstvima, a u suradnji s poslovnim bankama i stambenim štedionicama s kojima APN sklapa sporazum o poslovnoj suradnji u pogledu kreditiranja, odnosno odobravanja stambenih kredita građanima.

Ukupni stambeni kredit sastojat će se od dva dijela, i to sredstva banke i zajma APN-a. Otplata sredstava banke i zajma APN-a izvršavat će se u dva dijela na način da se prvo otplaćuju kreditna sredstva banke, a nakon podmirenja kreditnog duga banke otplaćuje se zajam APN-a.

Za vrijeme počeka otplate zajma APN-a obračunavat će se kamata od jedan posto koja se pribraja glavnici.

Javna sredstva koja se koriste za provedbu tog programa osigurat će se u državnom proračunu na poziciji Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, u skladu s godišnjim planom Programa društveno poticane stanogradnje.

Prema programu, zajam se odobrava fizičkoj osobi, hrvatskom državljaninu, koji nema u vlasništvu odgovarajuću nekretninu za vlastito stanovanje. Prvenstvo na odobravanje zajma imaju zaštićeni najmoprimci koji koriste stan u vlasništvu fizičkih osoba.

Pritom se zajam odobrava samo za kupnju stanova izgrađenih u zgradi koja ima akt za uporabu i koji su kao posebni dijelovi nekretnine upisani u zemljišne knjige.

Isto tako, kredit se odobrava i za kupnju ostalih prostorija – garaža i parkirno garažnih mjesta – koji čine samostalnu uporabnu cjelinu i kupuju se uz stan, koje sukladno prostornom planu čine građevinsku cjelinu sa zgradom u kojoj se nalazi stan.

Program poticanja prodaje stanova na tržištu pod nazivom “POS+, koji je u javnom savjetovanju do kraja listopada, predstavlja revidiranu verziju postojećeg programa, koji se provodi od 2013. godine.

VEZANI TEKSTOVI
06/10/2018

Održana 117. sjednica Vlade

U Banskim dvorima u četvrtak je održana 117. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu raspravljene su 22 točke dnevnog reda, među kojima i Prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti. Ministar zdravstva Milan Kujundžić naglasio je da se ovim zakonom unaprjeđuje primarna zdravstvena zaštita, na način da se redefinira status i pozicija doma zdravlja kao nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite.

Uvodi se načelo supsidijarnosti i načelo funkcionalne integracije, jasnije se zakonski određuje način i oblik organizacije djelatnosti primarne razine zdravstvene zaštite (sustav ordinacija), uvodi se primanje u radni odnos još jednog zdravstvenog radnika iste struke u ordinaciji, uvode se usluge specijalističko – konzilijarne zdravstvene zaštite, kao i dijela stacionarnih oblika te posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite koje obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji.

Osnažuje se preventivna zdravstvena zaštita, rješava se radno – pravni status zdravstvenih radnika – zakupaca u domu zdravlja koji obavljaju privatnu praksu na osnovi zakupa, uređuje se pružanje palijativne skrbi na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti u okviru djelatnosti domova zdravlja te na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti.

“Predlaže se restrukturiranje i racionalizacija bolničkog sustava. Već ostvarenim funkcionalnim spajanjem 12 bolnica osigurano je, za nula kuna, od 200 do 250 bolničkih kreveta za palijativno i produženo liječenje”, istaknuo je ministar Kujundžić.

 

Nagrade za natprosječne rezultate u zdravstvenoj djelatnosti

Također ovim zakonom uvodi se i status nacionalne i sveučilišne bolnice, kao i Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite koji će obuhvaćati sve pružatelje zdravstvene zaštite te mogućnost nagrađivanja za natprosječne rezultate radnika koji obavljaju zdravstvenu djelatnost.

Smanjuje se broj agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

“Hrvatski zavod za javno zdravstvo preuzima poslove Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping te Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, a Hrvatski zavod za hitnu medicinu poslove Hrvatskog zavoda za telemedicinu”, dodao je ministar Kujundžić.

 

Povoljnije cijene lijekova dostupnije pacijentima

Predstavljajući Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima, ministar Kujundžić istaknuo je da se planira osigurati racionalizacija i financijska stabilizacija zdravstvenog sustava kroz reguliranje cijena lijekova koji se izdaju na recept.

“Predloženim zakonom uspostavio bi se novi sustav određivanja cijena lijekova na recept, na način da Agencija za lijekove i medicinske proizvode utvrđuje najvišu dozvoljenu cijenu lijeka na recept na hrvatskom tržištu, te izračunate cijene redovito objavljuje na svojim mrežnim stranicama”, dodao je.

Istodobno bi se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje omogućilo povoljnije ugovaranje cijena lijekova s nositeljima odobrenja za skupe inovativne lijekove, a time i uvrštavanje novih lijekova na listu lijekova Zavoda, koji bi postali dostupniji pacijentima.

Zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj omogućila bi se, u slučaju potrebe, nabava i kupovina lijeka koji nije stavljen na listu lijekova Zavoda po definiranoj cijeni koja ne smije biti veća od najviše dozvoljene cijene lijeka izračunate od strane Agencije.

 

Europska baza podataka za medicinske proizvode

Vlada je u Hrvatski sabor uputila i Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2017/745 o medicinskim proizvodima i Uredbe (EU) 2017/746 o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima (EU), kojim će se uspostaviti stroža kontrola medicinskih proizvoda i in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda, a samim time će se povećati razina zaštite javnog zdravlja i sigurnosti za hrvatske građane koji koriste medicinske proizvode i in vitro dijagnostičke medicinske proizvode.

“Utvrđuju se nadležna tijela i njihove zadaće, provođenje nadzora te propisivanje odgovarajućih prekršajnih odredbi kojima se sankcioniranje nepoštivanje odredbi”, rekao je ministar Kujundžić.

Jedan od ključnih ciljeva je stvaranje Europske baze podataka za medicinske proizvode (Eudamed) kojom će se povećati dostupnost informacija za javnost i zdravstvene djelatnike te ujedno povećati koordinacija između država članica Europske unije.

 

Razvoj ruralnog turizma

Ministar turizma Gari Cappelli predstavio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji uređuje način i uvjete pod kojim pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost.

Osnovne izmjene obvezuju pružatelje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu (iznajmljivača), koji su ishodili rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu prije 1. rujna 2007. godine, da usklade rješenja s važećim pravilnikom, a u cilju podizanja kvalitete ugostiteljskih usluga i standarda objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu.

Nadalje, daje se mogućnost obavljanja ugostiteljske djelatnosti, pored specijalnim bolnicama i lječilištima, i drugim zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti i zdravstvenim radnicima koji samostalno obavljaju privatnu praksu, sukladno posebnim propisima kojima je regulirana zdravstvena zaštita. Uređuju se ugostiteljske usluge u domaćinstvu na način da iznajmljivač može uz uslugu smještaja pružati svojim gostima samo uslugu doručka, a ne i polupansiona i pansiona, te se ublažava postupanje turističkih inspektora prema pružateljima usluga počiniteljima prekršaja primjenom načela oportuniteta.

U odnosu na tekst Prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru, u tekstu Konačnog prijedloga zakona nastale su izvjesne razlike koje se, između ostalog, odnose i na ograničenja u pružanju ugostiteljskih usluga na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja utječu na razvoj ruralnog turizma.

“Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu mogu se iznimno pružati usluge za više od 80 izletnika radi organiziranja prigodnih tradicijskih proslava najviše deset puta tijekom kalendarske godine, a ne kao dosad samo pet puta”, istaknuo je ministar Cappelli.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić predstavljajući Konačni prijedlog zakona o provedbi Konvencije o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece naglasila je da se uređuje postupanje upravnih tijela i sudova u Republici Hrvatskoj u onoj mjeri u kojoj sama Konvencija ostavlja takvo diskrecijsko pravo državama ugovornicama Konvencije.

“Zakon je u najvećoj mogućoj mjeri usklađen s preporukama Haške konferencije za međunarodno privatno pravo”, kazala je ministrica Murganić.

 

Vlada odbila Prijedlog za pokretanje povjerenja ministru Kujundžiću

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izvijestio je da Vlada odbija sve navode iz Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja ministru zdravstva Milanu Kujundžiću, istaknuvši da nema osnove za izglasavanje nepovjerenja ministru zdravstva, koji je predložio 31 zastupnik u Hrvatskom saboru.

“Riječ je o nizu od 26 točaka koje su pripremili kao razloge za iskazivanje nepovjerenja. Mi smo kao Vlada pripremili očitovanje koje je detaljno elaborirano i u cijelost odbijamo prijedlog 31 zastupnika”, kazao je premijer.

U Saboru će o ovoj temi govoriti predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar zdravstva Milan Kujundžić.

“Čini se kao da sam naručio ove njihove prigovore, kako bismo na temelju njih reklamirali uspjehe Vlade. Sve što nam oni prigovaraju jesu naslijeđeni problemi od ranije, a mi smo ih otklonili ili ih otklanjamo. Njima je do populizma i igranja, a ne do ozbiljnog razmišljanja o zdravstvenom sustavu”, poručio je ministar Milan Kujundžić.

 

Poljoprivrednici povoljnije do državnog poljoprivrednog zemljišta

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić predstavio je Uredbu o načinu izračuna početne zakupnine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske te naknade za korištenje voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture, ocijenivši je iznimno važnom za poljoprivrednike jer uređuje početnu cijenu zakupa poljoprivrednog zemljišta odnosno ribnjaka u državnom vlasništvu.

Početna zakupnina za zakup poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se prema površini i kulturi katastarske čestice, te jediničnoj zakupnini/ha u kunama za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Hrvatske. Uvećava se za 20 posto ako su katastarske čestice obuhvaćene sustavom javnog navodnjavanja.

Jedinična zakupnina za zakup poljoprivrednog zemljišta prikazana je po županijama, katastarskim općinama i katastarskim kulturama.

Početna zakupnina za ribnjake određena je kao jedinstvena na području Hrvatske i iznosi 100 kuna po hektaru, dok je početna zakupnina za zakup zajedničkih pašnjaka određena kao jedinstvena na području Hrvatske i iznosi 250 kuna po hektaru.

“Mislim da su cijene prihvatljive za hrvatske poljoprivrednike. Na ovaj način pomaže se poljoprivrednicima da dođu povoljnije do državnog poljoprivrednog zemljišta”, kazao je Tolušić.

 

Đuri Đakoviću državno jamstvo od 76 milijuna kuna za očuvanje proizvodnje i radnih mjesta

Vlada je dala suglasnost društvu Đuro Đaković Grupa za kreditno zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak i/ili drugih poslovnih banaka u zemlji i/ili inozemstvu u iznosu od 95 milijuna kuna, radi provedbe financijske konsolidacije, za obrtna sredstva i restrukturiranje duga.

Također, donesena je i Odluka o davanju državnog jamstva u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak i/ili drugih poslovnih banaka u zemlji i/ili inozemstvu za kreditno zaduženje društva Đuro Đaković Grupa d.d., Slavonski Brod, u iznosu od 76 milijuna kuna radi provedbe financijske konsolidacije, za obrtna sredstva i restrukturiranje duga.

Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je da je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta predložilo Ministarstvu financija da se pokrene postupak za donošenje Odluke o izdavanju državnog jamstva, a sve u cilju postizanja održivog modela poslovanja, zadržavanje proizvodnje u Brodsko-posavskoj županiji, te zadržavanje postojećih radnih mjesta.

 

Cedeviti koncesiju za vodu

Vlada je dala i koncesiju društvu Cedevita d.o.o. za zahvaćanje voda namijenjenih za ljudsku potrošnju, uključujući mineralne vode, radi stavljanja na tržište u izvornom ili prerađenom obliku, u bocama ili drugoj ambalaži.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić kazao je da se koncesija daje na rok od 30 godina od dana potpisivanja ugovora o koncesiji, a koncesionar je dužan plaćati naknadu za koncesiju koja se sastoji od jednokratne i godišnje naknade za koncesiju.

Jednokratna naknada za koncesiju iznosi 105 tisuća kuna, a koncesionar ju je dužan platiti u roku od 60 dana od dana potpisivanja ugovora o koncesiji.

Dana je i suglasnost Hrvatskom vaterpolskom savezu za podnošenje kandidature za organizaciju LEN Europskog prvenstva u vaterpolu, koje će se održati u Splitu 2022. godine, sukladno prijedlogu Hrvatskog vaterpolskog saveza od 25. rujna 2018. godine.

VEZANI TEKSTOVI
image_pdfimage_print