15/01/2019

Natječaj iz Mjere 3 „Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu“, za tip operacije 3.2.1. „Potpora za aktivnosti informiranja i promoviranja“ otvoren je do 31. siječnja 2019. godine do 12:00 sati.

Svrha natječaja je sufinanciranje troškova za provođenje aktivnosti predviđenih Planom informiranja i promoviranja, a u cilju promocije proizvoda zaštićenih kao oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla te proizvoda iz sustava ekološke proizvodnje, ističući njihovu posebnu kvalitetu i potičući potrošače na njihovu kupovinu.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore iznosi 10.700.000,00 kn. Potpora se odobrava na razdoblje do pet godina u maksimalnom iznosu do 100.000 eura, odnosno maksimalno do 30.000 eura godišnje u protuvrijednosti u kunama, a intenzitet javne potpore iznosi do 70 % od ukupnih prihvatljivih troškova.

Potencijalni korisnici su skupine proizvođača, bez obzira na pravni oblik, sastavljene uglavnom od proizvođača ili prerađivača istog proizvoda, a koji sudjeluju u sustavima kvalitete (ZOI – Zaštićena oznaka izvornosti, ZOZP – Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, ZTS – Zajamčeno tradicionalni specijalitet), udruge ekoloških poljoprivrednih proizvođača čiji su članovi proizvođači uključeni u ekološku proizvodnju u skladu s nacionalnim zakonodavstvom. Ekološka proizvodnja u Hrvatskoj bilježi uzlazni trend rasta, a trenutno je 4.565 poljoprivrednika u sustavu ekološke proizvodnje na više od 100.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. To predstavlja rast od 23% u odnosu na 2016. godinu.

„Hrvatska snažno brendira brojne autohtone poljoprivredno – prehrambene proizvode, a Ministarstvo poljoprivrede aktivno podržava sve udruge proizvođača koje žele dobiti neku od triju oznaka kvalitete. Do sada je Hrvatska takvu vrstu zaštite na razini Europske unije osigurala za 20 proizvoda, a još devet ih je u postupku registracije oznake na EU razini” – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodao

„Zaštitom hrvatskih autohtonih proizvoda dajemo dodanu vrijednost našim vrhunskim domaćim proizvodima koji su jedinstveni u svijetu, a potrošačima jamčimo iznimnu kvalitetu i originalan način njihove pripreme. Zato pozivam proizvođače da iskoriste i ovu mjeru te prošire dobar glas o našim zaštićenim autohtonim i ekološkim proizvodima s kojima se s pravom ponosimo.“

VEZANI TEKSTOVI
11/01/2019

Stočarima isplaćeno 25 milijuna kuna za uzgoj rasplodnih junicaAgencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je 25 milijuna kuna nacionalne potpore na račune 6.566 poljoprivrednika koji se bave stočarstvom.

Radi se o pomoći proizvođačima za potporu gubitka prihoda za uzgoj rasplodnih junica iz Programa potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva za razdoblje od 2018. do 2020. godine. Potpora za gubitak prihoda isplaćena je korisnicima u dva dijela. Prvi dio potpore isplaćen je u prosincu 2018. godine za sve korisnike u iznosu od 20 milijuna kuna, a drugi dio potpore jučer je isplaćen u iznosu od 25 milijuna kuna.

Kroz Program potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva poljoprivrednicima će u tri godine biti isplaćeno 195 milijuna kuna bespovratnih sredstava za kupnju i uzgoj rasplodnih junica. Provedbom ovih dviju mjera očekuje se pozitivan utjecaj na obnovu proizvodnog potencijala te vraćanja proizvodnje i uzgoja na razinu prije nastupa okolnosti koje su uzrokovale pad broja krava i smanjenu proizvodnju rasplodnog podmlatka za obnovu stada tijekom 2016. i 2017. godine.

Novčana sredstva za kupnju steonih junica kombiniranih i mliječnih pasmina goveda, dobilo je 669 korisnika od kojih je čak 305 mlađe od 41 godinu. Iznos potpore ograničen je na maksimalnih 30.000,00 kuna po korisniku za sufinanciranje troška kupovine minimalno tri grla steonih junica. Za nadoknadu gubitka prihoda u uzgoju rasplodnih junica odobrena su sredstva za 6.566 korisnika.

„Ovo je prvi korak u oporavku hrvatskog fonda u govedarstvu. Svjesni smo da kvalitetni stočni fond ne možemo izgraditi preko noći stoga je Ministarstvo poljoprivrede napravilo dugoročne planove oporavka ovog sektora. U naredne tri godine planiramo putem ovog programa pružiti potporu za uzgoj 65.000 junica na hrvatskim farmama.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te najavio novi natječaj za kupnju junica u travnju ove godine.

VEZANI TEKSTOVI
10/01/2019

Za 90.156 poljoprivrednika odobreno 127,4 milijuna litara plavog dizela

Agencija za plaćanja odobrila je pravo na potrošnju plavog dizela za ukupno 90.156 poljoprivrednika u iznosu od 127,4 milijuna litara. To je oko 500 milijuna kuna neizravne potpore našim poljoprivrednicima, kroz subvencioniranu cijenu plavog dizela. Agencija za plaćanja obračunala je količine plavog dizela korisnicima, temeljem prijavljenih površina i/ili grla stoke u zahtjevu za izravnu potporu u prethodnoj godini.

Pravo na potrošnju plavog dizela ostvaruju poljoprivrednici registrirani u Upisnik poljoprivrednika, koji su u prethodnoj ili tekućoj godini podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu. Poljoprivrednici mogu ostvariti pravo na potrošnju plavog dizela temeljem prijavljenih površina poljoprivrednog zemljišta i grla stoke. Odobrene količine plavog dizela dostupne su poljoprivrednicima na karticama od 8. siječnja 2019. Pozivom na broj telefona 01/6128-877 poljoprivrednici mogu provjeriti trenutno stanje odobrenog plavog dizela za svoje gospodarstvo.

Podsjetimo, na inicijativu Ministarstva poljoprivrede od 2018. godine uvršteni su i novi sektori u sastav dodjele kvote za potrošnju plavog dizela poljoprivrednicima u sektorima koji nisu korisnici izravnih plaćanja. Radi se o sektorima: tovnog svinjogojstva, pčelarstva, kopitara (konji, magarci) i peradarstva. Također, kako bi se osiguralo jednako postupanje prema svim kategorijama stoke koje su obuhvaćene sustavom dodjele kvota za plavi dizel, uvrštene su i izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja (goveda, konji, ovce, koze, svinje, perad).

VEZANI TEKSTOVI
04/01/2019

Otvarajući jučerašnju sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković rezimirao je reformske mjere koje je Vlada donijela ili predložila Hrvatskome saboru prošle godine. Istaknuo je kako će prva točka sjednica Vlade biti donošenje Akcijskoga plana za administrativno rasterećenje gospodarstva koji donosi novih 626 milijuna kuna rasterećenja u 2019., odnosno smanjenja parafiskalnih i administrativnih nameta.

Prije svega je izdvojio recentnije mjere, kao što je treća faza porezne reforme koja je donijela daljnje rasterećenje i za građane i za poslodavce, što je pridonijelo povećanju zaposlenosti i povećanju plaća i potrošnje te ukupnog rada gospodarstva.

 

Povećana minimalna plaća i mirovine

,,Mirovine su povećane za šest posto, a sada je na snagu stupila nova mirovinska reforma koja treba sustav učiniti održivim i u narednih 20-ak godina uštedjeti značajna sredstva za državni proračun, ali i ispraviti određene nepravde koje bi se dogodile da ta reforma nije donesena”, poručio je Plenković, dodavši da je povećana i minimalna plaća na 3.000 kuna, uz kompenzacijske mjere za poslodavce, osobito za one sektore u kojima je minimalna plaća najučestalija.

 

Deblokirano 50 tisuća građana, snižen PDV na hranu i bezreceptne lijekove

Također, Vlada je deblokirala preko 50 tisuća građana, a prije dva dana je stupio na snagu i Zakon o stečaju potrošača koji će dodatno olakšati situaciju blokiranima.

Obrazovna reforma ide dalje, poručio je premijer Plenković dodavši da stručne radne skupine rade na novim nacrtima kurikuluma kako bi se pripremili za novu školsku godinu, a obrazovni sustav dugoročno uskladio s potrebama tržišta rada.

Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo potpisivanjem novog granskog kolektivnog ugovora u sustavu znanosti i visokog obrazovanja kojeg je ocijenio kvalitetnim.

Naglasio je i da je izmjenama u sustavu PDV-a snižena cijena upravo onih namirnica koje su najčešće u potrošačkim košaricama, kao što su svježe meso, povrće, voće, riba, jaja i dječje pelene, ali i bezreceptni lijekovi.

Izdvojio je i dvije uspješne mjere u demografskoj politici. Prva je dizanje neoporezivog dijela naknade za novorođenče s 3.362 na 10.000 kuna, a druga dizanje neoporezivog dohotka s 2.500 na 7.500 kuna. Te su mjere omogućile dodatne prihode za preko 400 tisuća ljudi, u iznosu od preko milijardu kuna za prošlu godinu, prema zadnjim podacima.

„Sve su te mjere pridonijele boljem životu naših ljudi“, poručio je premijer Plenković.

Dodao je da je kroz mjeru iz Programa ruralnog razvoja financirana izgradnja odnosno obnova 113 dječjih vrtića u mjestima manjim od 5 tisuća ljudi.

„Hrvatska trenutno obnavlja ili oprema 500 dječjih vrtića“, naglasio je premijer Plenković.

 

Daljnje uštede i rasterećenje gospodarstva

Nastavlja se ukidanje odnosno spajanje agencija s javnim ovlastima, a dosad ih je ukinuto odnosno spojeno 40-ak, što će dovesti do daljnjih ušteda i racionalizacije poslovanja.

Govoreći o potporama u poljoprivredi, naglasio je da Vlada u pregovorima o idućem Višegodišnjem financijskom okviru želi nastaviti rasterećenje državnoga proračuna i omogućiti više europskih sredstava.

„Nastavit ćemo s našom politikom strukturnih reformi i fiskalne konsolidacije“, poručio je predsjednik Vlade.

Zahvalio je policajcima koji čuvaju hrvatske granice na svemu što rade te svima koji rade na ukupnim naporima za ispunjavanje kriterija za ulazak u Schengenski prostor.

Dodao je da će Vlada nastaviti i s daljnjim pripremama za uvođenje eura te napomenuo da će stručna javna rasprava pridonijeti razumijevanju koje će hrvatski građani od toga imati.

 

Ukupno 2 milijarde kuna smanjenja raznih nameta

Što se tiče ugovaranja europskih sredstava, podsjetio je da su oni podignuti s početnih 9 posto na 60 posto, a do kraja ove godine bit će na preko 85 posto.

„Nastavljamo i s administrativnim rasterećenjem“, naglasio je Plenković, najavivši prvu točku današnje sjednice Vlade, odnosno donošenje Akcijskoga plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019. Dodao je da se radi o trećem takvom planu.

„Do sada smo takvim planovima u 2017. i 2018. uštedjeli milijardu i 600 milijuna kuna za hrvatsko gospodarstvo ukidanjem i pojednostavljenjem različitih procedura. Ovaj plan sada je težak 626 milijuna kuna, a kada se on provede bit će to više od 2 milijarde kuna rasterećenja odnosno smanjenja parafiskalnih i administrativnih nameta“, poručio je.

 

Odluka o borbenim zrakoplovima nakon očitovanja Izraela i SAD-a

Osvrnuo se potom na nabavu višenamjenskih borbenih zrakoplova te naglasio kako očekuje konačna i jasna očitovanja Izraela i SAD-a. Najavio je da će Vlada nakon toga donijeti odluku o sudbini tog natječaja.

Podsjetio je kako postoje poteškoće između Izraela i SAD-a u kontekstu dobivanja tzv. suglasnosti za transfer tehnologija trećoj strani, pri čemu je u konkretnom slučaju Hrvatska treća strana.

“Suprotno onome što smo imali kao informaciju u cijelom procesu koji je vođen u posljednje skoro dvije godine, sada je došlo do određenih problema, gdje očito sa strane SAD-a postoje rezerve u pogledu transfera tehnologije koja je izvorno američka, a nadograđena je izraelskom tehnologijom”, rekao je predsjednik Vlade.

„Vlada vrlo čvrsto stoji kod svoje odluke da možemo ići u fazu realizacije isključivo onakve ponude kakva je bila prihvaćena i predložena od stručnog tima Ministarstva obrane. Sve ostalo zahtijevat će našu odluku da se taj proces poništi“, naglasio je premijer Plenković.

„U svakom slučaju, nije nam drago što je do ovoga došlo, ali sada nastojimo identificirati točno razloge problema, a nakon toga ćemo donositi odgovarajuće odluke“, poručio je.

VEZANI TEKSTOVI
02/01/2019

Zakon o uzgoju domaćih životinja uređuje uzgoj goveda, svinja, ovaca, koza, kopitara, peradi (kokoši, pure, patke, guske) i sive pčele. Zakonom se također uređuju pitanja vezana uz reprodukciju domaćih životinja, provedbu umjetnog osjemenjivanja i osposobljavanja uzgajivača za provedbu umjetnog osjemenjivanja, vođenje potrebnih evidencija i registra o proizvodnji i prometu zametnih proizvoda, katastar pčelinjih paša, način držanja pčela i korištenje pčelinje paše, prikupljanje podataka o uzgojnoj vrijednosti konja, upravni i inspekcijski nadzor u provedbi zakona te druga pitanja značajna za uzgoj domaćih životinja.

Uzgoj domaćih životinja u ekonomskom i socijalnom pogledu ima stratešku važnost za poljoprivredu Hrvatske i doprinosi očuvanju njezine prirodne i kulturne baštine. Uzgoj se najbolje promiče učinkovitom provedbom uzgojnih programa čiji je cilj proizvodnja uzgojno valjanih životinja čistih pasmina ili uzgojno valjanih hibridnih svinja visoke genetske kakvoće i poboljšanih proizvodnih svojstava.

„Novim zakonom želimo osigurati učinkovitu provedbu uzgojnih programa te unaprijediti uzgoj domaćih životinja i stočarsku proizvodnju u Hrvatskoj. Bez domaćih životinja nema kvalitetne i zdrave domaće hrane, a time i izvora prihoda za poljoprivrednu zajednicu u ruralnom prostoru. U fokusu su nam uzgajivači domaćih životinja koji će voditi uzgojne programe. Samo udruženi i jaki uzgajivači mogu biti tržišno konkurentni.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Zakonom se reguliraju uvjeti i način priznavanja uzgojnog udruženja i uzgojne organizacije koji će se po novom modelu provoditi odvojenim postupcima. Pritom, ne postoji mogućnost da Ministarstvo poljoprivrede ovlašćuje više uzgojnih udruženja ili uzgojnih organizacija za provedbu jednog (istog) uzgojnog programa na istoj pasmini domaćih životinja, a samim time i osnivanja brojnih udruga nižih i viših razina. Cilj je udruživanje i okrupnjavanje uzgajivača te jačanje svih oblika kapaciteta uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija.

Zakon osobito naglašava pravo i potrebu upisa uzgajivača u priznato uzgojno udruženje ili uzgojnu organizaciju. Domaću životinju namijenjenu uzgoju potrebno je upisati u neku od uzgojnih knjiga koju vodi ovlašteno uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija. Imperativ upisa životinje u neku uzgojnu knjigu, njezino uključivanje u provedbu uzgojnog programa te stjecanje uvjeta za dobivanje zootehničkog certifikata postaju važni elementi u držanju i uzgoju životinja. Pravo na izdavanje zootehničkog certifikata pripada isključivo priznatom uzgojnom udruženju, a sve domaće životinje na koje se ovaj zakon odnosi, a namijenjene su uzgoju i njihovi zametni proizvodi kojima se trguje na unutrašnjem tržištu Europske unije ili ulaze u Europsku uniju moraju biti praćene zootehničkim certifikatom.

Zakonom se detaljno uređuje očuvanje genetske raznolikosti kroz upravljanje genetskim resursima domaćih životinja, naglašava značaj izvornih pasmina domaćih životinja kao dijela nacionalne biološke baštine Hrvatske. Izvorna pasmina definira se kao lokalna pasmina domaće životinje koja je nastala na teritoriju Hrvatske, genetski je prilagođena jednom ili više tradicionalnih sustava proizvodnje ili jednom ili više okoliša.

Nadalje, priznatim uzgojnim udruženjima omogućuje se da u okviru očuvanja životinjskih genetskih resursa steknu status banke gena uzgajajući reprezentativne kolekcije uzgojno valjanih životinja. Na taj način mogu proširiti svoje djelatnosti i aktivno sudjelovati u razmjeni i korištenju živih životinja i njihovog zametnog materijala odnosno steći dodatna financijska sredstva. Priznatim uzgojnim udruženjima se, provedbom planskog i sustavnog uzgojno – selekcijskog rada u okviru odobrenog uzgojnog programa, omogućava stjecanje statusa nove pasmine domaćih životinja.

Katastar pčelinjih paša je baza podataka o prostornom rasporedu pčelinjih paša na području Hrvatske koji će voditi Ministarstvo poljoprivrede.

Zakon o uzgoju domaćih životinja zamijenit će Zakon o stočarstvu iz 1997. koji je postavio temelje za uređenje stočarske proizvodnje u Hrvatskoj. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2019. godine.

VEZANI TEKSTOVI
13/12/2018

Gospodarski napredak kroz bolju prometnu povezanost

U organizaciji Zagrebačke županije i Poslovnog dnevnika jučer, 12. prosinca 2018. godine, u Zagrebu je održana regionalna konferencija „Gospodarski napredak kroz bolju prometnu povezanost – Strategija razvoja županijskih cesta u svrhu decentralizacije i razvoja regija“.

U sklopu konferencije održan je panel na kojem su sudjelovali župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić, ujedno i domaćin Konferencije, župan Osječko – baranjske županije Ivan Anušić, župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar, župan Virovitičko – podravske županije Tomislav Andrović i župan Koprivničko – križevačke županije Darko Koren.

Sudionici panela su na konkretnim primjerima svojih županija upozorili na aktualno stanje prometnica, suradnju lokalne i regionalne uprave s državnim tijelima, a osobito na mogućnost da upravljanje lokalnim i županijskim prometnicama bude učinkovitije ukoliko bi u cijelosti bilo u nadležnosti županija.

„Osječko – baranjska županija upravlja sa više od 1.100 kilometara županijskih i lokalnih cesta, ali prema postojećem modelu financiranja s nedostatnim novcem s državne razine. Za vrijeme ministra Hajdaš Dončića taj iznos je s 1,25 milijardu kuna smanjen na 730 milijuna kuna, što je sadašnja Vlada povećala, ali je to još uvijek nedovoljno. Za optimalno gospodarenje tim cestama potrebno je minimalno 1,5 milijardu kuna jer osim standarda koji želimo postići od iznimne je važnosti sigurnost naših cesta. Drago mi je što se u Hrvatskoj razvijaju autoceste, one su važne za razvoj gospodarstva i turizma, no lokalne i županijske ceste su ceste po kojima se odvija većina lokalnog prometa i prijevoza djece u škole, a bez ukupne dobre prometne povezanosti nema ni razvoja” – rekao je župan Anušić.

VEZANI TEKSTOVI
06/12/2018

Jedan od ciljeva u području obrazovanja i osposobljavanja za 2020. je sprječavanje u ranom napuštanju i obrazovanju djece i odraslih gdje Hrvatska prednjači nad ostalim članicama EU. No, ipak u ispunjavanju ostalih pet ciljeva u sklopu iste linije razvoja još uvijek zaostaje za drugim zemljama članicama Europske unije. Ove su informacije prezentirane na predstavljanju publikacije Europske komisije “Pregled obrazovanja i osposobljavanja 2018.“, u Zagrebu. Prema podatcima iz 2017. godine u Hrvatskoj je udjel osoba koje su rano napustile obrazovanje i osposobljavanje bio 3,1 posto, čime je ispunjen cilj EU-a da se udjel takvih osoba smanji ispod deset posto. Ovo je glavni pokazatelj prema kojem se Hrvatska nalazi u samom vrhu Europske unije. Iako ovdje prednjači, Hrvatska prema indikatoru predškolskog odgoja i obrazovanja sa 75,1 posto u prošloj godini zaostaje za ciljem od 95 posto koji je, gledajući cijelu Europsku uniju, već postignut. Publikacija „Pregled obrazovanja i osposobljavanja 2018.” objavljuje se godišnje s ciljem pružanja uvida u stanje obrazovanja i osposobljavanja u Europi na temelju kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja.

Publikacija prati napredak država u ostvarivanju ciljeva postavljenih programom Obrazovanje i osposobljavanje 2020., te uključuje analizu razvoja politika u svakoj državi članici EU, uključujući i u Hrvatskoj. Predstavljanju knjige nazočila je i Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak koja je istaknula da se u suradnji s drugim ministarstvima radi na približavanju Hrvatske zadanim ciljevima EU-a. Napomenula je da dobre rezultate ne možemo očekivati preko noći te nadodala “Nije se ulagalo u učitelje, nije se ulagalo u reforme i trebaju proći godine da ostvarimo bolje rezultate“, rekla je Divjak. Kao dobar primjer prakse istakla je osnovnu školu Ludina u Velikoj Ludini, jednu od 74 škole u kojoj se provodi eksperimentalna “Škola za život”. „Ovdje vidimo da su stvari drugačije i taj duh promjene moramo prenijeti i u sve ostale škole u Hrvatskoj“, poručila je ministrica.

Stefaan Hermans, direktor u Glavnoj upravi za obrazovanje mlade, kulturu i sport Europske komisije, istaknuo je da je “ulaganje u obrazovanje je ulaganje u budućnost“ i upozorio Hrvatsku da mora ostati fokusirana u nastojanjima da ispuni svih šest ciljeva EU-a do 2020. godine.

 

VEZANI TEKSTOVI
28/11/2018

Med s hrvatskih pčelinjaka uskoro u nacionalnoj staklenci za med

Domaći med pakiran u nacionalnu staklenku za med uskoro će se naći na policama hrvatskih trgovina. Pravo na korištenje nacionalne staklenke imaju pčelari, primarni proizvođači pčelinjih proizvoda upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka koji proizvode pčelinje proizvode na vlastitom gospodarstvu i stavljaju na tržište, koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ili u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla koje vodi Ministarstvo poljoprivrede. Maksimalan broj nacionalnih staklenki po korisniku utvrđuje Hrvatski pčelarski savez na temelju podataka iz Evidencije pčelara i pčelinjaka te na temelju godišnje proizvodnje meda po košnici. Korisnik (pčelar) je obvezan kupljenu nacionalnu staklenku puniti isključivo medom hrvatskog podrijetla u skladu s Dobrom pčelarskom praksom. Korisniku koji zloupotrijebi nacionalnu staklenku zabranit će se daljnja kupovina i upotreba staklenki na rok od dvije godine, a identitet korisnika bit će javno objavljen.

Med pakiran u nacionalnu staklenku pri stavljanju na tržište mora udovoljiti standardima kvalitete propisanim odredbama Pravilnika o medu, med mora biti propisno deklariran, označen naljepnicom proizvođača s obveznom naznakom „zemlja podrijetla Hrvatska“. Svaka nacionalna staklenka mora biti označena i znakom „Med hrvatskih pčelinjaka“ u sklopu kojeg je naveden i jedinstveni broj pomoću kojeg će potrošači moći provjeriti podrijetlo meda.

„Prosječna potrošnja meda po stanovniku u Hrvatskoj je dva kilograma, a 8 tisuća pčelara s 450 tisuća pčelinjih zajednica godišnje proizvede više od 9 tisuća tona meda. Na slobodnom tržištu kakvo je naše, može se naći i meda iz cijelog svijeta. No, kako u cijeloj toj ponudi prepoznati domaći hrvatski med? Iako stalno podsjećamo potrošače da čitaju deklaracije i informiraju se prije kupnje, uskoro će svaka dvojba o podrijetlu meda biti otklonjena jer će nacionalna staklenka za med biti lako prepoznatljiva. Pčelari su još jednom pokazali da dobra organizacija i suradnja daju izvrsne rezultate.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Izradu nacionalne staklenke za med naručio je Hrvatski pčelarski savez koji je i nositelj industrijskog dizajna, a staklenka je izrađena u četiri dimenzije:

  • 720 mL – 900 grama
  • 580 mL – 720 grama
  • 370 mL – 450 grama
  • 210 mL – 250 grama

Med u staklenci od 370 mL koristit će se i za promociju meda u školama u sklopu Školskog mednog dana koji će se obilježiti 7. prosinca simboličnom podjelom staklenki domaćeg meda prvašićima na području cijele zemlje.

VEZANI TEKSTOVI
23/11/2018

Održana 127. sjednica Vlade

U Banskim dvorima održana je 127. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu raspravljene su 21 točke dnevnog reda, među kojima i Konačni prijedlog zakona o Državnom inspektoratu te odluka o osnivanju Radne skupine za pripremu rada Državnog inspektorata.

U Sabor su upućeni i Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zaštiti potrošača i Konačni prijedlog zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda. Također i izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju te Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Dodatno financiranje Projekata implementacije integriranog sustava zemljišne administracije.

Obrazlažući prijedlog zakona o Državnom inspektoratu ministar poduzetništva, gospodarstva i obrta Darko Horvat naglasio je da se ovim zakonom uređuju poslovi iz djelokruga Državnog inspektorata, ustrojstvo i upravljanje, uvjeti za obavljanje inspekcijskih poslova iz djelokruga Državnog inspektorata, dužnosti, ovlasti i postupanja inspektora u svrhu zaštite javnog i javno-zdravstvenog interesa u provedbi propisa te prekršajna odgovornost.

“Objedinjavaju se inspekcijski poslovi iz nadležnosti 17 inspekcija unutar osam ministarstava – tržišna, sanitarna, veterinarska, poljoprivredna, lovna, šumarska, fitosanitarna, turistička, rudarska, opreme pod tlakom, energetska, gospodarenja otrovnim kemikalijama, rada, građevinska, zaštite okoliša, zaštite prirode i vodopravna inspekcija”, kazao je ministar Horvat, dodavši da se uvode značajne promjene u postupanju inspektora prema gospodarskim subjektima vezano za prekršajni postupak.

Pojasnio je da se uvodi mogućnost otklanjanja utvrđenih nepravilnosti u određenom roku bez sankcija, ukoliko one ne predstavljaju teži prekršaj kojim se ugrožava život, sigurnost i zdravlje ljudi, imovina veće vrijednosti, okoliš te ukoliko gospodarski subjekt u razdoblju od godine dana nije već počinio isti prekršaj.

Predloženi zakon temelji se na funkcionalnom načelu organizacije inspekcija, kroz obavljanje inspekcijskih poslova unutar organizacijski neovisnog tijela od drugih tijela državne uprave.

Ustrojavanjem Državnog inspektorata realizira se mjera iz Nacionalnog programa reformi 2018., koja predviđa objedinjavanje gospodarskih inspekcija radi funkcionalnijeg i učinkovitijeg obavljanja inspekcijskih poslova.

 

Radna skupina za operativno priprema rad inspektorata

Ujedno je donesena i Odluka o osnivanju Radne skupine za pripremu rada Državnog inspektorata. Ministar Horvat kazao je da će dionici Radne skupine biti predstavnici odnosno državni dužnosnici iz predmetnih resora inspekcija koje se ujedinjavaju.

Radna skupina će do stupanja na snagu Zakona o Državnom inspektoratu, 1. travnja 2019. godine, koordinirati i pripremiti sve potrebno za početak rada Državnog inspektorata.

Prijedlog o osnivanju radne skupine predsjednik Vlade Andrej Plenković je ocijenio razumnim, jer će omogućiti dovoljno vremena da se na operativan način pripremi funkcioniranje Državnog inspektorata.

“Na taj način će ova radna skupina učiniti sve da svi resori budu zaista i funkcionalno, a ne samo u smislu zakonskog okvira, spremni za početak rada nove institucije”, naglasio je predsjednik Vlade.

 

Izmjene Zakona o zaštiti potrošača

Govoreći o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, ministar Horvat istaknuo je da se jasnije propisuje obvezno isticanje redovne i snižene cijene, što se odnosi samo na prodaju unutar poslovnih prostorija, dok se isto ne odnosi na oglašavanje, a sve radi potpune usklađenosti s Direktivom o nepoštenoj poslovnoj praksi.

Predlaže se jasnije odrediti da samo jedinice lokalne samouprave imaju obvezu osnivanja savjetodavnih tijela koja odlučuje o pravima i obvezama potrošača javnih usluga.

Predložena je mogućnost osnivanja zajedničkog savjetodavnog tijela za pojedine jedinice lokalne samouprave, ukoliko isti trgovac pruža javnu uslugu na području više jedinica lokalne samouprave.

Propisuje se da udruge za zaštitu potrošača objavljuju na svojim mrežnim stranicama popis pravnih osoba s javnom ovlasti, jedinica lokalne samouprave i popis trgovaca – pružatelja javnih usluga, u radu čijih savjetodavnih tijela odnosno povjerenstva sudjeluju njihovi predstavnici.

“U cilju informiranosti potrošača predlaže se da Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora objavljuju na svojim web stranicama takve popise”, kazao je.

Vezano uz sklapanje ugovora o uslugama na daljinu putem telefona, a obzirom na učestale pritužbe potrošača u pogledu ugovora sklopljenih temeljem posebnog zakona kojim se uređuju elektroničke komunikacije, predlaže se da se za predmetne ugovore propiše trenutak njihovog sklapanja kao i da se na predmetne ugovore sklopljene putem telefona primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti potrošača.

“Ugovor se smatra sklopljenim kad potrošač nakon primitka ponude, dostavi trgovcu potvrdu svoje suglasnosti o sklapanju ugovora, dakle potpis ili informaciju elektroničkom poštom”, rekao je ministar poduzetništva, gospodarstva i obrta.

Za osobe koje obavljaju poslove savjetovanja, informiranja i izobrazbe potrošača temeljem javnog natječaja za koji su osigurana sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske propisuje se obveza polaganja stručnog ispita, bez naknade.

 

Zakon o žigu

Vlada je u Sabor uputila i Konačni prijedlog Zakona o žigu kojim se, među inim, ukida dosadašnja obveza da se znak koji se štiti kao žig mora grafički prikazati.

Ubuduće će se tako žig moći prikazati na bilo koji način koji omogućuje nadležnim tijelima i javnosti da odrede točan i jasan predmet zaštite žigom, čime se omogućava razvoj nekonvencionalne vrste žigova poput zvučnih, pokretnih i hologramskih.

Uspostavlja se i pravni okvir za zaštitu tradicionalnih izraza za vina, zajamčenih tradicionalnih specijaliteta, oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti od neovlaštene registracije žigom, uvođenjem odgovarajućih tzv. apsolutnih razloga za odbijanje registracije žiga koji sadrže takve izraze.

 

Unaprjeđuje se sustav prijavljenih šteta

Obrazlažući Konačni prijedlog zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, ministar financija Zdravko Marić kazao je da se njime unaprjeđuje sustav prijavljenih šteta od prirodnih nepogoda u smislu ažurnosti, točnosti i transparentnosti izvještavanja na svim razinama povjerenstva za praćenje šteta od prirodnih nepogoda.

U odnosu na važeći zakon ograničena je dodjela sredstava za štete nastale na poljoprivredi i to za djelomičnu sanaciju šteta u poljoprivredi do 50% ukupno planiranih sredstava za tekuću godinu.

Naglašava se potreba za osiguranjem imovine, te se pomoć za štete ne dodjeljuje u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60% vrijednosti imovine.

Pomoć se dodjeljuje za legalno izgrađene građevine. Iznimno, pojasnio je ministar, sredstva pomoći se mogu se dodijeliti ukoliko je započet postupak legalizacije prije nastanka prirodne nepogode, kao i za štete nastale na stambenim objektima u vlasništvu fizičkih osoba koje su socijalno ugrožene.

“Novina je da se uspostavlja Registar šteta, koji će osigurati podatke po imenu svake fizičke i pravne osobe koja je prijavila štetu, vrstu štete, iznos štete te kao takvi predstavlja prvu bazu podataka o nastalim štetama od prirodnih nepogoda”, kazao je ministar.

19,7 milijuna za razvoj e-poslovanja i modernizaciju zemljišnih knjiga i katastra

Vlada je Hrvatskom saboru uputila i Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Dodatno financiranje Projekata implementacije integriranog sustava zemljišne administracije.

Njime se potvrđuje Ugovor o zajmu za Dodatno financiranje Projekta implementacije integriranog sustava zemljišne administracije (IISZA), u svrhu razvoja e-poslovanja i modernizacije sustava zemljišnih knjiga i katastra, odnosno daljnju reformu zemljišne administracije koja bi se provodila u naredne tri godine.

Zaključkom od 12. srpnja 2018. godine Vlada je prihvatila Izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje navedenog Ugovora o zajmu, koji je potpisan 20. rujna 2018. godine, a Konačnim prijedlogom zakona Hrvatski sabor potvrđuje navedeni Ugovor.

Ukupna procijenjena vrijednost Dodatnog financiranja IISZA projekta iznosi oko 19,7 milijuna eura, koji bi bili raspoređeni kroz već postojeće četiri komponente IISZA projekta: Razvoj zemljišnoknjižnog sustava, Modernizacija sustava prostornih informacija i katastra, Poboljšanje digitalnih usluga te Projektno upravljanje, poduka i informiranje javnosti.

Ministar Dražen Bošnjaković izvijestio je da će veći dio sredstava koje će koristiti Ministarstvo pravosuđa biti uloženo u izgradnju nove gruntovnice u Zagrebu te za uređenje arhivskog centra u Gospiću.

Donijeta je i Uredba o uvjetima i načinima upravljanja privremeno oduzetom imovinom u kaznenom postupku, kojom se detaljno propisuju uvjeti i načini upravljanja privremeno oduzetim pokretninama, nekretninama, dionicama, udjelima i poslovnim udjelima, novcem i vrijednosnim papirima.

“Ova uredba popunjava petogodišnju pravnu prazninu, jer je Zakonom o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom iz 2013. godine bilo određeno da će Vlada donijeti takvu uredbu. Međutim, prethodna vlada takvu uredbu nikada nije donijela”, rekao je ministar državne imovine Goran Marić.

 

Dva amandmana na prijedlog proračuna

Vlada je na sjednici podnijela i dva amandmana na originalni prijedlog proračuna za 2019. godinu, vezan uz Državni inspektorat i Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP).

Ministar financija Zdravko Marić je kazao da je prvi amandman podnesen s obzirom da se predlaže stupanje na snagu Zakona o državnom inspektoratu od 1. travnja iduće godine, a ne od 1. siječnja iduće godine, dok je iznos za plaće inspektora u originalnom prijedlogu proračuna predviđen za cijelu godinu.

Amandmanom se tako predlaže preraspodjela 74,2 milijuna kuna unutar financijskih planova proračunskih korisnika za 2019. na svim resorima na kojima su danas ti inspektori raspoređeni.

Drugi amandman odnosi se na financijski plan CERP-a, koji i nakon 1. siječnja 2019. ostaje izvanproračunski korisnik.

Tim planom predviđaju se ukupni prihodi CERP-a u 2019. od 52,7 milijuna kuna, nasuprot ovogodišnjem planu od 134,9 milijuna. Ukupni rashodi planiraju se, pak, u visini od 29,7 milijuna kuna u idućoj godini, dok su za ovu godinu u visini od 134,9 milijuna.

VEZANI TEKSTOVI
21/11/2018

305 mladih stočara dobiva novac za kupnju junica

Na prvom natječaju za dodjelu sredstava za kupovinu steonih junica kombiniranih i mliječnih pasmina goveda odobreno je 20 milijuna kuna za 669 korisnika. Listu prihvatljivih korisnika možete vidjeti na sljedećoj poveznici. Iznos potpore ograničen je na maksimalnih 30.000,00 kuna po korisniku. Potpora se dodjeljuje za sufinanciranje troška kupovine minimalno tri grla steonih junica.

„Posebno me raduje što je među odobrenim korisnicima čak 305 mladih uzgajivača mlađih od 41 godinu. Upravo su oni temelj daljnjeg razvoja hrvatskog stočarstva. U sljedeće tri godine želimo povećati naš fond steonih junica za 6.000 novih grla, a broj prijava na ovaj javni poziv potvrđuje da smo dobro procijenili potrebe naših stočara i da će se svaka kuna od 20 milijuna biti dobro iskorištena. Čestitam svima koji su se s povjerenjem odazvali pozivu i koji vjeruju u svoju budućnost u poljoprivrednoj proizvodnji. Mi činimo sve kako bismo našim poljoprivrednim proizvođačima osigurali pozitivnu poslovnu klimu i učinili našu poljoprivrednu proizvodnju konkurentnom i isplativom, a proizvode naših njiva, polja, voćnjaka i maslinika domaći potrošači sve više cijene, prepoznaju i traže.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade Rh i ministar Tomislav Tolušić.

Javni poziv za provedbu mjere „Potpora za kupovinu steonih junica kombiniranih i mliječnih pasmina goveda“ iz Programa potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva za razdoblje od 2018. do 2020. godine bio je otvoren do 1. listopada ove godine, a mogli su se javiti poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika koji na svom poljoprivrednom gospodarstvu drže krave kombiniranih i/ili mliječnih pasmina goveda te ih koriste u proizvodnji mlijeka i koje su evidentirane u JRDŽ-u.

Korisnicima koji su sukladno provedenom Javnom pozivu ispunili uvjete za potporu, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju će dostaviti Odluku o odobrenju isplate te isplatiti odobrena sredstva, dok će korisnicima koji nisu udovoljili uvjetima propisanim Javnim pozivom dostaviti Odluku o ne udovoljavanju uvjetima za ostvarivanje prava na potporu.

Programom potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstvau tri godine poljoprivrednicima će biti dodijeljeno 195 milijuna kuna bespovratnih sredstava za kupnju i uzgoj rasplodnih junica. Detaljne informacije o Programu možete pročitati ovdje.

VEZANI TEKSTOVI
image_pdfimage_print