29/11/2020

Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji s HBOR-om i HAMAG-BICRO-om od rujna 2018. godine uspostavilo četiri financijska instrumenta te dvije dodatne kreditne linije, kako bi potaknuli i podržali rast i razvoj te u kratkom roku osigurali likvidnost u sektorima poljoprivredne proizvodnje, prerađivačkog i šumarskog sektora, ali i potaknuli oporavak nakon javnozdravstvene krize uzrokovane pandemijom COVID-19. Ukupna vrijednost raspoloživih sredstava za ulaganja u poljoprivredu, preradu i šumarstvo kroz pet financijskih instrumenata iznosi više od 790 milijuna kuna, od kojih je do dana 25. studenog isplaćeno gotovo 319 milijuna kuna putem 863 zahtjeva.

Više od 37% isplaćenih sredstava investirano je u sektor biljne proizvodnje/ratarskih kultura, a slijede ga sektor mješovitih gospodarstava (usjevi i stočarstvo) s 20% te stočarstva i proizvodnje mlijeka s 17%. Korisnici financijskih instrumenata odnosno krajnji primatelji ovakvih oblika EU sredstava su u najvećoj mjeri obiteljska poljoprivredna gospodarstva, njih čak 627.

 

Potencijalni krajnji primatelji su mikro, mali i srednji poduzetnici iz sektora poljoprivrede, prerade i šumarstva koji udovoljavaju uvjetima prihvatljivosti korisnika propisanim u PRR za podmjere 4.1, 4.2, 6.4, 8.6, a obuhvaćaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrte, trgovačko društvo ili zadrugu ili proizvođačku organizaciju te vlasnike i/ili posjednike šuma upisane u upisnik šumoposjednika, udruge šumoposjednika i izvoditelje šumarskih radova koji su fizičke ili pravne osobe registrirane za izvođenje šumarskih radova te su u postupku licenciranja potvrđeni kao kvalificirani i poslovno sposobni za njihovo izvođenje.

 

Područja ulaganja za koje se financijski instrumenti za ruralni razvoj mogu koristiti su restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš, korištenje obnovljivih izvora energije, povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima, razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima i modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme pri dobivanju drva, šumskouzgojnim radovima i u predindustrijskoj preradi drva.

 

Zahtjevi za odobrenje zajmova i kredita za ruralni razvoj se zaprimaju i obrađuju po trajno otvorenom kreditnom/jamstvenom programu do iskorištenja alokacija, a u odnosu na tržišno dostupne uvjete kreditiranja (financiranja) odobravaju se uz niže kamatne stope, niže naknade, duže rokove otplate i veću mogućnost počeka otplate zajma/kredita te uz manje instrumente osiguranja, zbog čega su financijski instrumenti prepoznati kao izuzetno povoljni za poljoprivredne proizvođače, prerađivače te poduzetnike u šumarskom sektoru jer pružaju dodatne mogućnosti očuvanja i unapređenja njihove proizvodnje.

28/11/2020

Ovaj tjedan započela je jesenska kampanja oralne vakcinacije lisica na području Republike Hrvatske, čiji je cilj polaganjem mamaca s cjepivom protiv bjesnoće iskorijeniti bolest na području RH. Kampanja kreće s aerodroma Brač i aerodroma Osijek, a zatim se premješta na aerodrom Rijeka i aerodrom Čakovec, čime se osigurava distribucija cjepiva u najkraćem mogućem roku i pokrivenost cjelokupnog teritorija RH. Provedba oralne vakcinacije lisica rezultirala je padom broja slučajeva bjesnoće u populaciji životinja te je posljednji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen 2014. godine.

Program oralne vakcinacije lisica od iznimnog je značaja za javnost jer je bjesnoća smrtonosna zoonoza te se ovom mjerom značajno utječe na povećanje kvalitete zdravlja ljudi i životinja u zemlji. Bjesnoća je do 2014. potvrđena na području cijele zemlje  s iznimkom jadranskih otoka. Najveća učestalost pojave bolesti  bila je zabilježena na području Zagrebačke, Krapinsko – zagorske, Sisačko – moslavačke, Karlovačke, Koprivničko – križevačke, Bjelovarsko – bilogorske i Splitsko -d almatinske županije te na području grada Zagreba. Prije početka provedbe oralne vakcinacije lisica  2011. godine, prosječan broj potvrđenih slučajeva bjesnoće u životinja iznosio je  650 do 800 godišnje, a nakon početka provedbe projekta posljednji slučaj se javio 2014. godine. Također,  radi se o programu koji je uspješan primjer povlačenja sredstava iz EU, isti se od 2011. godine sufinancira bespovratno od Europske komisije u iznosu do 75% sredstava.

 

Mjera se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće, pomoću zrakoplova koji su dokazani kao najučinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za distribuciju vakcinalnih mamaca. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, a proljetnom akcijom se osigurava cijepljenje pomlatka. Privučene mirisima, lisice pronalaze mamke, zagrizu ih i probiju kapsulu. Dolaskom sluznice usta u dodir sa otopinom cjepiva započinje djelovanje cjepiva na imuni sustav životinje te u razdoblju od 21 dan životinje razviju imunitet koji ih štiti od bjesnoće najmanje 12 mjeseci. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja.

 

Mjere sigurnosti pri rukovanju s mamcima

Mamce koji se pronađu u prirodi ne smije se dirati niti micati! U slučaju da se mamac zatekne u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini (npr. igralište, park), može se ukloniti u najbliži grm van dvorišta ili rub šume, samo ukoliko se može izbjeći izravan dodir kože sa mamcem. Prilikom rukovanja s mamcima obvezno je nošenje zaštitnih rukavica. Neoštećeni mamac nije opasan za zdravlje ljudi, ali miris mamca može se prenijeti na kožu i smetati ljudima. Ukoliko je vanjski omot mamca oštećen i tekućina (cjepivo) vidljiva, mamac više nije djelotvoran, te se takav mamac, obavezno  noseći zaštitne rukavice, može odložiti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru kako bi se mamac pravilno uklonio. U slučaju dodirivanja omota mamca, treba dobro oprati ruke vodom i sapunom, a ukoliko je sadržaj mamca (tekućina cjepiva) došao u dodir sa kožom ili sluznicama potrebno se odmah obratiti liječniku.  Mamci nisu opasni za kućne ljubimce i nisu namijenjeni cijepljenju pasa i mačaka protiv bjesnoće. Stoga se psi i mačke koji dođu u dodir sa mamcem ne smatraju cijepljenima protiv bjesnoće. 

 

U slučaju ugriza ili ogrebotine od psa, mačke, lisice ili neke druge divlje životinje postoji RIZIK za infekciju s virusom  BJESNOĆE. U takvim slučajevima nužno je odmah temeljito OPRATI RANU s puno  sapuna i tekuće vode te se što prije javiti LIJEČNIKU ili najbližoj antirabičnoj jedinici kako bi se pravovremeno poduzele sve potrebne mjere. Upiti vezano za provedbu oralne vakcinacije lisica mogu se uputiti elektronskim putem na e-mail adresu veterinarstvo@mps.hr ili telefon: 01/6443-540.

26/11/2020

Danas je održana online 100. sjednica Opće skupštine Europske putničke komisije (European Travel Commission – ETC) na kojoj je u svojstvu potpredsjednika ETC-a sudjelovao i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić. Na Općoj je skupštini potvrđeno kako će se godišnji sastanak radne skupine ETC-a za marketing i analitiku održati u travnju iduće godine u Hrvatskoj.

Veliko je to priznanje za našu zemlju koja će tom prilikom ugostiti stotinjak marketinških stručnjaka i stručnjaka iz polja istraživanja tržišta, kao i čelne ljude nacionalnih turističkih organizacija zemalja koje su članice ETC-a. Poseban naglasak na ovoj sjednici stavljen je i na važnost postpandemijskog oporavka turizma, odnosno naglašena je važnost implementacije zdravstvenih i higijenskih protokola te promocije turizma i turističkih proizvoda kroz provedbu zajedničkih promotivnih kampanja. U tom je kontekstu i najavljena velika globalna kampanja ETC-a početkom iduće godine, a predviđene su i co-branding te transnacionalne kampanje koje će dijelom biti sufinancirane sredstvima Europske unije.“ – izjavio je direktor Staničić, nadodavši kako će ETC u budućem razdoblju poticati održivost, klimatski neutralna putovanja, kao i putovanja koja za cilj imaju smanjenje emisije stakleničkih plinova.

 

Na sjednici je naglašena i važnost uspostave zajedničkog europskog putničkog protokola (European Travel Protocol) s ciljem olakšavanja putovanja i implementacije turizma u planove nacionalnog oporavka, a najavljeno je i kako će većina budžeta nacionalnih turističkih organizacija zemalja članica ETC-a ostati na razini 2020. godine. Dodajmo i kako ETC ima četiri predstavništva, u Kini, Kanadi, SAD-u i Brazilu, a u sklopu pilot faze otvaraju se i dva nova predstavništva, u Japanu i Australiji. Iduće sjednice Opće skupštine ETC-a trebale bi se održati u svibnju 2021. u Portugalu, a nakon toga u jesen 2021. u Sloveniji.

 

Franka Gulin iz Predstavništva HTZ-a u Kini nova je hrvatska predstavnica u tijelima ETC-a

Također, na sjednici je Franka Gulin, direktorica Predstavništva HTZ-a u Kini, izabrana za potpredsjednicu Predstavništva ETC-a u Kini. „Kina je od iznimne strateške važnosti za ETC koji na ovom značajnom tržištu ima velike planove u idućim godinama, posebice u kontekstu promocije Europe kao turističke destinacije. Upravo mi je zbog toga izuzetno drago što ću, kao dio vodstva Predstavništva ETC-a u Kini, imati priliku još snažnije zastupati interese naše zemlje na velikom kineskom tržištu koje će u postpandemijskom razdoblju biti najpotentnije“, izjavila je Gulin, naglasivši kako njeno imenovanje, kao i nedavno imenovanje direktora Staničića potpredsjednikom ETC-a iz rujna ove godine, potvrđuju važnost i status Hrvatske turističke zajednice kao članice ETC-a.

25/11/2020

Na mrežnim stranicama Agencije za plaćanja je 19. studenog 2020. godine objavljena vijest korisnicima o završnom poravnanju i isplati razlike potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru voća i povrća, cvijeća te u stočarskim podsektorima govedarstva, svinjogojstva, konjogojstva, ovčarstva, kozarstva i peradarstva iz Programa potpore primarnim poljoprivrednim proizvođačima u sektoru biljne proizvodnje i sektoru stočarstva u 2020. godini.

Pojašnjenje:

  • Inicijalni rok za preuzimanje prava i obaveza je produljen i to na zahtjev brojnih korisnika
  • Produljenjem roka i omogućavanjem naknadnog potvrđivanja prava i obveza korisnika, usvajanjem prigovora i dodatnim provjerama (primjerice onima vezanima uz broj zaposlenih), povećan je i ukupan broj korisnika Programa
  • Završnim poravnanjem se izvršila preraspodjela omotnice kojom je obuhvaćen veći broj korisnika s obzirom na konačno utvrđen broj (u odnosu na inicijalni broj korisnika kojima je isplaćen avans) na način da se jednom dijelu korisnika isplatio dodatan iznos dok će drugi izvršiti povrat

 

 

Ostvareni iznos sredstava potpore po svakoj Mjeri/Podmjeri propisan Programom je povećanjem broja korisnika s ostvarenim pravom na potporu posljedično smanjen u odnosu na isplate iz svibnja. Nadalje, iznos potpore po pojedinom korisniku određen je i pragom potpora male vrijednosti (tzv. de minimis potpore) te je korisnicima isplaćena razlika do najvišeg iznosa de minimis potpore koji se može ostvariti u trogodišnjem razdoblju.

23/11/2020

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je danas, 23. studenog 2020. godine dva natječaja za provedbu podmjere 4.1. “Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva” iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020., ukupne vrijednosti 300 milijuna kuna.

Natječaj za provedbu tipa operacije 4.1.1. “Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava” – ulaganja u reprocentre u sektoru svinjogojstva vrijedan je 250 milijuna kuna, od čega je 125 milijuna kuna namijenjeno za mikro, male i srednje korisnike (poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine od 8.000 do 250.000 EUR SO i zadruge ili proizvođačke organizacije), dok je druga polovica usmjerena na velike korisnike (poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine preko 250.000 EUR SO).

 

Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika i proizvođačke organizacije priznate sukladno posebnim propisima kojima se uređuje rad proizvođačkih organizacija za sektor relevantan za ovaj Natječaj.

 

Najniža visina javne potpore po projektu iznosi 5.000 EUR. Najviša visina javne potpore po projektu iznosi do milijun eura za mikro, male i srednje korisnike (poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine od 8.000 do 250.000 EUR SO i zadruge ili proizvođačke organizacije), do 3 milijuna eura za velike korisnike (poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine preko 250.000 EUR) te do 100.000 EUR za korisnike čiji je zbroj vrijednosti prometa kroz tri godine koje prethode godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu manji od iznosa od 100.000 EUR, korisnike koji nisu u obvezi vođenja poslovnih knjiga i korisnike obveznike vođenja poslovnih knjiga koji ne posjeduju financijsku dokumentaciju za prethodnu financijsku godinu, osim u slučaju zajedničkih projekata.

 

Natječaj za provedbu tipa operacije 4.1.2. “Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš” ima ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore u vrijednosti od 50 milijuna kuna. Prihvatljivi korisnici su: fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika i proizvođačke organizacije priznate sukladno posebnim propisima kojima se uređuje rad proizvođačkih organizacija za sektor relevantan za ovaj Natječaj.

 

U sklopu ovoga Natječaja prihvatljivi su isključivo korisnici koji su podnijeli zahtjev za potporu za prihvatljiva ulaganja na Natječaj za provedbu tipa operacije 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ – ulaganja u reprocentre u sektoru svinjogojstva. Ulaganje u sklopu ovoga Natječaja mora biti povezano s prihvatljivim ulaganjem iz Natječaja za provedbu tipa operacije 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ – ulaganja u reprocentre u sektoru svinjogojstva.

 

Najniža visina javne potpore po projektu iznosi 5.000 EUR. Najviša visina javne potpore po projektu iznosi do 300.000 EUR u kunskoj protuvrijednosti, do 100.000 EUR za korisnike čiji je zbroj vrijednosti prometa kroz tri godine koje prethode godini u kojoj je podnesen zahtjev za potporu manji od iznosa od 100.000 EUR, korisnike koji nisu u obvezi vođenja poslovnih knjiga i korisnike obveznike vođenja poslovnih knjiga koji ne posjeduju financijsku dokumentaciju za prethodnu financijsku godinu, osim u slučaju zajedničkih projekata.

 

Prvi dio zahtjeva za potporu za ove natječaje može se popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 14. prosinca 2020. godine od 12:00 sati do 30. travnja 2021. godine do 12:00 sati. Sva dokumentacija se nalazi na sljedećoj poveznici.

22/11/2020

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom trenutno je u fazi elektroničkog savjetovanja s javnošću (e-savjetovanja), a primjedbe, komentari i prijedlozi mogu se dostaviti do 1. prosinca 2020. godine koristeći ovu poveznicu.

Osim preuzimanja smjernica Direktive (EU) 2019/633 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima (SL L 111, 25.4.2019), ovim zakonskim prijedlogom mijenjaju se i elementi postojećeg Zakona za koje je u provedbi uočeno da nisu dovoljno definirani ili da ne ostvaruju željene učinke u zaštiti svih dionika sustava lanca opskrbe hranom.

 

Stoga je u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom proširen obuhvat proizvoda i obveznika primjene Zakona te je proširen popis nepoštenih trgovačkih praksi s ciljem osiguravanja učinkovitijeg postupanja i suzbijanja nepoštenih trgovačkih praksi.

 

Od predloženih novina Ministarstvo ističe uvođenje novih odredbi koje zabranjuju prodaju osjetljivih proizvoda po prodajnoj cijeni koja je za krajnjeg potrošača niža za više od 34 % od krajnje prodajne cijene te zabrana akcijske prodaje osjetljivog proizvoda dobavljača koja premašuje razinu od 25 % količinskog obima ili vrijednosti robe prema ugovoru.

 

Novčanim kaznama kažnjavat će se počinitelje povreda prema ovom Prijedlogu zakona, iako je glavni cilj utvrđenih kazni njihov odvraćajući utjecaj. Time će se nastala neravnoteža u poslovnim odnosima između dionika u lancu opskrbe hranom vratiti u nužno normalne uvjete jednakopravnosti.

 

Nepoštene trgovačke prakse pojavljuju se kao jedna od posljedica nejednake gospodarske snage dionika u lancu opskrbe hranom. One najviše pogađaju poljoprivrednike, male i srednje tvrtke kao najslabiju kariku u lancu, ali i mala i srednja poduzeća u preradi.

 

Posljednjih mjeseci vodili smo razgovore sa svim dionicima lanca opskrbe hranom. Smatramo da je naš prijedlog izmjena i dopuna Zakona konstruktivan, provediv u praksi i da pruža puno veću razinu zaštite svim karikama u lancu. Rješavamo pitanje akcijskih prodaja osjetljivih proizvoda jer je upravo na taj segment nepoštenih praksi bilo najviše primjedbi javnosti i primarnih proizvođača. Predlažemo i visoke novčane kazne za prekršitelje, no cilj nije kažnjavati već mijenjati način poslovanja i razmišljanja kako bismo imali uređene, poštene i ravnopravne poslovne odnose. Važno nam je da se uključite u raspravu o ovom prijedlogu te vas pozivam da nam dostavite svoje komentare, prijedloge i mišljenja.“ – izjavila je ministrica Marija Vučković.

20/11/2020

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju danas je na adrese poljoprivrednika diljem Hrvatske poslala 29 ugovora za mjere iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. čiji je ukupni iznos prihvatljivog ulaganja gotovo 90 milijuna kuna a vrijednost potpore iz Programa ruralnog razvoja RH veća od 42 milijuna kuna.

Za operaciju 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava u sektoru tovnog govedarstva poslano je 20 ugovora u vrijednosti potpore od 33,5 milijuna kuna, a pri čemu ukupni iznos prihvatljivog ulaganja prelazi 71 milijun kuna.

 

Za operaciju 4.1.2. Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš poslano je 9 ugovora u vrijednosti potpore 8,6 milijuna kuna, a gdje je ukupni iznos prihvatljivog ulaganja 18,6 milijuna kuna. Korisnici obje operacije su fizičke i pravne osobe upisne u Upisnik poljoprivrednika i proizvođačke grupe/organizacije.

 

Kod operacije 4.1.1. najviša vrijednost javne potpore može iznositi do 500.000,00 EUR, a intenzitet potpore iznosi do 50% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova. Najviša vrijednost potpore u operaciji 4.1.2. iznosi do 300.000,00 EUR s intenzitetom potpore do 50%. Sve navedeno svakako je rezultat predanog rada djelatnika Agencije za plaćanja i odlične suradnje s korisnicima koja je kontinuirano traje i tijekom pandemije uzrokovane COVIDOM 19 te je uspješno zaključena na najbolji mogući način – potpisanim ugovorima o financiranju.

18/11/2020

Dana 18. studenoga obilježavamo 29. obljetnicu stradanja Vukovara i Škabrnje te se prisjećamo svih žrtava Domovinskog rata. Uz spomen na sve pripadnike Hrvatske vojske i MUP-a te sve smrtno stradale civile, ovo je prilika da se sjetimo i vatrogasaca koji su poginuli tijekom Domovinskog rata. Od 1991. do 1995. godine, uz branitelje i zdravstveno osoblje, vatrogasci su bili treći stup obrane Domovine, stalno prisutni na prvoj crti bojišnice spašavajući ljude, imovinu i gradove od djelovanja JNA i srpskih terorističkih postrojbi.

Uz odlaske na intervencije pod topničkim i zrakoplovnim napadima, vatrogasci su dežurali u vatrogasnim domovima, davali znakove za uzbunu, prevozili logistiku i vodu za ugroženo stanovništvo, ali i postrojbe na bojišnici. Vatrogasni domovi su uz svoju osnovnu namjenu postali logističke baze i centri za odmor pripadnika HV-a. Tijekom rata uništena su ili oštećena 192 vatrogasna doma, 147 spremišta i 228 vatrogasnih vozila.

 

Pohvala za požrtvovnost vatrogasaca

Hrabrost vatrogasaca, ali i bezobzirnost neprijatelja, koji nije zazirao od izravnog gađanja vatrogasnih vozila i vatrogasaca na intervenciji, može se pratiti na požarima u Sisku, Šibeniku, Dubrovniku, Zagrebu i mnogim manjim mjestima. Posebno se ističu vukovarski vatrogasci koji su svojom hrabrošću i požrtvovnošću ispisali jedne od najsvjetlijih trenutaka hrvatske vatrogasne povijesti. Dok je god bilo moguće, vozili su vodu za bolnicu i skloništa te gasili ratne požare.

Predsjednik Franjo Tuđman je krajem 1991. godine za požrtvovan rad u ratnim uvjetima pohvalio Profesionalne vatrogasne jedinice Vukovar, Rafinerija INA Sisak, Karlovac, Dubrovnik, Općine Vinkovci, dobrovoljna vatrogasna društva Otočac, Nova Gradiška, Novska, Općinski centar za zaštitu od požara Sisak te Vatrogasni Centar Osijek. Na temelju prijedloga Hrvatske vatrogasne zajednice, 1050 vatrogasaca dobilo je spomenicu Domovinskog rata.

 

Teška cijena humanosti

Humanost i požrtvovnost, koja krasi sve vatrogasce, plaćena je ljudskim životima. U Domovinskom ratu 22 vatrogasca su poginula pri vatrogasnim intervencijama u ratnim požarima, a 276 ih je poginulo u postrojbama Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova ili kao civili. Njihova žrtva se ne smije zaboraviti. Stoga je Hrvatska vatrogasna zajednica, uz suradnju županijskih vatrogasnih zajednica i veliku stručnu pomoć Hrvatskog memorijalno – dokumentacijskog centra Domovinskog rata, pripremila popis naše vatrogasne braće stradale u Domovinskom ratu koji je objavljen na web stranici Hrvatske vatrogasne zajednice. Na ovaj način su otrgli vatrogasnu braću od zaborava. Neka im je laka hrvatska zemlja. Počivali u miru.

 

Izvor: HVZ

17/11/2020

Jučer je započela isplata predujma poljoprivrednicima u okviru izravnih plaćanja za proizvodnu 2020. godinu. Za isplatu predujma poljoprivrednicima osiguran je iznos od jedne milijarde i 565 milijuna kuna, što je 200 milijuna kuna više nego prošle godine. Kao i prethodne tri godine, potporu će primiti više od 100.000 poljoprivrednih gospodarstava koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu u 2020. godini i koji su prošli kontrole Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Sredstva se isplaćuju za potporu po površini, odnosno za osnovno, zeleno, preraspodijeljeno plaćanje, mlade poljoprivrednike te proizvodno vezane potpore za povrće, voće, šećernu repu i krmno proteinske usjeve. Novac za ovu isplatu se refundira iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, a u predujmu će se isplatiti maksimalno 70% EU dijela sredstava namijenjenih za proizvodnu 2020. godinu.

15/11/2020

HZJZ poziva Vas da budete dio prvog Nacionalnog istraživanja prehrambenih navika dojenčadi i djece, koje se provodi na reprezentativnom uzorku djece dobi od 3 mjeseca do 9 godina, na području cijele Republike Hrvatske.

Istraživanje provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ), Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu (PBF) i Prehrambeno-tehnološkim fakultetom u Osijeku (PTF). Ukoliko ste roditelj i imate dijete u dobi od 3 mjeseca do 9 godina te želite biti aktivni sudionik ovog istraživanja značajnog prije svega za djecu, pronađite više informacija o samom istraživanju i obrazac za prijavu na ovoj poveznici.