22/01/2020

U proteklih 10 dana potvrđeni su slučajevi visokopatogene influence ptica u Poljskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i Češkoj u uzgojima peradi uzorkovane virusom podtipa H5N8.

Influenca ptica zarazna je virusna bolest ptica, uključujući perad. Zaraza domaće peradi virusom influence ptica uzrokuje dva glavna oblika te bolesti, koji se razlikuju po svojoj virulenciji. Niskopatogeni oblik načelno izaziva samo blage simptome, a visokopatogeni oblik kod većine vrsta peradi uzrokuje visoku stopu uginuća. Ta bolest može uvelike naštetiti profitabilnosti peradarstva i omesti trgovinu unutar Unije i izvoz u treće zemlje. Influenca ptica pojavljuje se uglavnom kod ptica, ali u određenim okolnostima njome se može zaraziti i čovjek, iako je rizik uglavnom vrlo malen.

U slučaju izbijanja influence ptica postoji opasnost da se uzročnik bolesti proširi na druga gospodarstva na kojima se drži perad ili druge ptice koje se drže u zatočeništvu. Tako se trgovinom živim pticama ili njihovim proizvodima može proširiti iz jedne države članice u druge države članice ili treće zemlje.

Direktivom Vijeća 2005/94/EZ od 20. prosinca 2005. o mjerama Zajednice u vezi s kontrolom influence ptica i o stavljanju izvan snage Direktive 92/40/EEZ, utvrđuju se određene preventivne mjere u vezi s nadziranjem i ranim otkrivanjem influence ptica te minimalne mjere kontrole koje treba primijeniti u slučaju izbijanja te bolesti kod peradi ili drugih ptica koje se drže u zatočeništvu. Tom se direktivom predviđa utvrđivanje zaraženih i ugroženih područja u slučaju izbijanja visokopatogene influence ptica. Takvom se regionalizacijom sprečava unošenje patogenog uzročnika i osigurava rano otkrivanje bolesti te se tako čuva zdravlje ptica na ostatku područja države članice. U Republici Hrvatskoj ova je Direktiva preuzeta u nacionalno zakonodavstvo Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica („Narodne novine“, br. 131/06).

Podsjećamo da su u Republici Hrvatskoj su na snazi preventivne mjere za sprječavanje pojave i rano otkrivanje influence ptica, određene Naredbom o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 27/17). Mjere se odnose na obaveznu provedbu biosigurnosnih mjera u uzgojima peradi te na obaveznu prijavu svake promjene zdravstvenog stanja kao i uginuća peradi i ptica. Primjenom biosigurnosnih mjera mora se onemogućiti kontakt domeće peradi i ptica u zatočeništvu sa divljim pticama, posebnom pticama vodaricama koje su najčešće rezervoari virusa. Posjednici su dužni redovito pratiti zdravstveno stanje peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu te u slučaju pojave znakova bolesti i/ili uginuća isto odmah prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji kako bi se provelo uzorkovanje i time omogućilo rano otkrivanje infekcije.

Jednako tako potrebno je prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji ukoliko se uoče uginule divlje ptice.

Osim mjera ranog otkrivanja, influenca ptica u RH se kontinuirano nadzire u okviru programa nadziranja u peradi i divljih ptica. Programi su odobreni i sufinancirani od strane Europske komisije.

U slučaju potvrde influence ptica, provode se mjere iskorjenjivanja influence ptica sukladno Direktivi Vijeća 2005/94/EZ od 20. prosinca 2005. o mjerama Zajednice u vezi s kontrolom influence ptica i o stavljanju izvan snage Direktive 92/40/EEZ. Također, sukladno europskom zakonodavstvu, u promet unutar Europske unije mogu se stavljati isključivo pošiljke živih životinja koje su pregledane od strane službenog veterinara odlazne države uz popratni TRACES certifikat, dok se proizvodi životinjskog podrijetla na tržište mogu stavljati isključivo ukoliko potječu od zdravih životinja s gospodarstava izvan područja pod restrikcijom uvedenom zbog pojave influence ptica. Osnovni uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi se perad i jaja za valenje mogli staviti u EU promet, odnosno uvesti u EU, propisani su Direktivom Vijeća 2009/158/EZ od 30. studenoga 2009. o uvjetima zdravlja životinja kojima se uređuje trgovina peradi i jajima za valenje unutar Zajednice i njihov uvoz iz trećih zemalja.

U odnosu na pojavu influence ptica u Poljskoj Komisija je odredila i dodatne hitne mjere te su tako Provedbenom Odlukom Komisije (EU) 2020/10 оd 7. siječnja 2020. o određenim privremenim zaštitnim mjerama povezanima s visokopatogenom influencom ptica podtipa H5N8 u Poljskoj, određena područja pod ograničenjem, odnosno uvedene su mjere regionalizacije za zaražena i ugrožena područja u trajanju najmanje do 31. ožujka 2020. Očekuje se donošenje Odluke i u odnosu na pojavu visokopatogene influence ptica u Slovačkoj. Ova se Odluka redovito ažurira na sjednici Stalnog odbora za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje, ovisno o epidemiološkoj situaciji.

Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede nadležna je za kontinuirano dostavljanje podataka o pojavi bolesti životinja i rezultatima provedbe programa nadziranja Europskoj Komisiji i Svjetskoj organizaciji za zdravlje životinja (OIE) kao i za praćenje pojave i kretanja zaraznih i nametničkih bolesti u drugim državama članicama EU odnosno trećim zemljama. Uprava putem ADNS sustava Europske komisije (Animal Disease Notification System) dnevno zaprima informacije o potvrđenim slučajevima bolesti koje na razini EU podliježu obvezi prijave.

Tako je Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane hrvatskog Ministarstva poljoprivrede obavijestilo mađarsko tijelo za veterinarstvo da je meso peradi koje potječe s farme zaražene visoko patogenom influencom ptica H5N8 te druge farme koja je u tom trenutku bila pod sumnjom na zarazu tim virusom, dopremljeno u sedam objekata u Hrvatskoj. Veterinarska inspekcija je odmah po zaprimljenom zahtjevu provela nadzor kod subjekata u poslovanju s hranom u koje je prema dobivenim distribucijskim listama dopremljeno 5416 kilograma mesa peradi. Kod subjekata je zatečeno 864,5 kilograma mesa peradi koje je neškodljivo uklonjeno radi sprečavanja širenja bolesti na drugu perad i ptice.

VEZANI TEKSTOVI
19/01/2020

Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar najavio je da u proljeće kreću prijave za dugo očekivanu energetsku obnovu obiteljskih kuća. Nacrt Izmjena i dopuna Programa energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje 2014. -2020. trenutno je na javnom savjetovanju pa Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja poziva građane da se uključe u raspravu svojim prijedlozima.

Donošenje Izmjena i dopuna Programa energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje 2014. – 2020. od strane Vlade Republike Hrvatske preduvjet je za raspisivanje poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća.

Raspisivanje poziva predviđa se već krajem prvog kvartala 2020. godine, a odnosit će se na postojeće obiteljske kuće, bez obzira na godinu izgradnje – osnovni uvjet je da budu zakonito izgrađene odnosno legalne. Mogućnost prijave ovisiti će i o energetskom razredu zgrade. Na javni poziv moći će se prijaviti obiteljske kuće iz kontinentalne Hrvatske energetskog razreda D ili niže, odnosno obiteljske kuće iz primorske Hrvatske energetskog razreda C ili niže. Da li obiteljska kuća spada u kontinentalnu ili primorsku Hrvatsku iskazano je na energetskom certifikatu zgrade.

Za financiranje provedbe ovog Programa u financijskom planu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osiguran je iznos od 142 milijuna kuna.

“Stalno su nam stizali upiti građana o nastavku ove jako popularne mjere i na zadovoljstvo svih zainteresiranih nastavljamo s njezinim provođenjem ove godine. Ono što je također važno za naglasiti jest da ćemo, uz spomenuta sredstva, pronaći način da osiguramo i dodatna jer očekujemo jako velik broj prijava” – rekao je ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar.

Prema prijedlogu Programa, energetska obnova obiteljskih kuća provodit će se sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kako bi se građanima olakšao sam postupak prijave za dobivanje sredstava. Naime, prijavljivanje za EU sredstva za fizičke bi osobe bilo prekomplicirano i preskupo pa je Ministarstvo odlučilo ovu poticajnu mjeru provoditi sufinanciranjem Fonda vanproračunskim sredstvima koja su namjenska za podizanje energetske učinkovitosti.

Od navedenog ukupnog iznosa predviđenog za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća, 20% ukupnih sredstava, odnosno 28,4 milijuna kuna, namijenjeno je za financiranje energetske obnove obiteljskih kuća građana koji su u opasnosti od energetskog siromaštva. Ovoj kategoriji građana država će financirati predviđene mjere energetske obnove sa 100% potrebnog iznosa za obnovu obiteljskih kuća.

S ostalih 80% od ukupno predviđenih sredstava za sufinanciranje tj. 113,6 milijuna kuna, sufinancirat će se energetska obnova svim ostalim građanima vlasnicima obiteljskih kuća, i to sa stopom od 60% sufinanciranja, dok će ostatak iznosa ti građani osigurati iz vlastitih izvora.

Program u razdoblju od 2019. do 2020. provodi se u dva dijela, tj. za dvije ciljne skupine:

  • Svi građani, vlasnici obiteljskih kuća – prvi dio ovog Programa odnosi se na sve vlasnike obiteljskih kuća u RH bez obzira na njihov socijalni status;
  • Ranjive skupine građana – drugi dio ovog Programa odnosi se isključivo na ranjive skupine građana u riziku od energetskog siromaštva.

Obiteljska kuća u smislu ovog Programa je zgrada u kojoj je više od 50% bruto podne površine namijenjeno za stanovanje te zadovoljava jedan od dva navedena uvjeta:

  • ima najviše tri stambene jedinice;
  • ima građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 600 m2.

Programom se predviđa poticanje sljedećih aktivnosti:

  • povećanje toplinske zaštite svih elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora:
  • energetska obnova vanjskog zida, stropa, poda, krova (sva potrebna oprema i radovi vezani uz povećanje toplinske zaštite, uključujući npr. hidroizolaciju, zamjenu konstrukcijskih elemenata krova i dr. – detalji se propisuju u javnom pozivu);
  • zamjena stolarije ovojnice grijanog prostora novom;
  • cjelovita energetska obnova, koja podrazumijeva kombinaciju mjera na vanjskoj ovojnici i ugradnje sljedećih sustava za korištenje OIE:
  • sustavi s sunčanim toplinskim pretvaračima;
  • sustavi na drvnu sječku/pelete;
  • dizalice topline zrak-voda, voda-voda ili zemlja-voda;
  • fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju.

Detaljniji tehnički uvjeti propisat će se pozivom.

  • Detaljan sadržaj dokumentacije potrebne za prijavu na poziv bit će također propisan u samom tekstu javnog poziva dok obavezna dokumentacija za prijavu minimalno uključuje:
  • Izvješće o energetskom pregledu i energetski certifikat i detaljnu ponudu izvođača radova za provedbu mjera specificiranih u izvješću o energetskom pregledu. Navedenim dokumentima potvrđuje se zadovoljavanje tehničkih uvjeta propisanih u javnom pozivu;
  • U slučaju ugradnje fotonaponskih sustava, potreban je glavni projekt, u skladu s Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine, br.112/17,34/18,36/19 i 98/19);
  • Fotodokumentaciju postojećeg stanja;
  • Dokaze o prebivalištu, vlasništvu i zakonitosti građevine – vrste ovih dokaza detaljno se raspisuju u javnom pozivu.

Podsjetimo, energetska obnova obiteljskih kuća provodila se 2015. godine također putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Projekti su se provodili tijekom 2015. i 2016. godine, a sufinanciranje je u cijelosti bilo osigurano također iz nacionalnih sredstava.

VEZANI TEKSTOVI
17/01/2020

Ministar turizma Gari Cappelli i ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović otvorit će „Dane poslova u turizmu“ i sudjelovati na „Regionalnoj konferenciji tržišta rada Slavonije, Baranje i Srijema“. „Dani poslova u turizmu“ održat će se danas, 17. siječnja 2020. godine u Sportskoj dvorani Gradski vrt (Ulica kneza Trpimira 23) u Osijeku s početkom u 10.00 sati.

„Dani poslova u turizmu“ zajednički je projekt Ministarstva turizma, Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatske udruge poslodavaca – Udruge ugostiteljstva i turizma koji već četvrtu godinu okuplja brojne poslodavce iz turističkog sektora i nezaposlene zainteresirane za rad u turizmu i ugostiteljstvu te prilika da brojni poslodavci predstave otvorena radna mjesta i povežu se s nezaposlenim osobama koje se na jednom mjestu mogu informirati o mogućnostima za zapošljavanje i razvoj karijere u turizmu. Ovogodišnji „Dani poslova u turizmu“ održat će se 17. siječnja 2020. godine u Osijeku, 22. siječnja 2020. godine u Zagrebu i 31. siječnja 2020. godine u Splitu.

U nastavku dana, 17. siječnja u 13 sati na Fakultetu Agrobiotehničkih znanosti u Osijeku (Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek) održat će se i „Regionalna konferencija tržišta rada Slavonije, Baranje i Srijema“ s temom „Suradnja jedinica lokalne uprave i poslodavaca s Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava“.

Na konferenciji će ministar Josip Aladrović sa suradnicima predstaviti novosti u mjerama aktivne politike zapošljavanja, ukidanje kvotnog sustava za zapošljavanje stranaca i rad Europskog socijalnog fonda dok će Ministar Gari Cappelli sa suradnicima predstaviti projekt „Regionalni centri kompetentnosti u strukovnom obrazovanju u sektoru turizma i ugostiteljstva“.

VEZANI TEKSTOVI
15/01/2020

Danas je veliki dan za Lijepu našu. Republika Hrvatska 15. siječnja obilježava 28. obljetnicu međunarodnog priznanja. Prije svih, neovisnost do tada još nove i neprihvaćene Hrvatske 19. prosinca 1991. godine priznao je Island. Nakon toga, 1992. godine, našu malu i divnu domovinu kao suverenu i samostalnu državu priznao je i Vatikan, kao i većina ostalih europskih zemalja. Ubrzo su uspostavljeni diplomatski odnosi sa Njemačkom, koja je, uz Svetu Stolicu, uvelike doprinijela priznavanju Hrvatske u svijetu.

Zanimljiva je činjenica da su prve zemlje koje su priznale Republiku Hrvatsku bile one koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija. Republika Hrvatska i danas održava diplomatske odnose sa većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta, a uz to je i postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa.

VEZANI TEKSTOVI
09/01/2020

Obavještavaju se svi zainteresirani da će Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju krajem veljače 2020. objaviti Javni natječaj za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2019.-2023. za mjeru Ulaganja u vinarije i marketing vina.

Korisnici mjere Ulaganja u vinarije i marketing vina su: poduzeća u sektoru vina (vinarije – fizičke ili pravne osobe upisane u Vinogradarski registar) koja se bave proizvodnjom ili prodajom proizvoda iz dijela II. Priloga VII. Uredbe (EU) 1308/2013, organizacije proizvođača vina, udruženja dvaju ili više proizvođača ili sektorske organizacije.

Razina potpore iznosi do 50% od ukupno prihvatljivih troškova, ovisno o veličini podnositelja.

Maksimalni iznos potpore po projektu:

  • za mikro, mala i srednja poduzeća (uključujući i fizičke osobe) je 1.500.000 EUR
  • za velika poduzeća s manje od 750 zaposlenih ili prometom manjim od 200 milijuna EUR je 750.000 EUR
  • za velika poduzeća koja imaju 750 ili više zaposlenih ili promet od 200 milijuna EUR i više je 550.000. EUR.
VEZANI TEKSTOVI
08/01/2020

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju je sukladno Pravilniku o primjeni Zakona o trošarinama koji se odnosi na plavi dizel za namjene u poljoprivredi, ribolovu, akvakulturi te na povrat plaćene trošarine na bezolovni motorni benzin za namjene u ribolovu („Narodne novine“ br. 1/2019 ) dana 4. siječnja 2020. godine poljoprivrednicima na kartice plavog goriva dodijelila količine plavog dizela za potrošnju u 2020. godini.

Ukupan broj OPG-a/PG-a kojima je na kartice plavog goriva dodijeljena količina plavog dizela za potrošnju u 2020. godini je 97.200.

Ukupna količina plavog dizela koja je dodijeljena za potrošnju u 2020. godini je 173.139.931,50 litara.

Pregled dodijeljene količine plavog dizela prema potpori:

VEZANI TEKSTOVI
02/01/2020

Naredba o prestanku važenja Naredbe o mjerama za sprječavanje pojave i širenja klasične svinjske kuge stupila je na snagu 27. prosinca, čime je Hrvatska izbrisana sa popisa zemlja članica EU u kojima su zbog izbijanja klasične svinjske na snazi bile stroge mjere ograničenja stavljanja u promet živih svinja i njihovih proizvoda s područja Vukovarsko – srijemske, Karlovačke, Sisačko – moslavačke i Brodsko posavske županije. Time je omogućen nesmetani promet živih svinja, mesa svinja i proizvoda od mesa svinja unutar RH i EU.

Rezultat je to dugogodišnje provedbe sveobuhvatnih veterinarskih mjera nadziranja, kontrole i iskorjenjivanja ove bolesti u populaciji domaćih i divljih svinja kojim je okončano desetogodišnje razdoblje nakon zadnje pojave klasične svinjske kuge u RH.

„Ovo je važan dokaz izuzetne organiziranosti i uspješnosti veterinarske struke u RH, koji garantira uspješno suočavanje i s budućim izazovima, od kojih svakako ističemo jedan od najopasnijih – afričku svinjsku kugu (ASK). Ovim putem zahvaljujem svim dionicima sustava na ustrajnosti i suradnji u provedbi opsežnih mjera na terenu u odnosu na klasičnu svinjsku kugu, kao i na, sigurna sam, daljnjoj kvalitetnoj i angažiranoj provedbi preventivnih mjera u odnosu na afričku svinjsku kugu.“ – istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Jedino se provedbom svih propisanih mjera, posebno mjera biosigurnosti od strane posjednika, ali i veterinara, može učinkovito spriječiti unos virusa ASK na naše područje, a ranim otkrivanjem pojave bolesti spriječiti njeno daljnje širenje i time smanjiti negativne posljedice. Jednako tako, u svrhu održavanja statusa Hrvatske kao zemlje slobodne od KSK, vrlo je važna daljnja kontinuirana provedba nadziranja ove bolesti i to pasivnog nadziranja putem isključivanja KSK u uginulih i bolesnih svinja (uključujući i kod pobačaja) te aktivnog nadziranja uzorkovanjem svinja sukladno Programu nadziranja klasične svinjske kuge.

Naredba o prestanku važenja Naredbe o mjerama za sprječavanje pojave i širenja klasične svinjske kuge dostupna je na ovoj poveznici.

VEZANI TEKSTOVI
29/12/2019

Na posljednjoj sjednici Vlade održanoj u petak donesena je Odluka o donošenju Programa mjera za provedbu Zakona o najmu stanova. Program je izradilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja na temelju prikupljenih podataka i iskazanog interesa zaštićenih najmoprimaca, zaštićenih podstanara i predmnijevanih najmoprimca za najam, odnosno kupnju stanova.

Program mjera za provedbu Zakona o najmu stanova izrađen je u cilju objedinjavanja postupanja tijela državne uprave, jedinica lokalne samouprave, jedinica područne (regionalne) samouprave, Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN-a) i ostalih javnih ustanova u osiguranju dovoljnog broja stanova koje će zaštićeni najmoprimci, podstanari ili predmnijevani najmoprimci, koji ne stanuju u stanu koji je u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, jedinice područne (regionalne) samouprave ili Republike Hrvatske, moći iznajmiti ili kupiti najkasnije do 31. kolovoza 2023. godine.

U svrhu izrade Programa mjera za provedbu Zakona o najmu stanova, APN je proveo Javni poziv za prikupljanje podataka o stanovima i osobama koje plaćaju zaštićenu najamninu koji je trajao od 8. prosinca 2018. do 8. lipnja 2019. godine, na kojem je za utvrđivanje stvarnih potreba zaprimljeno 1.030 zahtjeva od čega je interes za stambeno zbrinjavanje iskazalo 982 najmoprimca: 665 odabralo je ponuđene opcije (567 za POS, 16 za POS+, 34 za subvencioniranje, 26 za stan JLS i RH, 22 za starački dom), a 317 nije odabralo nijednu ponuđenu opciju.

U naredne tri godine planira se provesti realizacija svih predviđenih mjera za provedbu Zakona prema programima POS-a, programu subvencioniranja stambenih kredita ili smještaja u dom za starije i nemoćne osobe.

Jedinice lokalne samouprave, jedinice područne (regionalne) samouprave, nadležna državna tijela, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama i javne ustanove dužni su provoditi ovaj Program glede Zakona o najmu stanova, a koji se odnosi na osiguranje dostatnog broja stanova i davanje prednosti prilikom rješavanja stambenih pitanja zaštićenih najmoprimaca.

VEZANI TEKSTOVI
21/12/2019

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je natječaj za mjeru Promidžba na tržištima trećih zemalja, iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2019. – 2023.

Korisnici mjere Promidžba na tržištima trećih zemalja su: stručne organizacije uključene u sektor vina, organizacije proizvođača vina, udruženja organizacija proizvođača vina, privremena ili stalna udruženja dvaju ili više proizvođača, sektorske organizacije uključene u sektor vina, javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina, osim korisnika Državnog proračuna i privatna poduzeća (fizičke ili pravne osobe) registrirana za proizvodnju vina.

Dozvoljeni troškovi unutar mjere Promidžba su:

  • objavljivanje reklama u medijima (tisak, televizija, radio, internet, društvene mreže)
  • ulaganja u odnose s javnošću, promociju i marketing, uključujući organizaciju informativnih putovanja u Hrvatsku, promociju imidža Hrvatske, promotivne prodaje
  • ulaganja u izradu i distribuciju promotivnih materijala za tržišta trećih zemalja
  • ulaganja u sudjelovanje na sajmovima i drugim događanjima na tržištima trećih zemalja te
  • administrativni troškovi i troškovi osoblja korisnikaRazina potpore iznosi do 80% od ukupno prihvatljivih troškova, unutar čega se udio od 50% prihvatljivih troškova odnosi na sredstva EU, a udio od 30% od ukupno prihvatljivih troškova na sredstva državne potpore (de minimis potpora). Najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po projektu iznosi 250.000 EUR.

Rok za podnošenje prijava je do 14. veljače 2019. godine, a natječaj i detaljne upute s popisom obrazaca dostupni su ovdje.

U razdoblju 2014.-2018. objavljeno je 12 natječaja za mjeru Promidžba.

Od početka 2014. godine – od kada je započela provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vina odobrena je isplata za 74 projekata u ukupnom iznosu 14.477.295,68 HRK. U 2019. godini isplaćeno je 6.138.096,92 HRK, a iskoristivost omotnice za ovu mjeru iznosila je 88,9% za 2019. godinu.

VEZANI TEKSTOVI
12/12/2019

Ministrica poljoprivrede, Marija Vučković i ravnateljica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Matilda Copić potpisale su jučer, 11. prosinca 2019. godine, izmjene i dopune sporazuma o financiranju s predsjednikom Uprave HAMAG – BICRO-a, Vjeranom Vrbancem i članicom Uprave Marijanom Oreb, čime se omogućuje nastavak provedbe financijskih instrumenata PRR 2014.-2020.: Mikro i Malih zajmova za ruralni razvoj te Pojedinačnih jamstava za ruralni razvoj za koje je sada dostupno više od 384 milijuna kuna.

Dosadašnjom uspješnom provedbom financijskih instrumenata koje provodi HAMAG – BICRO (početak zaprimanja zahtjeva za financiranjem od strane potencijalnih krajnjih primatelja Mikro i Malih zajmova od rujna 2018., odnosno Pojedinačnih jamstva za ruralni razvoj od veljače 2019. godine) ostvareno je znatno više od inicijalno planiranog te je zaključno s listopadom 2019. godine provedba navedenih instrumenata rezultirala s ukupno 381 podržanih krajnjih primatelja, odnosno njihovih novih ulaganja te 97 novostvorenih radnih mjesta kao rezultat tih ulaganja. Navedeni rezultati predstavljaju ostvarenje znatno iznad planiranog (na razini 337 % planiranog!) te prikazuju u kojoj mjeri su potencijalni krajnji primatelji financijskih instrumenata prepoznali njihov značaj, odnosno dostupne pogodnosti.

“Financijski instrumenti za poljoprivredu i ruralni razvoj trenutno su najpovoljniji oblik financijske podrške za poljoprivrednike na tržištu, stoga i ne čudi ovako brza apsorpcija inicijalne omotnice. Nadam se da će nova alokacija nastaviti ovakav trend te da ćemo i dalje bilježiti dobre rezultate.” – izjavio je predsjednik Uprave HAMAG – BICRO-a, Vjeran Vrbanec.

Od financijskih instrumenata koje provodi HAMAG – BICRO, krajnji primatelji su prvenstveno zainteresirani za financiranje planiranih ulaganja putem dostupnih sredstava Malih zajmova za ruralni razvoj, odnosno ulaganje u restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava. Danas potpisane izmjene i dopune sporazuma o financiranju odgovaraju na navedene trendove, odnosno iskazani interes potencijalnih krajnjih primatelja te su obuhvatile usklađivanje alokacije na razini sporazuma, odnosno prilagodbu alokacije dostupne za financiranje Malih zajmova za ruralni razvoj, koja je povećana s 89,5 milijuna kuna na 285,2 milijuna kuna.

„Današnje potpisivanje izmjena i dopuna sporazuma o financiranju s našim partnerom u provedbi HAMAG – BICRO-om nastavak je uspješne priče o financiranju održivih projekata naših mikro, malih i srednjih poduzetnika u poljoprivredi, preradi i šumarstvu. Prilagodba financijskog plana omogućit će dostupnost sredstava i onima koje komercijalne banke nisu bile spremne financijski podržati, prvenstveno mislim na OPG-ove. I dalje nastavljamo s niskim kamatnim stopama od 0,1 % za mljekarski sektor, odnosno 0,5 ili 1 % za sve ostale prihvatljive krajnje primatelje.“ – izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković te dodala: „Drago mi je da s terena imamo ovako pozitivan odaziv i da smo za malo više od godinu dana provedbe uspjeli iskoristiti sva sredstva predviđena za provedbu Malih zajmova u šestogodišnjem periodu. Posebno ohrabruje činjenica da su svi ti projekti zadovoljili kriterije održivosti poslovnih ideja i pripadajućih planova, a što dokazuje poduzetničke kapacitete naših poljoprivrednika.“

Provedba ovih financijskih instrumenata omogućava jednostavnije, brže, lakše i povoljnije kreditiranje ulaganja u poljoprivredu, preradu i šumarstvo, kroz ulaganja u restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš, korištenje obnovljivih izvora energije, povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima, razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima, kao i modernizaciju tehnologija, strojeva, alata i opreme pri dobivanju drva i šumsko – uzgojnim radovima te u predindustrijskoj preradi drva.

VEZANI TEKSTOVI
image_pdfimage_print