12/11/2019

Isplata predujma u okviru izravnih plaćanja za proizvodnu 2019. godinu započela je danas, 12. studenog 2019. godine. Potporu će primiti više od 100.000 poljoprivrednih gospodarstava koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu u 2019. godini i koji su prošli kontrole Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Za isplatu predujma poljoprivrednicima je osiguran iznos od 1,3 milijarde kuna, što je 200 milijuna kuna više nego prošle godine. Sredstva se isplaćuju za potporu po površini, odnosno za osnovno, zeleno i preraspodijeljeno plaćanje.

Podsjetimo, za osnovno plaćanje po površini prihvatljive su samo obrađene poljoprivredne površine, trajni travnjaci i trajni nasadi na kojima se obavlja poljoprivredna aktivnost i koje su upisane u evidenciju korištenja poljoprivrednog zemljišta – ARKOD. Preraspodijeljeno plaćanje dodjeljuje se za prvih 20 hektara koja poljoprivredna gospodarstva obrađuju, svim korisnicima koji zadovoljavaju uvjete za osnovno plaćanje. Zeleno plaćanje je plaćanje za provođenje praksi korisnih za klimu i okoliš, a isplaćuje se kao postotak ukupne vrijednosti osnovnog plaćanja. Poljoprivrednici koji se bave klasičnom proizvodnjom trebaju provoditi zelene prakse da bi ostvarili pravo na zeleno plaćanje, dok površine pod ekološkom proizvodnjom automatski ostvaruju uvjete za zelena plaćanja. Zelene prakse uključuju raznolikost usjeva, ekološki značajne površine i očuvanje trajnih travnjaka.

VEZANI TEKSTOVI
08/11/2019

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je jučer, 07. studenog 2019. godine, ograničeni javni poziv visokim učilištima za dodjelu bespovratnih sredstava za stipendiranje studenata visokih učilišta iz područja biotehničkih znanosti na području Slavonije, Baranje i Srijema.

Projekt stipendiranja studenata dio je projekta „Projekt Slavonija, Baranja i Srijem“ koji je pokrenut za projekte na području pet slavonskih županija, koji se najvećim dijelom financiraju iz EU fondova kao i iz Državnog proračuna RH. Na području Slavonije, Baranje i Srijema četiri su visoka učilišta iz područja biotehničkih znanosti: Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Prehrambeno – tehnološki fakultet Osijek, Veleučilište u Slavonskom Brodu i Veleučilište u Požegi.

U kolovozu 2019. godine ministrica poljoprivrede potpisala je Sporazum o suradnji s dekanima visokih učilišta u kojem su definirane odgovornosti i obveze te potrebne radnje i aktivnosti između Ministarstva i visokih učilišta vezano za ovaj projekt. Nastavno na taj Sporazum o suradnji, a nakon provedenih upisa na studijske programe za studijsku godinu 2019/2020., raspisan je javni poziv visokim učilištima koji je otvoren do 29. studenog 2019. godine.

Pravo na dodjelu stipendija imaju redoviti i izvanredni studenti 2. ili 3. godine preddiplomskih i 1. ili 2. godine diplomskih studija iz područja biotehničkih znanosti (polja: agronomija, biotehnologija, prehrambena tehnologija i nutricionizam) koji su u akademskoj godini za koju se dodjeljuje stipendija prvi puta upisali godinu studija. Stipendija iznosi 10.000 kuna po studentu za jednu akademsku godinu. Ukupna planirana vrijednost javnog poziva iznosi 15 milijuna kuna.

Studenti se prijavljuju za dodjelu stipendije visokom učilištu na kojemu su u akademskoj godini upisali studijski program iz biotehničkih znanosti najkasnije do 15. studenog 2019. godine. Visoka učilišta na svojim mrežnim stranicama objavljuju poziv studentima i prikupljaju njihove prijave te će po isteku roka za prijavu izvršiti evaluaciju prijavitelja i odabir studenata. Nakon evaluacije i odabira studenata koji udovoljavaju uvjetima i kriterijima za dodjelu stipendija, visoka učilišta će najkasnije do 29. studenog 2019. godine dostaviti Ministarstvu poljoprivrede prijavu na javni poziv. Nakon administrativne kontrole Ministarstvo će donijeti odluku o dodjeli bespovratnih sredstava i sklopiti ugovore s visokim učilištima na temelju kojih će im doznačiti odobrena financijska sredstva. Stipendiju u iznosu od 10.000 kuna će studentima jednokratno isplatiti visoka učilišta na temelju ugovora sa studentom.

Javni poziv i Upute za prijavitelje dostupni su ovdje.

Foto: ministarstvo poljoprivrede

VEZANI TEKSTOVI
05/11/2019

U Hrvatskom saboru prošlog je tjedna izglasan zakonski paket kojim se deregulira dio profesionalnih usluga u strukovnoj komori arhitekata te komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. Tako je, primjerice, ukinuta obveza članstva u Komori za inženjere gradilišta i voditelje radove, čime će poslodavci biti izravno oslobođeni od parafiskalnog nameta koji je godišnje iznosio 1.800 kuna po radniku, što je ušteda od oko 10 milijuna kuna.

Uz to, otvara se put slobodnoj tržišnoj konkurenciji i brži pristup tržištu rada za mlade ljude, kao i rastu produktivnosti hrvatskog gospodarstva. Pri donošenju ovih izmjena vodilo se računa prvenstveno o sigurnosti i zaštiti struke, a svi poslodavci i radnici koji žele koristiti usluge komora i dalje će imati tu mogućnost kroz dobrovoljni upis.

Izmjene zakona dio su kontinuiranih reformskih mjera koje provodi Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja s ciljem stvaranja povoljnijeg investicijskog okruženja. Ova mjera će izravno utjecati na veću konkurentnost graditeljstva, kao jedne od najvažnijih gospodarskih grana u zemlji, a uvest će se i mogućnost izbora koja je osnova tržišnog gospodarstva.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar istaknuo je kako izmjene zakona omogućavaju uštede poduzetnicima i obrtnicima koje pak mogu preusmjeriti na druge stavke pa tako i veće plaće radnicima.

„Ako poduzetnicima smanjimo namete, ta sredstva mogu preusmjeriti u investicije, nove tehnologije ili plaće radnicima. Ukinuli smo obavezno članstvo u strukovnim komorama, ali ostavili mogućnost dobrovoljnog upisa. Na komorama je sad da ponude svoje usluge na tržištu i siguran sam da će se stručnjaci dobrovoljno učlanjivati ako od toga budu imali jasne koristi. Ovom mjerom otvaramo tržište i uvodimo red, a to uvijek smeta onima koji naučili živjeti na račun tuđeg rada.“ – dodao je Štromar.

Vrijedi podsjetiti Hrvatska ima 300 reguliranih zanimanja, što je 100 više do prosjeka Europske unije. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja nastavit će s provođenjem različitih mjera kojima je cilj daljnja deregulacija i uvođenje poštenih tržišnih principa. Od slobodnijeg, odnosno liberalnijeg, tržišta korist će na kraju imati svi – poduzetnici, radnici, ali i strukovna udruženja koje će zasigurno podignuti razinu kvalitete usluga kako bi privukla ili zadržala članstvo.

VEZANI TEKSTOVI
04/11/2019

Prema planu proračuna za 2020. godinu Ministarstvo poljoprivrede je za isplatu potpora u poljoprivredi i ribarstvu kroz EU fondove i državni proračun, osiguralo 6.243.252.065 kuna što je za 333.972.261 kuna odnosno 5,7% više u odnosu na tekuću 2019. godinu.

„Potpore poljoprivrednicima u sljedećoj godini neće se smanjivati, naprotiv bit će veće nego ove godine. Proračun za Ministarstvo poljoprivrede jest manji, ali odnosi se na racionalizaciju administracije, odnosno smanjenje materijalnih troškova.“ – izjavila je jučer u Zagrebu ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Prema planu proračuna za 2020. godinu Ministarstvo poljoprivrede je za isplatu potpora u poljoprivredi i ribarstvu kroz EU fondove i državni proračun, osiguralo 6.243.252.065 kuna što je za 333.972.261 kuna odnosno 5,7% više u odnosu na tekuću 2019. godinu.

Tako će u 2020. godini poljoprivrednicima biti isplaćen najveći iznos potpore u okviru izravnih plaćanja od 2014. godine do sada, s tim da se 82,6% sredstava financira kroz Europski fond za jamstva u poljoprivredi, tj. 325 milijuna kuna više nego prethodne godine. Isto tako, uspjeli smo za naše poljoprivrednike osigurati i dodatnih 26 milijuna eura za 2020. godinu korištenjem mehanizma fleksibilnosti. Sukladno novom planu za izravna plaćanja poljoprivrednim proizvođačima osigurano 3.101.459.163 kuna, što je za 79,5 milijuna kuna više nego 2019. godine.

Rasterećenje državnog proračuna postignuto je prije svega rezultatima dobre racionalizacije Ministarstva poljoprivrede i većom apsorpcijom EU sredstava za plaće i materijalne rashode koji su preneseni na pozicije Tehničke pomoći Programa ruralnog razvoja RH i Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo. Ovim načinom planiranja troškovi u okviru Administracije u 2020. godini planirani su na razini 385.583.889 kuna što je za 43,9 milijuna kuna manje u odnosu na 2019. godinu.

VEZANI TEKSTOVI
03/11/2019

Objavljen javni poziv za dugogodišnji zakup državnog šumskog zemljišta

Prema novoj Uredbi o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu RH (NN 55/19) koju je Vlada Republike Hrvatske donijela u lipnju ove godine, javni šumoposjednik Hrvatske šume d.o.o. ovlašten je na temelju javnog poziva za prikupljanje ponuda, davati u zakup na vrijeme do 10 godina šumsko zemljište koje nije privedeno namjeni određenoj šumskogospodarskim planovima.

Najveća površina šumskog zemljišta u svrhu pašarenja koju javni šumoposjednik može dati jednoj osobi u zakup je 3,3 ha po uvjetnom grlu, a uvjeti za prijavu na javni poziv su da je pravna ili fizička osoba registrirana u Upisniku poljoprivrednika te vlasnik ili posjednik stoke. Kriteriji prednosti za dodjelu šumskog zemljišta za pašarenje propisani su člankom 7. Uredbe, koju u cijelosti prenosimo:

Osoba koja nema najmanje 3,3 ha zemljišta pogodnog za pašarenje po uvjetnom grlu u razdoblju od 12 mjeseci koji prethode objavi javnog poziva ima pravo prvenstva zakupa šumskog zemljišta, redoslijedom kako je navedeno:

  1. ako najmanje tri godine do objave javnog poziva ima prebivalište/sjedište na području jedinice lokalne samouprave za koju se raspisuje javni poziv
  2. ako je dosadašnji zakupnik koji je uredno ispunio obveze i svrhu iz dosadašnjih ugovora o zakupu
  3. ako je na dan raspisivanja javnog poziva mlađa od 41 godinu
  4. ako ponudi najviši iznos zakupnine uz ograničenje iz članka 4. stavka 11. Uredbe.

Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka i koja ponudi najviši iznos zakupnine. Osoba iz stavka 2. ovoga članka ostvaruje pravo prednosti uz uvjet prihvaćanja najvišeg iznosa ponuđene zakupnine.

„Uredbom i javnim pozivom za davanje u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu RH, vrlo smo jasno definirali kriterije prema kojima poljoprivrednici mogu dobiti zemlju koja im nedostaje za ispašu stoke, što je od velike važnosti za krške županije te daje lokalnim poljoprivrednicima priliku za povećanje stočarske proizvodnje u ruralnim krajevima u kojima je teže živjeti, raditi i zarađivati. Vjerujem da ćemo na ovaj način urediti korištenje šumskih zemljišta u vlasništvu RH te kroz ugovore o zakupu na 10 godina dati korisnicima pravnu sigurnost, kako bi kvalitetno planirali svoje poslovanje i investicije te posredno utjecati na povećanje obujma proizvodnje, unapređenje stočarstva te gospodarstva u cjelini.“ – izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković te podsjetila da je do 6. studenog 2019. godine otvoren poziv za kratkoročni zakup šumskog zemljišta kojim se regulira pravo svima koji su bez pravne osnove od 2015. godine upisali zemlju koju koriste u ARKOD, kako bi se temeljem uvjetnih grla osigurala dostatna površina za pašarenje. „Time je Ministarstvo poljoprivrede stvorilo pravni okvir kako bi se korištenje šumskog zemljišta što brže riješilo u interesu razvoja stočarstva, ruralnog prostora i povezanih djelatnosti.“ – zaključila je ministrica Vučković.

U cilju poticanja gospodarske djelatnosti te prateći potrebe turističke djelatnosti, Uredba predviđa niz svrha kojima se može upotpuniti turistička ponuda te omogućuje manjim gospodarskim subjektima pružanje različitih dodatnih usluga te povećanje raznolikosti ponuda i pratećih sadržaja.

Prema zakonskim odredbama šumsko zemljište može se dati u zakup u svrhe pašarenja; odmora, rekreacije i sporta; postavljanja pomičnih naprava, reklamnih panoa, štandova, montažno-demontažnih tendi te privremenih kioska i drugih građevina gotove konstrukcije, građevinske (bruto) površine do 15 m².

Prema Uredbi cijeli postupak dodjele šumskog zemljišta i operativna provedba povjerena je Hrvatskim šumama. Sve informacije o javnom pozivu nalaze se na mrežnim stranicama Hrvatskih šuma.

Pozivamo stočare da se za dodatne informacije obrate Hrvatskim šumama, odnosno nadležnim šumarijama na svom terenu.

VEZANI TEKSTOVI
02/11/2019

Vlada Republike Hrvatske je na 187. sjednici Vlade, između ostaloga, usvojila Prijedlog uredbe o visini minimalne plaće, kojom se minimalna plaće u 2020. godini povećava na 4.062 kuna bruto, odnosno 3.250 kuna neto.

Ministar Josip Aladrović je uvodno obrazlažući Prijedlog uredbe istaknuo kako povećanje minimalne plaće od 1. siječnja 2020. znači da će u mandatu ove Vlade minimalna plaća ukupno porasti za 30,21%, a stvarno povećanje minimalne plaće bit će 34,21%.

“Imajući u vidu povećanje udjela minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama od siječnja do srpnja ove godine te inflaciju, kretanje nezaposlenosti i zaposlenosti, demografska kretanja, ukupno stanje gospodarstva posvećujući posebnu pozornost djelatnostima s niskim plaćama i ugroženim skupinama zaposlenih te uvažavajući preporuke stručnog povjerenstva i konzultacija sa socijalnim partnerima predlaže se iznos minimalne plaće za 2020. godinu od 4.062 kuna bruto plaće odnosno 3.250 kuna neto plaće”, pojasnio je ministar.

Također, ministar je podsjetio da će radi zaštite radnih mjesta u radno intenzivnim industrijama na snazi i u 2020. ostati mjera umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa na plaću s tim da će umanjenje osnovice biti 25%.

Nakon izlaganja Prijedloga uredbe, ministar je istaknuo da je u tijeku osmišljavanje i ostalih mjera koje će biti dostupne tijekom 2020. godine, a bit će usmjerene na restrukturiranje proizvodnje i nabavu novih tehnologija, a u cilju jačanja konkurentnosti radno intenzivnih industrija i zadržavanja radnih mjesta.

Odredbama Zakona o minimalnoj plaći propisano je da se visina minimalne plaće određuje svake godine do 31. listopada za iduću kalendarsku godinu, a određuje ju Vlada uredbom. Pravo na minimalnu plaću imaju svi radnici koji rade u Republici Hrvatskoj, neovisno o sjedištu ili registraciji poslodavca.

 

Foto: Vlada RH

VEZANI TEKSTOVI
01/11/2019

Potporu će primiti više od 100.000 poljoprivrednih gospodarstava koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu u 2019. godini i koji su prošli kontrole Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Za isplatu predujma poljoprivrednicima je osiguran iznos od 1,3 milijarde kuna, što je 200 milijuna kuna više nego prošle godine. Sredstva se isplaćuju za potporu po površini, odnosno za osnovno, zeleno i preraspodijeljeno plaćanje.

„Svake godine povećavamo sredstva koja izravno isplaćujemo našim poljoprivrednicima kako bi se na vrijeme pripremili za novu proizvodnu godinu. Ono što je važno je da poljoprivrednici pravovremeno dobiju tu prvu isplatu, a upravo smo to omogućili u posljednje tri godine isplatom avansa u studenom. U stalnoj komunikaciji s poljoprivrednicima i njihovim predstavnicima, nastavljamo predano raditi na udovoljavanju njihovih zahtjeva i potreba, iznalaženjem novih modela potpore i podrške te izradi Strateške vizije za razvoj poljoprivrede i ruralnog prostora.“ – istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Podsjetimo, za osnovno plaćanje po površini prihvatljive su samo obrađene poljoprivredne površine, trajni travnjaci i trajni nasadi na kojima se obavlja poljoprivredna aktivnost i koje su upisane u evidenciju korištenja poljoprivrednog zemljišta – ARKOD. Preraspodijeljeno plaćanje dodjeljuje se za prvih 20 hektara koja poljoprivredna gospodarstva obrađuju, svim korisnicima koji zadovoljavaju uvjete za osnovno plaćanje. Plaćanje za provođenje praksi korisnih za klimu i okoliš – zeleno plaćanje – isplaćuje se kao postotak ukupne vrijednosti osnovnog plaćanja.

Poljoprivrednici koji se bave klasičnom proizvodnjom trebaju provoditi zelene prakse da bi ostvarili pravo na zeleno plaćanje, dok površine pod ekološkom proizvodnjom automatski ostvaruju uvjete za zelena plaćanja. Zelene prakse uključuju raznolikost usjeva, ekološki značajne površine i očuvanje trajnih travnjaka.

VEZANI TEKSTOVI
31/10/2019

Obavještavaju se svi zainteresirani da će Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objaviti Javni natječaj za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2019.-2023. za mjeru Promidžba na tržištima trećih zemalja sredinom studenog 2019. godine.

Korisnici mjere Promidžba na tržištima trećih zemalja su: stručne organizacije uključene u sektor vina, organizacije proizvođača vina, udruženja organizacija proizvođača vina, privremena ili stalna udruženja dvaju ili više proizvođača, sektorske organizacije uključene u sektor vina, javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina, osim korisnika Državnog proračuna i privatna poduzeća (fizičke ili pravne osobe) registrirana za proizvodnju vina.

Razina potpore iznosi do 80% od ukupno prihvatljivih troškova, unutar čega se udio od 50% prihvatljivih troškova odnosi na sredstva EU, a udio od 30% od ukupno prihvatljivih troškova na sredstva državne potpore (de minimis potpora). Najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po projektu iznosi 250.000 EUR.

Od početka 2014. godine – od kada je započela provedba Nacionalnog programa pomoći sektoru vina odobrena je isplata za 74 projekata u ukupnom iznosu 14.477.295,68 HRK. U 2019. godini isplaćeno je 6.138.096,92 HRK, a iskoristivost omotnice za ovu mjeru iznosila je 88,9% za 2019. godinu.

VEZANI TEKSTOVI
30/10/2019

Poziv za prijavu kandidata/kandidatkinja za dodjelu Državne nagrade za volontiranje u 2019. godini Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku objavljuje Poziv za prijavu kandidata/kandidatkinja za dodjelu Državne nagrade za volontiranje u 2019. godini. Državna nagrada za volontiranje je najviše priznanje u Republici Hrvatskoj koje se dodjeljuje za volontiranje, doprinos promicanju volonterstva i druge volonterske aktivnosti.

Pozivaju se zainteresirane fizičke i pravne osobe da podnesu prijave s prijedlozima kandidata/kandidatkinja koji su u 2019. godini, sukladno Zakonu o volonterstvu (Narodne novine, broj 58/07 i 22/13), doprinijeli razvoju i afirmaciji volonterstva u Republici Hrvatskoj.

Državna nagrada za volontiranje u 2019. godini dodjeljuje se u sljedećim kategorijama: volonter/volonterka, koordinator/koordinatorica volontiranja, organizator volontiranja i organizator volontiranja koji razvija inovativnu praksu u volontiranju.

Rok za slanje prijava je 12. studenoga 2019. godine.

VEZANI TEKSTOVI
26/10/2019

Jučer je izlaganjima i raspravom o upravljanju incidentima u korporacijama te najavama što se sve već idućih godina priprema kako bi se unaprijedila razina sigurnosti u svim područjima rada i života, završili Hrvatski dani sigurnosti koju organizira Hrvatska udruga menadžera sigurnosti.

Kroz izlaganja, forume i panele menadžeri sigurnosti su raspravljali o novim oblicima sigurnosti, što je i bila ideja vodilja ovogodišnje 13. Konferencije hrvatskih menadžera sigurnosti.

Predavači, panelisti i forumaši ponajviše su govorili o cyber napadima kojih je 45 do 60 tisuća u sekundi prema svim uređajima u Hrvatskoj, a broj cyber incidenata godišnje raste za 300 do 500 posto. Na panelu Cyber prijetnje i trendovi – pogled u 2020. godinu, ukazali su da napadi nisu rezervirani samo za e-mail nego se događaju i preko WhatsApp-a i drugih mreža, pa čak i preko Skypa, uglavnom kao krađa identiteta. U modernom digitaliziranom svijetu svake se sekunde pošalje 2,9 milijuna mailova, na Youtube se svake minute uploada 20 sati video sadržaja, dnevno se pošalje 50 milijuna tweetova, na Facebooku se mjesečno provede 700 milijardi sati. Sva ta aktivnost podrazumijeva i izloženost prijetnjama i napadima.

Predavači su se složili da su u eri informatike sigurnosne prijetnje hibridne, pa i odgovor na njih treba biti hibridan. Ipak, to znači da se ne smijemo fokusirati niti isključivo na cyber sigurnost i zanemariti pri tome onu fizičku, kao što se za postizanje veće sigurnosti ne smijemo oslanjati niti samo na strojeve, zanemarivši pri tom čovjeka.

Tu je poruku najbolje sažela Lana Gjurkin Koenig, voditeljica regionalne korporativne sigurnosti Ernst&Young Gmbh Bonn, Njemačka, u rečenici: „U eri strojeva trebat ćemo ljude da kreiraju sadržaj“.

Pogled u budućnost sigurnosti fokusirao se i na dronove koji se jako brzo razvijaju te se očekuje da će se uskoro moći koristiti u akcijama spašavanja. Primjerice, iz zapaljenog nebodera stanovnike će izvlačiti rojevi dronova, a ne vatrogasci koji takvom akcijom ugrožavaju svoj život.

Konferencija je tradicionalno završena održavanjem bogate tombole čiji je sav prihod ove godine namijenjen Zakladi Hrvatska kuća srca za kupnju automatskog defibrilatora koji će se biti postavljen u jednoj od hrvatskih osnovnih škola.

 

Foto: ustupljene fotografije

VEZANI TEKSTOVI
image_pdfimage_print