23/07/2019

U tijeku prijave za jesenski rok Državne mature

Učenici koji nisu pristupili ispitima državne mature u ljetnom roku ili nisu položili ispite državne mature, a žele ispraviti negativnu ocjenu, trebaju prijaviti ne položene ispite za jesenski rok. Prijava ispita traje od 20. 07. 2019. do 31. 07. 2019. Postupak prijave je isti kao za ljetni rok, putem naslovnice mrežne stranice Postani student, a može se prijaviti druga razina ispita u odnosu na ljetni rok.

Učenici ne trebaju doći u školu potpisati prijavnice. Učenici koji žele popravljati pozitivnu ocjenu također moraju prijaviti ispite za jesenski rok. Ako je ocjena u jesenskom roku slabija, učeniku ostaje ocjena iz ljetnog roka koja je bolja. Učenici koji popravljaju ocjenu iz pozitivno ocijenjenih ispita obvezni su uplatiti novčanu naknadu za troškove polaganja ispita. Obveza plaćanja vidljiva je pristupnicima nakon prijave ispita na njihovim stranicama, na poveznici Moji podatci/Zaduženja i uplate.

Detaljne informacije o rokovima prijava, odjava i uplata treba pratiti na mrežnoj stranici Postani student.

VEZANI TEKSTOVI
16/07/2019

Ministarstvo poljoprivrede osmislilo je Program potpore za proizvođače jabuka u 2019. godini koji se nalazi u sustavu e-savjetovanja do 20. srpnja ove godine. Cilj donošenja Programa je provedba aktivnosti koje doprinose sprječavanju širenja bolesti i nastanka dugoročnih šteta uslijed izvanrednih vremenskih okolnosti te održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju.

„Dvije godine za redom našim je proizvođačima jabuka mraz napravio velike štete u voćnjacima, a prošle godine smo imali ogroman urod jabuka koje su zbog velike ponude postigle nisku cijenu, dok su skladišni kapaciteti koji bi omogućili bolju tržišnu poziciju skromni i nezadovoljavaju potrebe. Novom infrastrukturom za skladištenje jabuka to ćemo promijeniti, ali bez ove intervencije države teško da bi proizvođači jabuka uspješno dočekali dovršetak njene izgradnje. Zato smo osmislili program vrijedan 20 milijuna kuna kojim proizvođačima jabuka pomažemo u borbi protiv štetnika i nepovoljnih vremenskih prilika.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Ukupna proizvodnja jabuka u Republici Hrvatskoj u 2018. godini iznosila 93.467 tona. Postojeći rashladni kapaciteti za čuvanje voća u Republici Hrvatskoj, a posebice jabuke su nedostatni i iznose oko 53.000 tona. Održavanje voćnjaka u gotovo svim intenzivnim nasadima u Hrvatskoj mora se provoditi sustavno što uzrokuje velika ulaganja. Usprkos tome, pojedine dodatne okolnosti mogu dovesti do neočekivanih, neplaniranih ili teško kontroliranih pojava. Proteklih godina zabilježeni su klimatski ekstremi koji su ostavili značajne posljedice na biljnu proizvodnju, a nepovoljni klimatski uvjeti nastavljaju se i ove godine. Nepovoljne vremenske prilike obilježile su čitav mjesec svibanj koji je prema DHMZ-u bio najhladniji svibanj u posljednjih 30 godina i treći najhladniji u posljednjih 70 godina. Sveukupno smo imali samo 60% prosječnog osunčavanja. Tijekom mjeseca svibnja pala je znatna količina oborina na području cijele Hrvatske, što je rezultiralo i povećanom uporabom sredstava za zaštitu bilja, a time i većim troškovima zaštite.

Podsjetimo, u tijeku je otvoreni postupak javne nabave za uslugu izrade projektne dokumentacije za izgradnju skladišno – distribucijskog centra (SDC) i skladišnog centra (SC) za voće i povrće. Mrežom hladnjača troškovno bi se optimizirala opskrbno – prodajna logistika voćara i povrćara s OPG-a. Također bi se smanjili opći troškovi pojedinačne izgradnje, standardizirala bi se tehnologija i kvaliteta čuvanja proizvoda, te omogućilo skupno strateško istraživanje tržišta i uvođenje prepoznatljive oznake za određenu vrstu voća i povrća. Zato će biti izgrađeno 7 skladišno -distribucijskih centara za voće i povrće, svaki kapaciteta 5.000 tona, od čega 3.000 tona za voće i 2.000 tona za povrće te 13 skladišnih centara za voće i povrće, pojedinačnog kapaciteta 3.000 tona u sljedeće tri godine.

Ulaganja u novu infrastrukturu za skladištenje jabuka te drugog voća i povrća omogućit će poljoprivrednicima da sa svojim proizvodima budu prisutni na tržištu tijekom cijele godine što će pozitivno utjecati na povećanje njihova dohotka. Kako je riječ o cjelovitom planu, ne radi se samo o izgradnji infrastrukture već i u osiguranju materijalnih preduvjeta uspješne tržišne komunikacije. Zato smo predvidjeli i uspostavu nacionalnog sustava označavanja voća i povrća u okviru skladišta/distributivnih centara što će uz, novu digitalnu platformu, pridonijeti boljoj vidljivosti i vrijednosnoj percepciji hrvatskog voća i povrća.

VEZANI TEKSTOVI
13/07/2019

Pravilnik o načinu revalorizacije zakupnine odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, kojim se propisuje način usklađenja zakupnine odnosno naknade, objavljen je u Narodnim novinama 65/2019. (link), a stupa na snagu 13. srpnja 2019. godine.

Revalorizacija će se provesti za sve ugovore koji su sklopljeni do stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 2018. godine, ako je ugovorena zakupnina odnosno naknada niža ili viša u odnosu na jediničnu revaloriziranu zakupninu odnosno naknadu.

Jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb dužne su Ministarstvu poljoprivrede dostaviti zahtjev za sklapanje aneksa ugovora u svrhu revalorizacije, u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu Pravilnika. Ministarstvo poljoprivrede dužno je sklopiti anekse ugovora u svrhu revalorizacije u roku od četiri mjeseca od dostave potpune dokumentacije.

„Kako sam i najavio, idemo u izjednačavanje cijena zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta, jer nije pošteno da poljoprivrednici s istog područja, u istom selu, plaćaju različite cijene zakupa. Jednako vrijedno zemljište mora imati i jednaku cijenu – i za velike i za male poljoprivrednike. Ovim pravilnikom ćemo po prvi put uskladiti visine zakupnine, što nije napravljeno u zadnjih 25 godina, iako je bilo propisano svim dosadašnjim zakonima o poljoprivrednom zemljištu. Naši poljoprivrednici revalorizaciju traže već godinama, ali očito nije bilo volje ni hrabrosti to provesti.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.

Svi ugovori po svim oblicima raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države sadržavaju odredbu o provođenju revalorizacije. Kroz povijest revalorizacija nije provođena, a uvedena je kako bi se sačuvala vrijednost zakupnine s obzirom da se ugovori zaključuju na period i do 50 godina. Primjenom novog pravilnika naknade za koncesiju će se povećati, a za one dugogodišnji zakup smanjiti ili ostati približno iste.

VEZANI TEKSTOVI
12/07/2019

Obujam poljoprivredne proizvodnje povećan za 5%

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku fizički obujam poljoprivredne bruto proizvodnje u 2018. u odnosu na 2017. godinu povećan je za 5,0%.  Rast je ostvaren zahvaljujući povećanju biljne proizvodnje za 14,8%, a najveće povećanje bilježi proizvodnja kukuruza (37,7% ), grožđa (25,7 %), soje (18 %) te pšenice (8,5 %).  Proizvodi koji imaju znatniji udio u stočnoj proizvodnji bilježe pad proizvodnje u 2018. u odnosu na 2017., osim proizvodnje svinja, koja u istom razdoblju bilježi rast za 5,8%.

Ministarstvo poljoprivrede je u protekle tri godine donijelo niz programa potpore poljoprivrednim proizvođačima kojima je cilj zaustaviti negativne trendove. Novi programi potpore u biljnoj proizvodnji i stočarskoj proizvodnji, pravovremena isplata potpora te visoka razina iskorištenosti mjera iz Programa ruralnog razvoja RH, doprinijeli su ovim pozitivnim pokazateljima. Program obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva,  koji je lani usvojila Vlada RH,  s dvije mjere potpore: kupovina steonih junica i uzgoj rasplodnih junica, već daje prve rezultate, pa je tako broj krava u srpnju 2019. narastao na 156.574 u odnosu na travanj kada je bio 154.271.

Za uzgajivače svinja su, uz sva ograničenja EU zakonodavstva, uspjeli osigurati državnu potporu za rasplodne krmače, a za uzgojno valjane krmače ministarstvo je osiguralo dodatno plaćanje stimulirajući uzgajivače za uzgoj kvalitetnih grla, sa ukupno 1000 kuna po grlu životinje. Tovljačima svinja, koji su bili nepravedno izostavljeni, omogućili su korištenje plavog dizela i to 40 litara po grlu tovljenika, što je rezultiralo uštedom svinjogojcima od 3,3 milijuna kuna.  

Prošle godine uveli su novu mjeru u  Program ruralnog razvoja RH  – „Dobrobit životinja” koju koristi 2.200 stočara, a primjenu nadstandarda za krmače i nazimice dobivaju po 253 eura po uvjetnom grlu. Kroz Program ruralnog razvoja RH ugovoreno je ukupno 616 projekata u sektoru stočarstva u vrijednosti od 1,27 milijardi kuna. Riječ je o izgradnji novih farmi, tovilišta, gnojnica, novoj mehanizaciji i sl.

Ministarstvo poljoprivrede provodi edukaciju svinjogojaca i uzgojne programe za crnu slavonsku svinju i turopoljsku svinju. Prošle godine pokrenuli su projekt revitalizacije uzgoja banijske šare, koja je treća hrvatska autohtona pasmina svinja, a radi se i na povećanju populacije svinja pasmine mangulice. Za izvorne i zaštićene pasmine svinja prošle je godine svinjogojcima isplaćeno ukupno 24 milijuna kuna.

Krajem godine planira se poseban natječaj u okviru mjere 4 za energetsku učinkovitost, kako bi poljoprivrednici mogli proizvoditi energiju za potrebe vlastitog gospodarstva iz obnovljivih izvora energije – ministarstvo će pokrivati do 90% troškova. Realizacijom tih ulaganja ubrzo se očekuje povećanje stočarske proizvodnje u Hrvatskoj.

VEZANI TEKSTOVI
11/07/2019

Akcijski plan jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća

Hrvatska raspolaže poželjnim klimatskim, pedološkim i hidrološkim potencijalima za proizvodnju raznolikog voća i povrća. Međutim, proizvodnja voća i povrća ne razvija se na željeni način u smjeru zadovoljavanja potreba stanovništva, turizma, prehrambene industrije i izvoza. Zbog nepovoljnog tržišnog položaja proizvođača proizvodnja voća i povrća ne uspijeva ostvariti svoje prirodne potencijale.

Međusobno povezivanje proizvođača bi omogućilo da veći dio novostvorene dodatne vrijednosti proizvoda ostane proizvođaču, umjesto da se kroz opskrbni lanac, preko velikog broja sudionika u procesu distribucije, prelije izvan lokalnog gospodarstva. Ako kapaciteti hladnjača nisu dovoljni ili su nedovoljno organizirani da prihvate od proizvođača željenu količinu voća i povrća na čuvanje, voćarska i povrtlarska proizvodnja izložena je sezonskim oscilacijama cijena, riziku i dugoročno razvojnoj nesigurnosti. Konkurentnost u globaliziranom tržištu razumijeva količinom i kvalitetom sigurnu ponudu. Zato je Ministarstvo poljoprivrede pripremilo Akcijski plan tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od 2019. do 2023. godine koji je u e-savjetovanju do 19. srpnja 2019. godine.

„Ključna područja intervencije u proizvodnji voća i povrća su jačanje skladišnih kapaciteta, jačanje upravljačkih kapaciteta proizvođačkih organizacija i jačanje tržišne prepoznatljivosti. Ovdje radimo zaokruženu priču koja iz temelja rješava probleme skladišnih kapaciteta za voće i povrće. Vodili smo računa o svakom koraku ostvarenja našeg cilja odnosno izgradnji 20 hladnjača, 7 skladišno-distributivnih centara i 13 skladišnih centara za voće i povrće. Sve ovo radimo kako bismo povećali konkurentnost naših proizvođača, a na njima je sada da se dobro organiziraju, udruže i zajedno se bore za tržište. Predvidjeli smo i brendiranje domaće proizvodnje i to je projekt na kojem već sad predano radimo i tražimo najbolji model od kojeg će i proizvođači i potrošači imati najviše koristi. Pozivam sve da prouče naš prijedlog akcijskog plana i daju nam svoje konstruktivne prijedloge.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.

Cilj Akcijskog plana je stvoriti nužne preduvjete proizvođačima voća i povrća za ovladavanje vlastitim tržišnim položajem. Provedba akcijskog plana doprinijet će unapređenju položaja proizvođača voća i povrća u lancu opskrbe; organiziranju proizvođača u proizvođačke organizacije; poboljšanju prihoda proizvođača voća i povrća te posebno mikro i malih poljoprivrednih gospodarstava; stabilizaciji tržišta voća i povrća; regionalnom gospodarskom razvoju i prepoznatljivosti domaćeg voća i povrća na policama trgovačkih centara te na taj način pružiti potrošaču informaciju o porijeklu proizvoda i slobodu izbora kod kupnje. Ovime jača cjelokupni lanac opskrbe, jer koncentracija ponude može doprinijeti i drugim dionicima lanca u vidu smanjenja transportnih troškova, ali i troškova koji su izravno povezani sa smanjenjem broja dobavljača.

Akcijskim planom predviđeno je 5 mjera za ključna područja intervencije: Izrada tipske projektne dokumentacije za hladnjače i distributivne centre; Izgradnja javne infrastrukture za skladištenje voća i povrća uz korištenje obnovljivih izvora energije; Edukacija i potpora proizvođačkim organizacijama u području upravljanja i financija; Digitalizacija skladišta/distributivnih centara i Uspostava nacionalnog sustava označavanja voća i povrća i stvaranje prepoznatljivosti, nadstandarda kvalitete i sigurnost hrane.

Mrežom hladnjača troškovno bi se optimizirala opskrbno – prodajna logistika voćara i povrćara s OPG-a. Također bi se smanjili opći troškovi pojedinačne izgradnje, standardizirala bi se tehnologija i kvaliteta čuvanja proizvoda, te omogućilo skupno strateško istraživanje tržišta i uvođenje prepoznatljive oznake za određenu vrstu voća i povrća. Zato će biti izgrađeno 7 skladišno – distribucijskih centara za voće i povrće, svaki kapaciteta 5.000 tona, od čega 3.000 tona za voće i 2.000 tona za povrće te 13 skladišnih centara za voće i povrće, pojedinačnog kapaciteta 3.000 tona u sljedeće tri godine. Ulaganja u novu infrastrukturu za skladištenje jabuka te drugog voća i povrća omogućit će poljoprivrednicima da sa svojim proizvodima budu prisutni na tržištu tijekom cijele godine što će pozitivno utjecati na povećanje njihova dohotka.

Kako je riječ o cjelovitom planu, ne radi se samo o izgradnji infrastrukture već i u osiguranju materijalnih preduvjeta uspješne tržišne komunikacije. Zato smo predvidjeli i uspostavu nacionalnog sustava označavanja voća i povrća u okviru skladišta/distributivnih centara što će uz, novu digitalnu platformu, pridonijeti boljoj vidljivosti i vrijednosnoj percepciji hrvatskog voća i povrća.

VEZANI TEKSTOVI
10/07/2019

U prvih šest mjeseci 2019. godine u Hrvatskoj 6 posto više turista

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja lipnja ostvareno 6,88 milijuna dolazaka (+6 posto) i 26,26 milijuna noćenja (+3 posto). Od toga su strani turisti ostvarili 5,85 milijuna dolazaka (+6 posto) i 22,93 milijuna noćenja (+3 posto), a poraste bilježe i domaći turisti u dolascima za 6 posto te u noćenjima za 4 posto.

Ministar turizma Gari Cappelli i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić zadovoljni su rezultatima predsezone, posebice onima vezanim uz visoke stope rasta ostvarene s pojedinih dalekih tržišta zahvaljujući, između ostalog, povećanom broju avio linija u ljetnom redu letenja.

„Jedan od glavnih prioriteta u upravljanju turističkom politikom jačanje je prometa u predsezoni, a rezultati ovogodišnje predsezone, kao i proteklih godina pokazuju kako smo u tome uspjeli dosegnuvši rast turističkog prometa od 20 posto u dolascima i 15 posto u noćenjima u posljednje tri godine. Vjerujem kako ćemo daljnjim jačanjem aktivnosti promocije na dalekim tržištima i pozicioniranjem Hrvatske kao aviodestinacije u budućem razdoblju ostvariti dodatni rast prometa u pred i posezoni. Važno je istaknuti da rast turističkog prometa kontinuirano prati i rast prihoda od turizma koji su u mandatu naše Vlade za razdoblje prvog tromjesečja rasli za 23 posto, a budući da je turizam horizontalna djelatnost i jedan od najpropulzivnijih gospodarskih sektora njegovi pozitivni efekti odražavaju se na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo“, izjavio je ministar turizma Gari Cappelli.

„Sveukupni turistički rast ostvaren tijekom prvih šest mjeseci ove godine rezultat je i ciljanih aktivnosti u promociji naše zemlje kao atraktivne cjelogodišnje destinacije. Snažan utjecaj na ostvaren turistički promet imale su i zrakoplovne linije s povećanjem od 81 nove linije u ovogodišnjem ljetnom rasporedu letenja, ali i daleka tržišta koja su tijekom šest mjeseci u ukupnom prometu stranih turista sudjelovala s udjelom od gotovo 20 posto u dolascima i 10 posto u noćenjima. Navedeni pokazatelji potvrđuju da smo zadržali stabilnu poziciju na turističkom tržištu, kao i uspješnost naše marketinške strategije i snažnije prisutnosti na dalekim tržištima kao što su SAD, Kanada, Kina, Koreja, Australija i druga, a na kojima ostvarujemo visoke dvoznamenkaste stope rasta turističkog prometa“, izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić, dodavši kako je u dosadašnjem dijelu 2019. godine hrvatska turistička ponuda predstavljena na 20 svjetskih turističkih sajmova, kao i na nizu uspješnih poslovnih radionica organiziranih na ključnim emitivnim tržištima.

Tijekom prvih šest mjeseci 2019. godine najviše noćenja ostvareno je u Istri (7,6 milijuna), u Splitsko – dalmatinskoj županiji ostvareno je 4,7 milijuna noćenja, dok je na Kvarneru ostvareno 4,3 milijuna noćenja. Slijede Zadarska i Dubrovačko – neretvanska županija, svaka sa 2,7 milijuna noćenja i Šibensko – kninska županija s 1,4 milijuna noćenja. U Zagrebu je ostvareno 1,1 milijun noćenja, a u Ličko – senjskoj županiji 696 tisuća noćenja. Na kontinentu je, ne uključujući Zagreb, ostvareno 496.000 dolazaka (+10 posto) i 978.000 noćenja (+8 posto), a gledajući po županijama najviše je noćenja ostvareno u Karlovačkoj (192.000), Krapinsko – zagorskoj (171.000), Osječk o- baranjskoj (105.000), Zagrebačkoj (91.000) i Međimurskoj županiji (81.000).

Na nacionalnoj je razini tijekom prvih šest mjeseci najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (5,43 milijuna), Austrije (2,33 milijuna), Slovenije (2,29 milijuna), Ujedinjene Kraljevine (1,43 milijuna) i Poljske (1,23 milijuna), a gledajući po segmentu smještaja najviše je noćenja ostvareno u hotelima (9,39 milijuna) te u objektima u domaćinstvu (7,15 milijuna) i kampovima (4,52 milijuna). Top destinacije u prvih šest mjeseci po kriteriju ostvarenih noćenja su Dubrovnik, Rovinj, Zagreb, Poreč i Split.

U lipnju ostvareno 10 posto više dolazaka turista

U lipnju je u Hrvatskoj ostvareno 3,13 milijuna dolazaka i 15 milijuna noćenja što u usporedbi s lipnjem 2018. godine predstavlja porast od 10 posto u dolascima i 8 posto u noćenjima. U lipnju je najviše noćenja ostvareno u Istri (4,6 milijuna), Splitsko – dalmatinskoj županiji (2,8 milijuna) te na Kvarneru (2,7 milijuna). Slijede Zadarska županija s 1,8 milijuna noćenja, Dubrovačko – neretvanska s 1,3 milijuna noćenja, Šibensko – kninska s 903.000 noćenja, Ličko – senjska županija s 458.000 noćenja te Zagreb s 257.000 noćenja. Na kontinentu je u lipnju ostvareno 130.000 dolazaka (+10 posto) i 236.000 noćenja (+10 posto), od čega je najviše noćenja ostvareno u Karlovačkoj (77.000), Krapinsko-zagorskoj (30.000), Zagrebačkoj (25.000), Osječko – baranjskoj (22.000) i Međimurskoj županiji (17.000). Na nacionalnoj je razini u lipnju najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (3,7 milijuna), Austrije (1,4 milijuna), Slovenije (1,4 milijuna), Češke (884 tisuće) i Poljske (856 tisuća).

VEZANI TEKSTOVI
05/07/2019

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Javni poziv za kupovinu steonih junica kombiniranih i/ili mliječnih pasmina goveda, vrijedan 20 milijuna kuna, koji je otvoren do ponedjeljka 08. srpnja 2019. godine. Potpora za kupovinu steonih junica namijenjena je poljoprivrednicima koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika, a  koji na svom poljoprivrednom gospodarstvu drže krave kombiniranih i/ili mliječnih pasmina goveda te ih koriste u proizvodnji mlijeka i koje su evidentirane u Jedinstvenom registru domaćih životinja.

Potpora je namijenjena sufinanciranju troška kupovine minimalno tri grla kategorije steonih junica, dok je iznos potpore ograničen na maksimalnih 30.000,00 kuna po korisniku. Podsjetimo, proizvođači sirovog mlijeka i teladi za proizvodnju goveđeg mesa posljednje tri godine bili su oštećeni prijetnjom pojave zaraznih bolesti koje su narušile proizvodni potencijal na njihovim poljoprivrednim gospodarstvima. Zbog toga su proizvođači u uzgoju smanjili broj rasplodnog podmlatka namijenjenog obnovi stada, što je zbog već prisutnog poremećaja na tržištu u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda dodatno otežalo njihov položaj.

Ministarstvo poljoprivrede stoga je pripremilo Program potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva koji provodi u trogodišnjem razdoblju (od 2018. do 2020. godine). Program se sastoji  od dvije mjere „Potpora za kupovinu steonih junica kombiniranih i/ili mliječnih pasmina goveda“ i „Potpora za gubitak prihoda u uzgoju rasplodnih junica“. U tri godine provođenja Programa poljoprivrednicima će biti dodijeljeno ukupno 195 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Provedbom ovih dviju mjera očekuje se pozitivan utjecaj  na obnovu proizvodnog potencijala te vraćanje proizvodnje i uzgoja na razinu prije nastupa okolnosti koje su uzrokovale pad broja krava i smanjenu proizvodnju rasplodnog podmlatka za obnovu stada tijekom 2016. i 2017. godine.

Podsjetimo, u 2018. godini, prvoj godini provedbe Programa novčana sredstva u ukupnom iznosu od 20 milijuna kuna za kupnju steonih junica kombiniranih i mliječnih pasmina goveda, dobilo je 669 korisnika od kojih je čak 305 mlađe od 41 godinu. Za nadoknadu gubitka prihoda u uzgoju rasplodnih junica odobrena su sredstva od 45 milijuna kuna za 6.566 korisnika.

Novčana sredstva u iznosu od 20 milijuna kuna u 2019. godini za kupnju steonih junica kombiniranih i mliječnih pasmina goveda, biti će odobrena korisnicima do kraja 2019. godine. U tijeku je zaprimanje prijava na Javni poziv za kupnju steonih junica kombiniranih i mliječnih pasmina goveda te je do početka srpnja zaprimljeno 1.060 prijava koje su trenutno u obradi. Za nadoknadu gubitka prihoda u uzgoju rasplodnih junica u tijeku su prijave za ovu mjeru potpore. Prijave traju do 1. listopada 2019. godine, a ukupno predviđeni iznos potpore za ovu mjeru u 2019. godini iznosi 45 milijuna kuna.

VEZANI TEKSTOVI
04/07/2019

Za ulaganja u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima iz Programa ruralnog razvoja RH, do sada je sklopljeno 565 ugovora o financiranju u iznosu od 210.052.125 kuna.

U okviru mjere 6, kojom se financiraju mladi i mali poljoprivrednici, operacija 6.2.1. namijenjena je onima koji žele svoj poljoprivredni posao proširiti na nepoljoprivredne aktivnosti poput npr. mehaničarskih radnji, turističke djelatnosti, kušaonice vina, proizvodnju kolača, likera, eteričnih ulja, peleta, ali i djelatnost uređenja krajolika. Iznos potpore je 50.000 eura po korisniku u kunskoj protuvrijednosti.

„Kroz Program ruralnog razvoja ne razvijamo samo poljoprivredu već potičemo i razvoj dodatnih djelatnosti u ruralnim prostorima koje povećavaju zaposlenost i dohodak poljoprivrednih gospodarstava i članova njihovih obitelji. Zahvaljujući bespovratnim sredstvima, stanovnici ruralnih područja imat će kvalitetnije usluge –  od onih u društvenom sektoru do bolje održavanih lokalnih cesta, primjerice, jer će poljoprivrednici tijekom zime s poljoprivrednom mehanizacijom čistiti ceste od snijega.“ – komentirao je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Najveći broj ugovorenih projekata kroz operaciju 6.2.1. odnosi se na sektor turizma gdje 334 poljoprivrednika sa ukupno 124 milijuna kuna gradi ruralne kuće za odmor, kušaonice, kleti, izletišta i  turističko – rekreativne sadržaje.

U sektoru pružanja usluga u ruralnim područjima potpisano je 156 ugovora u iznosu od 58 milijuna kuna za usluge poput popravka poljoprivredne mehanizacije i opreme, pomoćne djelatnosti za uzgoj usjeva, za korištenje poljoprivredne mehanizacije u komunalnim i građevinskim poslovima te usluge u šumarstvu. Za  proizvodnju rakije, eteričnih ulja (najčešće od smilja), proizvodnju peleta za ogrjev i  proizvodnju namještaja potpisana su 72 ugovora u iznosu od 26,7 milijuna kuna. Za proizvodnju tradicijskih proizvoda (etno suveniri, proizvodi od voska, izvorne nošnje, rukotvorine, nakit, igračke,…) potpisana su tri ugovora u iznosu od 1,1 milijun kuna.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore na prvom natječaju, koji je bio raspisan prošle godine, iznosio je 278.628.000,00 kuna, a na natječaj se javilo ukupno 755 korisnika. Novi natječaj za potpore ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti bit će raspisan uskoro.

VEZANI TEKSTOVI
02/07/2019

Otvoreno još jedno tržište za izvoz hrvatskih mesnih proizvoda

Od 1. srpnja 2019. godine Hrvatskoj je omogućen slobodan izvoz mesnih proizvoda u Ukrajinu. Nakon nekoliko faza pregovora i činjenice da je Ukrajina bila u dugotrajnom postupku harmoniziranja svojih uvoznih pravila s međunarodnim standardima, tijekom Generalne skupštine OIE-a u Parizu ove godine uspjeli smo konačno finalizirati usklađivanje zahtjeva koji su sadržani u međunarodnom veterinarskom certifikatu. Tako od danas više nema veterinarsko – sanitarnih prepreka za izvoz mesnih proizvoda iz Hrvatske u Ukrajinu, a ukrajinsko nadležno tijelo ne traži poseban postupak odobravanja objekata za izvoz, već veterinarske certifikate koji prate pošiljke.

„Ovo je rezultat dugogodišnjeg rada djelatnika Ministarstva poljoprivrede koji su dokazali da Hrvatska ima razvijen sustav sigurnosti i zdravstvene ispravnosti hrane te je sigurna zemlja za izvoz prehrambenih proizvoda. Čestitam svima na dobro odrađenom poslu, zato smo i tu da uklonimo sve izvozne prepreke našim prehrambenim tvrtkama i stvorimo priliku da svoje vrhunske proizvode plasiraju na nova tržišta.“, – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.

Podsjetimo, hrvatske prehrambene tvrtke prije nekoliko godina su iskazale interes za izvozom mesnih proizvoda u Ukrajinu, no ukrajinski uvjeti za uvoz nisu bili u skladu s međunarodnim standardima koje propisuje referentna organizacija za proizvode životinjskog podrijetla – Svjetska organizacija za zdravlje životinja (OIE) te s takvim uvjetima naši proizvođači ne bi imali pristup ukrajinskom tržištu ili bi bio bitno otežan. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo pregovore o veterinarsko – sanitarnim uvjetima temeljeći svoju poziciju na međunarodnim standardima i ekvivalentnosti kojom sustav kontrola koji se primjenjuje u EU i u Hrvatskoj pruža istu razinu sigurnosti i za Ukrajinu.

Treba svakako istaknuti i dobru volju Ukrajine koja je unatoč činjenici da s Europskom komisijom pregovara o harmoniziranju svih veterinarsko – sanitarnih certifikata za izvoz svih zemalja članica EU u Ukrajinu, uspjeh je time veći jer je Ukrajina pristala istovremeno voditi i bilateralne pregovore s Hrvatskom kako bi se ubrzao postupak i omogućio pristup hrvatskih proizvođača ukrajinskom tržištu.

VEZANI TEKSTOVI
28/06/2019

Donesen Pravilnik o ugovornim odnosima pri otkupu pšenice

Pravilnik o ugovornim odnosima pri otkupu pšenice objavljen je u Narodnim novinama broj 62/19, a njime se osigurava provedba Uredbe (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda.

Pravilnikom su propisane obveze sklapanja pisanog ugovora između proizvođača i prvog kupca pšenice te kvalitativni parametri i njihova laboratorijska kontrola, kao sastavni elementi ugovornih odnosa pri otkupu pšenice. Uvjeti po kojima se otkupljuje pšenica predmet su dogovora koji je zaključen pisanim ugovorom između proizvođača i prvog kupca pšenice.

Pored obveze sklapanja pisanog ugovora između proizvođača i prvog kupca pšenice, Pravilnikom se propisuju i kvalitativni parametri pšenice i njihova laboratorijska kontrola kao sastavni elementi ugovornih odnosa pri otkupu pšenice, pri čemu se pšenica, radi praćenja kvalitete svrstava u kvalitativne klase (Premium, I. klasa, II. klasa, III. klasa i IV. klasa). Osim sklapanja pisanog ugovora, prvi kupac može sastaviti i pisanu ponudu ugovora o isporuci pod čime se podrazumijevaju javno objavljeni uvjeti prvog kupca koji su obvezujući, sadržavaju sve odredbe koje sadrži i pisani ugovor te se prilažu otkupnom bloku.

Pisani ugovor ili pisana ponuda o isporuci pšenice mora sadržavati sve elemente bitne za poslovni odnos između proizvođača i prvog kupca, a osobito elemente koji se odnose na:

  • minimalne zahtjeve kvalitete za isporuku
  • za svaki kvalitativni parametar polaznu ili standardnu vrijednost i utjecaj njegove promjene na izračun cijene te posebno sljedeće kvalitativne parametre:
  • hektolitarsku masu izraženu u kg/hl
  • udio proteina izražen u % na suhu tvar
  • vlagu izraženu u %
  • primjese izražene u %.

Prvi kupac pšenice jasno mora navesti u ugovoru koju kvalitetu prihvaća za otkup te na koji način se parametri kvalitete odražavaju na cijenu odnosno na koji način se na temelju pojedinog parametra kvalitete izračunava cijena. Prema tome, potrebno je u ugovoru navesti cijenu ili način izračuna cijene za standardnu kvalitetu pšenice te kako se provodi korekcija cijene s obzirom na odstupanje kvalitativnih parametara u odnosu na standardnu kvalitetu. Na takav način se osigurava transparentnost sustava otkupa kako za proizvođače tako i za kupce.

Iznimno, obveza sklapanja pisanog ugovora ili pisane ponude nije potrebna kada član zadruge isporučuje pšenicu zadruzi i ako pravila zadruge sadržavaju odredbe sa sličnim učinkom kao odredbe iz članka 168. stavka 4. točaka (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 1308/2013 te u slučaju kada je između proizvođača i prvog kupca sklopljen ugovor o zajedničkoj proizvodnji koji sadrži i elemente iz članka 168. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1308/2013 odnosno sve elemente koje sadrži i pisani ugovor. Također, prema odredbama ovoga Pravilnika, proizvođač i prvi kupac imaju mogućnost slobodnog pregovaranja o svim elementima pisanog ugovora ili pisane ponude kao i o svim dodatnim uvjetima, pri čemu se odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju na pisane ugovore o isporuci pšenice sklopljene prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

U izradi Pravilnika o ugovornim odnosima pri otkupu pšenice kao članovi Povjerenstva sudjelovali su predstavnici Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu. S predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore i Žitozajednice d.o.o. koji su također bili imenovani članovi Povjerenstva za izradu Pravilnika, izvršene su i dodatne pojedinačne konzultacije te je prije donošenja samog Pravilnika postignuto suglasje predstavnika svih dionika na tržištu o odredbama Pravilnika.

VEZANI TEKSTOVI
image_pdfimage_print