Petak, 18. Svibanj
8.11.2010. Ako vam postavim pitanje znate li koja je knjiga najveći bestseler u povijesti, vjerojatno bih dobio nekoliko različitih odgovora.
Hajdemo se prvo pozabaviti onime što Biblija uopće jest. Dakle, Biblija ili Sveto pismo je zbirka tekstova koje kršćani smatraju svetima, od Boga nadahnutima i kao takvima temeljem svoga vjerovanja i življenja. U biti, Biblija nije knjiga, već cijela jedna knjižnica koja sadrži 73 (ili 66, ovisno o kanonu) knjiga raznovrsnih žanrova, pripovijetki, povijesnih knjiga, poezije i drugih žanrova, podijeljenih na dva dijela, na Stari i Novi zavjet. Biblijske knjige je pisalo četrdesetak autora, na tri različita jezika (hebrejski, aramejski i grčki) u vremenskom razdoblju od više od 1500 godina. Biblija je do sada tiskana u neprebrojivoj ne milijunskoj, već milijardnoj nakladi (oko 6 mlrd. prema nekim procjenama), na mnoge jezike i dijalekte svijeta, što djelomično, što u potpunosti (preko 2000 jezika), dok joj je godišnja naklada prema nekim procjenama oko 20 mil. primjeraka godišnje. Ako pokušate istražiti koja je knjiga najveći bestseler svih vremena, zanimljivo je da ćete naći nekoliko različitih top lista, ali da je na svima njima na prvome mjestu uvijek upravo Biblija. Impresivno, zar ne?
Izvrsni hrvatski bibličar Celestin Tomić sveobuhvatno je okarakterizirao Bibliju kao „spomenik religiozne i kulturne povijesti čovječanstva, autentični povijesni zapis kulturnoga naslijeđa, temelj suvremene religiozne, filozofske i etičke misli, književno djelo snažnoga utjecaja na mnoge generacije kroz stoljeća, smjernica arheologiji i nepresušno vrelo umjetničkog nadahnuća“. Uistinu, Biblija jest sve to, ali i mnogo toga drugoga što se ne može tako lako i sažeto riječima izraziti.
No, smatram da Bibliju ne možemo čitati kao svaku drugu knjigu. Ako vjerujemo da je ona Božja Riječ, kako to kršćani uglavnom vjeruju, onda prema njoj ne možemo ostati ravnodušni. Naime, riječ je nešto što je izgovoreno, nešto što je aktivno, nešto što je komunicirano. U ovom slučaju to je Riječ izgovorena čovjeku od samoga Boga. Dakle, riječ, ili Riječ, kao takva traži odgovor da bi postala živom za onoga tko je prima. U suprotnom, Biblija ostaje samo pisanim slovom, književnim djelom, kontroverznom knjigom ili samo još jednom od mnogih (svetih) knjiga jedne određene religije.
Stoga, kako pristupiti Bibliji da bi od nje primili i naučili što je više moguće? Ili da bismo, poput Abrahama Lincolna, „Bibliju čitali s korišću“, da bismo „razumom uzeli sve što možemo iz ove Knjige i to uravnotežili s vjerom, i živjeli i umrli kao bolji ljudi“? Prvo što savjetujem jest da Bibliju čitate uz pomoć. Uz pomoć koga ili čega? Uz pomoć Duha Svetoga po kojemu je Biblija i napisana, naravno. Kako to postići? Jednostavno, prije nego što počnete čitati Bibliju zamolite Duha Svetoga da vam pomogne uroniti u dubine Njegove Riječi. Zamolite ga da vam otvori oči da biste vidjeli stvari koje su i iznad razuma i iznad onoga što je možda očigledno ili možda i ne baš tako očigledno, ovisno o onome tko čita. U svakom slučaju, Knjigu koja je napisana po Duhu Svetome čitajte po Duhu Svetome da biste lakše razumjeli njezinu poruku.
Drugo, na bogoslužju pažljivo, otvorenog srca i uma, slušajte što osoba koja propovijeda ima za reći o tom određenom biblijskome tekstu jer „vjera dolazi od propovijedanja, a propovijedanje biva riječju Kristovom“ (Rim 10,17). Također, ako ste osobno u mogućnosti, imate vremena, želje i volje, i ako to vaša crkva omogućava, svakako pohađajte biblijski čas jer ćete na njemu zasigurno puno toga novoga čuti i naučiti što će vam pomoći u boljem razumijevanju biblijske poruke.
I treće, ako ste uistinu zainteresirani za bolje razumijevanje i detaljnije proučavanje Biblije potražite u obližnjoj knjižnici, ili kupite u knjižari, poneki komentar na biblijske knjige ili biblijsko-teološki rječnik koji će vam pomoći u boljem razumijevanju pojedinih riječi ili koncepata kao i povijesne i literarne pozadine teksta. Tako ćete postati pravim malim studentima Božje Riječi i produbit ćete svoje znanje koje će u kombinaciji s vodstvom Duha Svetoga biti izuzetno plodonosno i obogaćujuće za vaš kršćanski život.
Znam da će se nekome sve ovo učiniti možda previše kompliciranim i nepotrebnim, pogotovo treći pristup, ali sigurno barem prva dva nisu toliko složena, ne iziskuju toliko puno vremena i truda, a vrlo su izvediva. Dakle, prvo treba pribaviti Bibliju, ili barem Novi zavjet koji se često može i besplatno naći u lokalnoj crkvi, ili skinuti staru Bibliju s police ili je izvaditi iz ladice, otpuhati prašinu s nje, otvoriti je i početi čitati. Savjetujem da ako se prvi puta susrećete s biblijskim tekstom počnete čitati od evanđelja s čijih ćete se stranica moći bolje upoznati sa životom, osobom i djelom Isusa Krista. A, to je ujedno i ono što je najvažnije za jednoga kršćanina: znati o svome Spasitelju, ali ga i osobno upoznati i spoznati.
I u konačnici, nakon ovakvog jednog sažetog pokušaja predstavljanja Biblije, želim vas ohrabriti i izazvati na njezino čitanje i proučavanje. Priključite se velikoj svevremenskoj obitelji ljudi koji su pročitali, i čitaju, ovaj stari bestseler i u njemu pronašli utjehu, nadu, radost i život vječni, i sigurno nećete pogriješiti, već ćete biti obogaćeni i književno, i intelektualno, a nadasve duhovno. U toj nadi vas ostavljam i pozdravljam riječima apostola Pavla upućenima Timoteju: „Sve Pismo, bogoduho, korisno je za poučavanje, uvjeravanje, popravljanje, odgajanje u pravednosti, da čovjek Božji bude vrstan, za svako dobro djelo podoban“ (2Tim 3,16-17).
Piše:Teolog mr.sc. Dalibor Kraljik - Kolumnist
Ostale kolumne: Metaonia
